DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 12/1889 str. 31 <-- 31 --> PDF |
— 555 — 7A vreme prve vladavine po odlasku Mijailovom, upropasćivanje suma um takve rai^uiere da ondašnje save.stuje krugove vladine obuzme velika briga kako da se ovome zlu na put sUne. Zato se počnu izdavati naročite naredbe a po^dedu čuvanja Jiima, i u opšte ];očne im se veća pažnja da obraća. Ali sve uzalud. Nesrećna popularnost, koja se je kod naroda tražila, nije dala, da se ma i najmanji deo izdatih naredaba ostvari. I tako i oni. koji nisu mukoliko bili politikom zauzeti, no su gledali samo interese zemlje umuknu, i šume se po5nu još većma deliti i zavatati, a vlada je ondašnja morala sve to gledati skrštenih ruku. Kolike je razmere bilo zauzelo upropašćivauje Sume u ono vreme, može se vitleti otuda, što su i privatna i zvanična lica, i usmeno i pismeno dostavljala vladi i)0jedine slučajeve o zauzimanju i delenju pojedinih šuma sa predstavkom, da .se ovom varvarstvu stane što pre na put. Pa ne samo to, i pojt^ dini stranci, koji su u ono vreme putovali po Srbiji, videći šta se radi sa šumama, kao najvećim blagom svake zemlje, iz sažalenja nisu mogli ostati ravnodušni prema ovoj pojavi, no su kao prijatelji ondašnjih vlasnika savetovaii 11)1, da nastanu, da i šume što pre zakonskim merama zaštite. Tako jedan konsul francuski putujući po studenačkom srezu videv ono varvarstvo, koje se čini nad borovim šumama, ode ondašnjem predstavniku, i predloži mu, da se jedno od mestnih lica pošalje u Francuzku, gde će naučiti kako se lepše, lakše i korisnije katrao i t d. iz borovine vadi, a da se šuma tako ne šteti kao što je video da se radi u Srbiji. I g. pretstavnik, daii odista po svojoj uvidjavnosti, ili malo samo iz gole ličtivosti prema konzulu, u sporazumu sa popečiteljem linancija naredi, da ondašnji pitomac u Parizu, pokojni Dr. Milosavlje^dć izuči pravlenje katrana, smole i t. d. iz borovine i opiše ćelu manipulaciju pa opis pošalje popečiteljstvu financije. I Milosavljević to vrlo savesno izvrši. Njegov rad može se još i danas naći u staroj arhivi ministarstva financije, ako ga nisu već odavna na fišeke upotrebili. Ovo zauzimanje i stranaca da se stane devastaciji šuma, pa i mnogo što žta drugo nije baš ni ukoliko \ioxnog\o očuvanju naših šuma Naprotiv satarenje je neprestano sve većma otimalo maha! Najposle vlada uvide, da joj valja energične korake preduzeti u pogledu na štiteuje šuma. Ona se resi da ixda zakon šumski, i doista u 1857 godini kda se jedan zakon sa takvom tendeiKijom, da je imao za cilj ne šume da oma, već da se digne buna u zemlji. Daleko bi nas odvelo ako bi ovde što i2 ovoga zakona hteli navoditi. Dosta će biti ako samo navedemo da ovaj ^akon nije ni uvodjen a život no je se niorao posle nekoliko meseca opozvati. Dakle i ovom prilikom morale su srpske šume da posluže 2a ostvarivanje političkih zamišljaja vlastničkih, pa da ponova i sa još većom snagom navali krvnička sekira na nji. I doista, sad tek nastaje grabež. Zahvatači videći^ da se pomenutim zakonom pokušalo, da im se ono oduzme, što oni pravo krivo, od toliko godina uživaju, pa bojeći se da se to u toku vremena ne ostvari, navale te ono što ^u zauzeli, od česti posekoše, od česti prodadu i trampe, te |