DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1889 str. 43 <-- 43 --> PDF |
´ ^ 567 — , Oduševile starca hrastovi naši, jer je svoja strukovnu pažnju osobito gojenju hrastova posvetio. Opisav zgodno i austavno naše tlo, dirnuv, geologiju i paleontologiju, predje na odnošaje. Pohvali mar obćinsko g šumarstv a (epecijahio slavonskog), koji mnogo žrtvuju za gojitbu sume i -/.& rad, a pokudi nerazmjeran postupak državnog Šumarstva, gdje se uz millioni dobitak tek po stotine diele za tu budunuždnu svrbu. Na, koncu progovori pobliže o krasu i njegovoj žalostnoj´ povjesti, koji da je i još uviek proždire silan novac, a da bi bilo nade dobitku ma kada. Pohvali uzoran jjcentralni vrt" senjskog nasada i, požali silno okolnosti, koje prie5e to,, ako i skupo, to,svakako plemenito djelo. Kao naši šumari, tako i on nalazi jedini razlog toj borbi 11 nemaru samoga naroda, u kozah te poglavito da je silna zaprieka viecno izkapanje i ono malo korienja, koje je ostalo iza poharanih šuma,, koje dadoše silni; materijal za glasovite mljetaSke stupove, i n koje korienje je šumar mogao veliku nadu polagati. I divne Plitvice spomenu i pokaza slušateljem izložene svietloslike. Predavanje se oteglo do dva sata (od 5 — 7j. Burni pozdrav zaključi to doista zanimivo predavanje, koje je mnogomu raz bistrilo gadne pojmove, da Hrvatska nije Sibirija, već zemlja i divota i strahotii. Istina je, da je dirnuo i nekoje naše rane: silne šumske štete, al sve to nije opisao tako prezirno, ve<5 nastojao izpricati siromaštvom pučanstva. Hadamo se oblirnijem đjelu o našim odnošajima, jer štovani starac neprest-ano radi, Bude li takova §ta, ne 6n propustiti zgode, a da ne obaviestim Štovane t^itatelje 6 tom. F. Filosera u šumi? U mjesecu listopadu t. g. prodjoh kroz jednu sumu u okolini Zagreba s lugarom iste šume, Medju ostalim primjetih mu, da ima u šumi mnogo divlje loze, koja se penje po hrašću i grabu,- On mi reče, da je ima dosta i da se množi kao iva, ali se svuda suši, i da je prije tri godine mogao iz vinjage jedan akov girćeta (octa) za kuću spraviti, lanjske godine da je tek koju litru a ove godine da nije spravio bas ništa. Dalje mi reče, da joj po ljetu lišće požuti i opadne a nakon toga, kako je motrio, počinje kunjati te se loza osuši. Ja dadoh uz put kroz šumu njekoliko loza zasjeci, da se uvjerim o tom i vidjeb, da je sbilja suha. Na to me i^apita lugar, da ii bi ja znao, šta joj je, Odgovorib mu, da je može bit ugenac (filosera), koji i vinograde u korenju uništuje. On reče, da je i on na to mislio, da se Uloksera od kud iz vinograda u sumu zaletikj samo da ne vjeruje, da bi taj ušenac kroz ovo tvrdo tlo do korenja prođrti mogao^ gdje on, kako reče, jedva budakom tlo probije; a još više da se čudi, da on ta.mo, gdje se loza na močvarnom tlu cielu godinu nalazi, do žilja prodere, pa mi i takova mjesta pokaza. S toga me umolij da mu kažem, da li je to moguće, te bi se ta životinja u tvrdom kao kamen i močvaruom tlu do žilja prošuljati mogla. Na ta mu pitanja niesam mogao odgovoriti^ jer mi je i samom zagonetka, da bi tu iiloxera biti mogla, ili da bi njeka druga pošast bila, koja bi se baš na vmovu lozu nametnula, da ju uništi. ... . Na šćavnidkoj šumarskoj akademiji su samo tri Hrvata: Petar Mihaljević iz Dubočca, Tlađoje Stencel iz Neudorfa i Vaclav Fuksa iz Otočca. Svršio je Peter Vuković iz Osieka. Nova zgrada akademije skoro će biti gotova. Na proljeće ee se prena^ts zbirke iz doeadanjib starih i vrlo nespretnih dvorana, gdje mora čovjek uz svietlo plma da uči kukce i u obće sav prirodopis. . Lov na šljuke. Ove jeseni niesmo se raogU u okolici brodskoj pohvaliti lovom na šljuke. Ne može se reći, da ih nije bilo, nu one su jesenas tako nepravilno, dosta fitigo, ali uviek u manjem broju prolazile, da lovci ne mogoše se njihovim prolasom nikako okoristiti. Najbolji lovci ubisc tek´po 10´ šljuka. Nema dvojbe, daje torou molom topio vricmc, i tuba zemlja, u kojoj aljuke ne nadjožc prikladne hrane.,. ; |