DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1889 str. 27 <-- 27 --> PDF |
- 551 — PlegledajucSi ovdje jož nadalje u hlizM se nalazeći vlastelinski marof br. 1., vidjeli smo tamo liepu domaću marvu Murbodenske pasmine. Prelazeći blizu marofa glavni dmm, koji vođi iz Lichtenwalda u Nassenfiiss, dospjeli smo poslije pol sata hoda u jednu drugu šumu vlastelinstva Nassenfusskog. Ovdje nam je barun pokazao ovein sje&inu, u kojoj se u Tclikoj množini pokazao veliki smedji kljunac (HyIobius abietis — curculiopini.) Prerada su već sva sredstva za uništenje toga škodljivoga kukca upotrebljena bila, ipak se isti još dan danas tamo nalazi i kvari mlade umjetne nasade. Iz te sječine popeli smo se malo na brieg, te pošli ovdje kroz jednu 50 do 40-godišnju oraorikovu šumu, pomješanu s nekoliko hrastovih stabala. ,11 ovoj kulturi je već prvo proredjivanje izvedeno i to, kako smo moglt opaziti, s uspjehom. , Pošto je bilo skoro 1 sat, krenuli smo na poziv baruna Berg a u najbliži marof br. IL Na putu do marofa pokazao nam je vodja ekskurzije Buberl šumski vrt, gdje se odgajaju za bližnje tamošnje obćinske šume biljke raznih šumskih četiiijaća. Na marofu br. II. vodio nas je upravitelj gospodarstva u marvinsku staju, gdje smo opet liepu domaću veliku stoku Murbodenske pasmine vidjeli. Vrieme od 1 — 3 ure upotrebili smo za odmor. Ovdje nas je častio barun Berg kao kuće domaćina s kriepkim zajutarkom. Premda je vjetar na ovom mjestu jako puhao, to "nas ipak ništa nije smetalo; sve je bilo veselo, a zdravice se redale u njemačkom, slovenskom i hrvatskom jeziku. Točno u 3 sata počeo je drugi dio ekskurzije naime gospodarski, koju je barun B rg sam nadvodio. U tu svrhu pohodili srao vlastelinske livade, koje se blizu marofa nalaze. Ove livade, preko 80 jut. velike, sada su već sasvim drainagirane tako, da se može svaki cas po potrebi voda iz bližnjega potoka u svaki dio livade i na najskrajnija mjesta puštati ili opet na livadi se nalazeća suvišna vođa odpuštati. Livada je ova-na više cetvorokutnih velikih tsbala raznim! odvodnimi i dovodnimi kanali (jarci) razđieljena. Po izjavi baruna Berga, koji je po liepo izradjenoj mapi nama sve to točno razjasnio, nije ista livada prije kanaliziranja ništa nosila, osim malo zločeste kisele trave i mahovine, koje niesu niti konji htjeli jesti Još manje dakle rogata marva. Nu sada poslije drainagiranja, koje je nkupnu svotu od 6000 for. a. vr. stojalo, niste puno više š to samo sladka marvinska trava- Drainagiranje livado baruna Berga ima viševrstnu svrhu, naime: a) da suvišna´voda može odticati, da se dakle mokre livade s kiselom travom popraviti mogu; b) da se može, kad nastupi suša, livada u svakom trenutku do najzadnjega kutića prema potrebi namočiti; napokon c) da se može livada - što je i najgkvnije - u jeseni poplaviti s onom mutnom vodom, koja se u okolici kod jesenskog kišovitog vremena sakupi i koja puno hranbenih čestica od bližnjih oranica, vinograda a osobito od suma, koje više leže, sobom \´odi. Ova mutna vođa veoma gnoji livade. |