DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1889 str. 25 <-- 25 --> PDF |
-.´,´— 549 ~ " Množine kiša i sniega, što padaju na šume, izrabljuju se sasioa ekonomički za podmirenje omaŠBih potreboća vođe, koje sama rašće iziskuje i za uzdržavanje vrela i potokL .,,,". Eazlika je izmedju množine vođe, koja curi kroz šumsko tlo prama onoj, koja curi kroz tlo otvorene prostorine takova, da u šumskom tlu dvostruka množina u jednoj polovini ljeta zdravicu dosegne, t j . da se na otvorenoj prostorini dvaput više vođe troši. Ova razlika izmedju vlage šumskog tla na otvorenoj poljani tim je veća, Sim jetopl´je podnebje predjela, i čim je prema, tomu i samo izhlapljivanje mnogo izdašnije. Za to su posljedice zatora šuma u toplijiii krajevih nejednake ali i osjetljivije, nego li su u hladnih krajevih. Isto tako su pokrajine, koje obiluju čestimi kišami manje upućene na podržavanje šuma nego li predjeli, koji i onako malo vode kroz atmosferske oborine primaju, prema čemu se tu i redovitost tla čini ovisnom od ekonomičke uporabe takovih oborina. Poplavam i suvišnim množinam vode uslied jakih kiša i naglog talenja suiega u načelu predhodi periodična neobična suša i pomanjkanje vode, a to prouzročuje presušenje vrela i potoka, izsušenje njekoć plodnih pašnjaka i livada, ter razMrenje i razprostiranje podivljalog i neplodnog zemljišta i pustara kao i tvorbu letećeg pjeska. Ovim neprilikam je vrlo težko doskočiti i to jedino pošumljenjem takovih krajeva, čemu znatnih žrtava i ozbiljne uztrajnosti treba* Vinko Benak. XIL glavna skupština kranjsko - primorskoga šumarskoga družtva u Nassenfussu. Ovogodišnju svoju glavnu skupštinu obdržavalo je kranjsko-primorsko šumarsko družtvo u prijaznom gradića Nassenfussu u dolnjoj Kranjskoj. Mene je kao člana istoga družtva osobito veselilo, što sam toj skupštini prisustvovati mogao, a to tim više, što mi je tom prigodom pala u dio čast, da na toj skupštini zastupam naše družtvo, a nadalje i s toga, jer me je visoka kr. ^emalj. vlada svojim ođpisom od 4. rujna t. g. br. 32.S44 naročito izaslala, da bd strukovnih razprava prisustvujem u Nassenfussu. Prema programu sakupio se priličan broj učestnika sa svih strana dne 15. rujna 1889. na željezničkoj postaji Lichtenwald. Poslije dolazka vlaka iz Zagreba, s kojim je odanle prispio predsjednik tožtva, dvorski savjetnik Ivan Salzer , gdje je bio na posjetu svojih rodjaka, odvezosmo se u 4 sata poslije podne na već pripremljenih kolih pod ^´Odstvom mjestnoga poslovođje M.,Buberl-a u Nassenfuss. ^ h sam se vozio s mojim starim znancem i prijateljem c. i kr. šu- o^arnilcom Franjom Micklitzem , poznatim i vještim entomologom u šu ^srskom svietu. - |
| ŠUMARSKI LIST 12/1889 str. 26 <-- 26 --> PDF |
— 550 — Po putu nas je pratila silna kiša sve do Nassenfussa. Gradić Nassenfuss bio je nakićen barjaci carske kuće i narodoimi barjaci. Tu nas je dočekao uz gruvanje mužara gradonaćelriik, množina stanovnika i gosti i članovi družtva, koji su već od drugih strana Kranjske prispjeli bili. Odmah poslie toga namjestio nas je lokalni poslovodja M. Buberl po hotelih i privatnih kucah. Malo zatim, samo što se mogosmo preobući, jer nas je signor Pluvius nemilosrdno namočio bio do kože — sastali smo se u restauraciji Pišmouthsa na zajedničku večeru. Tu nas je istom pozdravio u ime grada načelnik kratkim srdačnim govorom, jer radi silne kiše kod dola/ka nije mogao. Prvu večer probavismo ugodno u razgovoru. Tu su se uz igru male giasbe našli stari znanci i prijatelji, tu su se i nova poznanstva sklopila. Dapače isti krasni spol počastio nas je svojim đražestnim i ugodnim posjetom. Kako rekoh, zabava je bila veoma zanimiva i živahna a jedino smo se svi