DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 12/1889 str. 42     <-- 42 -->        PDF

- 566 —
Osobne viesti.
Karlo Morović drvarski veletržac umro je naglom smrću u Sisku dne 1. o.
mj. Pokojnik bio je obći sisački Ijubimacj gradski zastupnik i osobito viešfe trgovac u
drvarskoj brauž). Bijaše rodom iz Primorja, gdje mu živu još mnogobrojna braiia, a
navršio je istom 46. godinu dobe svoje. Nakon svršenih nauka posvetio se je Morovi(;
h-govadkoj struci, imenito s drvi, a svojim vanrednim talentom, svojom radinoscu^
(»kretnošću i štedljivošću postigao je u krugu trgovačkoga svieta u brao liep glas.
Mlada i radina trgovca prihvatio i moćno podupro je tast starina Mavro Milićić u
Petrinji, te je Morović mogao u velike razgraniti svoje drvarsko trgovat^.ke poslove,
radeći ponajviše u družtvu s u drvarskoj branži daleko poznatim - veletržcem Nikolom
Sipušern.


Karlo Morović bio je za svoj staliž osobito naobražen, druževan, dobre duše
čovjek u svakom pogledu i vatren rodoljub. S toga su i sasvim opravdane bile velike
simpatije, koje je aživao medjn Siščani, Za sobom ostavlja vrieđni i čestiti pokojnik
^a^cviljenu udovu, koja mu je od sve duše bila´odana i troje mile dječiee," sinčića od
trinaest godina i dvio kćerke. Pokoj mu diigi!


Sitnice,
Uspjeli ovogodišnjega držav. šumarskoga izpita, koji je glasom naše u br.


11. o. lista donesene viesti započeo dne 28. listopada t. g., bijaše dosta nepovoljan.
Od devetnaest´ kandidatfi položiŠe taj iapit trojica s dobrim uspjehom a devetorica s dovoljnim
uspjehom, doeim je sedam kandidata reprobirano* Dne 5. studenoga t. g,
zaključi izpitno povjerenstvo svoj rad^ te su isti dan uručene svjedočbe onim, koji su
izpit položili.
Upravo bi za željeti bilo, da se mladi naši šumari u buduće bolje priprave za
državni šumarski izpit i da ne. u^mu tako važan Čin s lake ruke, kao što se žalibože
opalilo ovom prigodom. Onoj pak mladoj gospodi, koja su položila upitni izpit, prejmrućujeiBo
svojski, da se u struci ne zapuste, uego neka uče neprekidno u svojoj
praksi , jer bez muke nema nauke; od šumara se pak današnji dan mnogo
zahtieva. M, Y,


Hrvatsko-slavonske šume- Pod tim naslovom predavao je dne 23. listopada


t. g. u družtvu šćavničkih naravoslovaca kr. šum, tajnik L. Fekete, Bit će mnogim
čitateljem poznato, da je g. Fekete, šumarski strukovnjak, putovao u rujnu Hrvatskom,
Slavonijom, a prošao prilično i Dalmaciju, odaslan od ministarstva, da prouči naše
odnošajc. I ministarstvo ne će požaliti, što je toga čovjeka odaslale, koji je dobro upotrebio
tu zgodu, i f:^ledao naše odnošaje očima strukovnjaka, komu mora da bude
podloga : bistro oko, te -— istina.
Predavanje je bilo prilično posjećeno, Što se može aplicirati na ugled g, Fekete
te na ijlas slavonskih hrastova. Gdje god je govor o hrastovima, tu se spominju naši
hrastovi, i dobro je rekao Fekete. da oni uživaju svjetski glas i da im barem u Europi
premaca nema. Njihova Izvanredna debljina, visina, te divan uziast pobudiSe sveobćo
udivljonje, osobito divni primjeri, kojib je govornik obilno nabrojio. U dvorani je biia
izložena jedna vrlo iiepa oleografija, koju je akademija dobila na dar s prošle bečke
i;?ložbe, te koja vrlo liepo predstavlja jedan slavonski drvosjokj gdje radnici dugo W.radjujn.
Zgodno je primjetio g. Peket*^ d;4 ćemo se na žalost za kratko vrieme diviti
slavonskim hrastovima samo na toj slici. U?:a sve to, reče, slavonsko tlo je takovo, da,
ako budući hrastovi i ne budu toli glasovite visine, oni će ipak nadkriliti druge hrastove
množinom materijala, jer tlo je takovo, da si za hrastove boljeg ni željeti ne možemo;
pa i sama vrst: pospjeŠan razvitak te ravan uzrast. Spomenu nekoje pokuse, gdje posadiše
u jednom vrtu radnih vrsti drveća, dočim su ostala polako rasla a mnoga i
na krivOj slaronski hrast je vasda uadkriiio ostale, veličinom i divnim uzrastom.