DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 12/1889 str. 33     <-- 33 -->        PDF

— 557 ~
projekata gotovih bilo, nije se moglo ni toliko uspeti, da se ovi n mio. sednicu
iznesu, a još mmje pred skupštinu.


Sa^ dolaskom na vladu liberalo radikala pitanje šumsko okrene se znatno
rta bolje, šta više, bilo je izgleda da će sasvim i rešeno biti. OndašBji ministar
narodne privrede, covek istina ne stručan, ali pun energije i uvidjavnosti naredi,
da se iz sviju do tada postojećih projekata sastavi nov projekat zakona
0 šumama, koji pošto je bio izradjen preda naročitoj stručnoj komisiji na ocenu,
pa zatim energično nastane, da se ovaj projekat ne samo u min. sednici primi,
no i narodnoj skupštini na odobrenje podnese; koja ga, kao što je poznato, u
načelu primi i u odbor uputi, koji ga takodje sa malim izmenama usvoji.


Ali i ovaj put morala je politika da bude uzrok, te da se i sa šumskim
pitanjem ostane na istom mestu, gde smo bili i pre nekoliko decenija.


Kad posle fuzije dodje čisto radikalna vlada na upravu, razume se po
sebi, da joj je bila prva briga, da započeto pitanje šumsko odma uzme u rad.
1 doista narodna skupština uze u pretres podneti joj od strane min. narodne
privrede projekat zakona o šumama, i samo je potrebala jedna sednica od nekoliko
sahati, pa da se ovo po narodno blagostanje odveć važno pitanje svrši.
Ali opet, kao što je poznato, po nesreći bi sudjeno, da srpske šume ostaju i
predmet pljačke pojedinih grabljivaca i nesavestuih policiskih činovnika.
Iz svega ovoga, što smo do sada kazali, vidi se po sve jasnO; da na una


jenju naših šuma, ne samo što nije ništa rađjeno, no naprotiv tako je i sa
njima postupano da čovek i nehotice mora pomisliti, da se sistematički išlo na
to, da se šume sasvim upropaste. — Istina i mnogi druidi narodi a početku
svoga kulturnog razvića prvo su na šume kidisali, da se njima koriste. Tako su
Fraucuzi u vreine revolucije veliki đeo svojih šuma prodali; ali su u isto vr^me
novac upotrebili na podignuća svoje industrije, pa im je tako sada milijune
trošiti da šume opet podignu, jer imaju odkuda. A šta smo mi radili? Mi smo
Base šume spalili, i na vrljike iscepali, koje su već potrunule, i kad bude
došlo vreme (ono je već tu), da ih morama obnavljati, mi nećemo imati
od kuda.


Pa šta sada da se radi posle ovakve tragične sudbine naših šuma?


Mi sada sa naše strane veselo pogledamo u lepšu budućnost naših šuma,
i to gledamo sa puno pouzdanja nade i tvrdog ubedjenja, da je došao kraj
jagmi i satiranju njihovom. Ovo naše tvrđjenje osnivamo na tome, što su danas
na vladi opet oni isti ljudi, koji su svojom ´energijom bili jednom već doveli
pitanje šumsko do definitivnog rešenja; koji su svojim govorom, radom i programom
dali najsvečaniju obaveza, da će podignuća materijalnog blagostanja-u
^^R^lji, svu svoju brigu posvetiti.


Prema svemu ovome mi se tvrdo uzdamo, da će današnja vlada, vodeći
i´^^ćuna 0 svome obećanju još ovoj vanrednoj skupštini podneti na^odobrenje
Pi^ojekat zakona o šumama.^ Ovom se u toliko pre nadamo, šio je ovaj projekat,
^a« žto se zna, i pojedinim članovima vlade, a i samoj skupštini u -veliko
P«?´Qat; a po ustavu i´sadržim prestone besede to i može da biule.