bojali, da sliedeći dan iz nakanjeooga šumarskoga izleta ne će biti ništa — ako se naime na nas opet nemili Pluviua ne razsrdi. — Nu tim ugodniji bio nam je drogi dan, kad nas je pozdravio najljepši vedri ljetni dan. Točno u 7 sati u jutro sakupili smo se u dvorcu baruna Berga, i pošto smo se pol ure zabavili pregledanjem perivoja, krenusmo pješice veseli na šumarski izlet. Izlet taj je bio dvostruk: šumarski i gospodarski. Odmah blizn dvorca prispjeh smo u jednu mladu šumsku kulturu, gdje smo našli 3—ogodišnje i na nekojih mjestih starije omorike, nešto ariša i po nekoliko eksemplara omorika douglasijevih (Pinus Dougiasia), Prirast omorikž i ariža na tom-šumskom tlu. gdje je prije stajao hrastik i druga 1 stnata šuma, bio je bujan i Douglasijeva omorika pokazivala je do sada dobar rast. Pošto se u ovoj kulturi pokazuje takodjer od naravi narašlaj listnatog drveća, bit će ista u svoje vrieme liepa mješovita porastlina. Vidjeli smo i na kraju ove liepe kulture i to ti´i glavne ceste, koja vodi u Nassenfuss, jedan veliki osamljeni stari hrast, u kojega je ljetos munja udarila i tako ga uništila, da se već na pol osušio. Na ovom hrastu poku-ao je šumarski ravnatelj Brettschneide r iz Beča Presslerov svrdao (Presslers Zu\vachshohrer), da konstatira prirast mu u posljednih 10 do 12 godina, šio mu je i dobro za rukom pošlo. Tik ove kulture nalazi se jedna druga, kultura, 2-t-2S godina stara, koja se sastoji iz omorika, hiastova i nekojih drugih listnača. Ova kultura je takodjer vrlo liepa te će se morati naskoro poredjivati. Prolazeći sada kroz jedan dio obćinske šume, prispjeli smo za četvrt sata hoda opet do jedne liepe 25 —SOgodišnje kulture vlastelinstva Nassenfusskoga, koja sastoji iz omorika, hrnsta i nešto ariša, nu potonji na doinjem kraju. Ariši su puno kasnije p´>redjeni, dakk^ i znatno mladji. Tečajem Ijetošnje godine trpili su ariši mnogo od ariševa moljca. U hitrim pogledali smo ovdje šumsku livadu baruna Berga, koja je sa- f:>viinQie drainagirana tako, da suvišna voda u svako doba lako odticati može. |
| ŠUMARSKI LIST 12/1889 str. 27 <-- 27 --> PDF |
- 551 — PlegledajucSi ovdje jož nadalje u hlizM se nalazeći vlastelinski marof br. 1., vidjeli smo tamo liepu domaću marvu Murbodenske pasmine. Prelazeći blizu marofa glavni dmm, koji vođi iz Lichtenwalda u Nassenfiiss, dospjeli smo poslije pol sata hoda u jednu drugu šumu vlastelinstva Nassenfusskog. Ovdje nam je barun pokazao ovein sje&inu, u kojoj se u Tclikoj množini pokazao veliki smedji kljunac (HyIobius abietis — curculiopini.) Prerada su već sva sredstva za uništenje toga škodljivoga kukca upotrebljena bila, ipak se isti još dan danas tamo nalazi i kvari mlade umjetne nasade. Iz te sječine popeli smo se malo na brieg, te pošli ovdje kroz jednu 50 do 40-godišnju oraorikovu šumu, pomješanu s nekoliko hrastovih stabala. ,11 ovoj kulturi je već prvo proredjivanje izvedeno i to, kako smo moglt opaziti, s uspjehom. , Pošto je bilo skoro 1 sat, krenuli smo na poziv baruna Berg a u najbliži marof br. IL Na putu do marofa pokazao nam je vodja ekskurzije Buberl šumski vrt, gdje se odgajaju za bližnje tamošnje obćinske šume biljke raznih šumskih četiiijaća. Na marofu br. II. vodio nas je upravitelj gospodarstva u marvinsku staju, gdje smo opet liepu domaću veliku stoku Murbodenske pasmine vidjeli. Vrieme od 1 — 3 ure upotrebili smo za odmor. Ovdje nas je častio barun Berg kao kuće domaćina s kriepkim zajutarkom. Premda je vjetar na ovom mjestu jako puhao, to "nas ipak ništa nije smetalo; sve je bilo veselo, a zdravice se redale u njemačkom, slovenskom i hrvatskom jeziku. Točno u 3 sata počeo je drugi dio ekskurzije naime gospodarski, koju je barun B rg sam nadvodio. U tu svrhu pohodili srao vlastelinske livade, koje se blizu marofa nalaze. Ove livade, preko 80 jut. velike, sada su već sasvim drainagirane tako, da se može svaki cas po potrebi voda iz bližnjega potoka u svaki dio livade i na najskrajnija mjesta puštati ili opet na livadi se nalazeća suvišna vođa odpuštati. Livada je ova-na više cetvorokutnih velikih tsbala raznim! odvodnimi i dovodnimi kanali (jarci) razđieljena. Po izjavi baruna Berga, koji je po liepo izradjenoj mapi nama sve to točno razjasnio, nije ista livada prije kanaliziranja ništa nosila, osim malo zločeste kisele trave i mahovine, koje niesu niti konji htjeli jesti Još manje dakle rogata marva. Nu sada poslije drainagiranja, koje je nkupnu svotu od 6000 for. a. vr. stojalo, niste puno više š to samo sladka marvinska trava- Drainagiranje livado baruna Berga ima viševrstnu svrhu, naime: a) da suvišna´voda može odticati, da se dakle mokre livade s kiselom travom popraviti mogu; b) da se može, kad nastupi suša, livada u svakom trenutku do najzadnjega kutića prema potrebi namočiti; napokon c) da se može livada - što je i najgkvnije - u jeseni poplaviti s onom mutnom vodom, koja se u okolici kod jesenskog kišovitog vremena sakupi i koja puno hranbenih čestica od bližnjih oranica, vinograda a osobito od suma, koje više leže, sobom \´odi. Ova mutna vođa veoma gnoji livade. |
| ŠUMARSKI LIST 12/1889 str. 28 <-- 28 --> PDF |
— 552 — Oko \.´26 nre povratili smo se u Nassenfuss. U 7 sati na v^^čer sakupili smo se svi u restauraciji Pleterškovoj, u kojoj m\o zajednički diuirali. Poslije dinera prispio je i krasni spol, a onda se je plesalo do kasno u aoći„ Dne 17, rujna već u 7 sati u jutro počela je glavna skupština. Otvorio ju je predsjednik c. i k. dvorski savjetnik Ivan Salze r sa srdačnim pozdravnim govororiK a onda se prešlo na debatu pojedinih točaka programa. Prva točka programa glasila je: Exkursionswahrnehmungen. 0 ovoj točki referirao je lokalni perovodja M. Buber I obširuo i točno. Kod stavke o šteti, koju je prouzročio arišev moljac — javilo se više članovž,, priobćujud, da je bila Ijetošnja godina osobito prijazna za umnožavanje razne gamadi. Nu sto se toga tiče, to smo ovdje i mi u Hrvatskoj ljetos puno trpili, osobito od gubara (Liparis dispar). Ako se sada ide kroz koju god šumu križevačke okolice, nalazi se gnjezda toga leptira na hiljade i hiljade. Što će biti iz toga, ako si priroda sama sebi ne pomogne? To isto čuje se iz Slavonije. Druga točka programa glasi: „Welche praktischen Erfahrungen 1 i e g e n ii b e r d e n I^ i c h t u n g s z u w a c h s b e r e i t s v o r, u n d w e 1 c h en E i n f 1 u ss wirđ d e r s e 1 b e au f un se r e klinftige Wirths c h a f t s f 11 h r u n g a u s u b e n. ´^ 0 ovoj točki referirao je šumarski ravnatelj Herm. Brettschneider veoma obširno. Isti je samo radi toga iz Beča u Nassenfuss prispio, da skupštini čim obširnije i točnije referirati može. Rečeni šum. ravnatelj predložio je razgovjetno čitajući više (preko 20) thesa, koje je glavna skupština i!i nješto promienila ili sasvim prihvatila. Tako n. pr, predložio je ravnatelj Brettschneider u jednoj thesi, da je za prosti bor najbolja doba za prozračni prirast (Buchtungszu^achs) doba od 30. 40. do 60. najviše do 70, godine t. j . da je u to doba,, ako se porastlina borika prozrači — najznatniji i i najcieniji. Borik se treba dakle u 30—40. god. prozračiti. Čitava referada 0 tom prozračnom prirastu trajala je preko poidruge ure. Meni je vrlo žao, da niesam tako bio namješten t. j . da niesam tako sjedio, da bi bio mogao stenografirati, jer onda bi bio mogao obširnije o tom veoma zanimivom predmetu ,,p r 0 z r a č n o ga p r 1 r a s t a´´ u našem šumarskomu listu izvjestiti. Treća točka programa glasila je: A u f w e 1 c h e W e i s e 1 i e s s e s i c h d as V e r s c h w i n d e n d e r E i b e i n d e n W a 1 d e r u K r a i n s u n d d e s K u s t e r^ 1 a n d e s i n R li c k s i c h t a u f h i e r a u f E i n- f 1 u s s ti b e n d e a V e r b a 11 n i s s e b e s c h r a n k e n, u n d w e 1 c h e M a s s n a h m e n u n d K u 11 u r m e t h o d e n w a r e n a u z u %v e n d e n, um d i e W i e d e r a n z u c h t d i e s e r w i c h t i g e n H o i z a r t z u f 0 r d e r B". 0 toj točki referirao je zemaljski šumarski nadzornik Vaclav Gol i iz Ljubljane, te je konstatirao^ da iz donuićib šuma tisa (t.a..x.us baccata) polagano sasvlme izčezava i da se neće valjda nikada više u velike u šumi odgajati, jer polagano raste, dakle i premalo ;se reatira G*vo krasno drvo neka se odgaja |
| ŠUMARSKI LIST 12/1889 str. 29 <-- 29 --> PDF |
553 i^pieteta, ako ne drugdje, a ono barem u perivojih, vrtovih i t. đ Ujed Q0 dodao je govornik način, kojim bi se dala tisa najbolje odgajati Sliedeća toćka, naime Setvrta točka glasi: „Mittheilungen tiber richtige forstliche Vorkomnisse und tiber den Štand đer Karstaufforstungen In Krain und im Kustenlande!" 0 ovoj točki referirao je takodjer šum. nadzornik V. Goli, te je izviestio, koliko se tečajem ove godine u Kranjskoj i u Primorju našumilo, koliko biljka je potrošeno, koliko \ je to sve stojalo i napokon, da kulture većim dielom dobro napreduju. ´ 0 V, točki, koja glasi: „Mittheilungen tiber die jagdlichen Zustande in Krain" ? imao bi referirati ravnatelj dobara kneza Windischgratza F. Reiszmiiller iz Haasberga; nu budući je bilo već, kasno, zaključila je glavua skupština na predlog predsjednika, da se referada ova nema čitati već da se svira članovom družtva u sliedećem broju šumarskog lista kranjsko-primorskog đružtva objelodaniti ima. Po programu sliedila je sada poslije svršetka glavne skupštine plenarna skupština, u kojoj: 1. izvjestio tajnik đružtva c. i kr. šumarski nadzorni komisar Ferdo Pjetschka 0 sadašnjem stanju družtvene blagajne; 2. izvjestili su izabrani revisori, da se račun lanjske godine u pođpunom redu nalazi i 3. držao je novi izbor đružtvenog odbora. Za predsjednika izabran je opet jednoglasno dosađanji predsjednik dvorski savjetnik Ivan Salzer, koji je u ovom družtvu tenielj udario i istomu već od početka predsjeda i za nj si i najveće zasluge tečajem vremena stekao. Za tim je izabrano sedam odbornika i dva za mjenika, ter nadalje dva revisora za pregledavanje računa 1889, Poslije toga zaključio je predsjednik skupštinu, zahvaliv se vrlo toplimi riecima svim onim, koji su Ijetošnjoj XIL skupštini prisustvovali, osobito pak zastupnikom stranih šumarskih družtva. Pošto je jošte šumarski ravnatelj Brettschneider dvorskomu savjetniku k Sa Iz eru kao predsjedniku u ime svih prisutnih - članova i gosti za fijegovo trudno nu veoma vješto vodjenje skupštine našu najsrdačniju zahvalu izrazio, zaključena je bila ova zanimiva skupština s trokratnim „Živio"!!! "U 11 sati (prije podne) sastali smo se opet u istoj restauraciji na za- JedDižkom banketu, koji je trajao do 7^2 ure. Prvi toast oamienjen je bio od predsjednika Nj. Veličanstvu našemu pre- Astivomu. caru i kralju. Ovaj toast slušalo je družtvo stojeći i prisutna glasba intonirala carevku. Za tim sliedile su napitnice na ministra za poljodjelstvo gi´ofePalkenhaina, na zemaljskoga predsjednika baruna Webera, na predsjednika šumarskoga družtva dvorskoga savjetnika S a 1 z e r a, na izaslanike stramh ^mnm i inih družtva, na baruna Berga, na grad Nassenfuss, na prisutnoga i^^skog predstojnika, kao zastupnika političke oblasti i t. d. |