DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1889 str. 24 <-- 24 --> PDF |
— 548 -, Kod većili kiša i pljusaka skuplja se na takovih prostorinah veća množiBa voda iz jaraka i potočnih korita, pa se u bujici preko obala razlije i ruši, što joj »a ipiitu stoji kao mostove, nasipe, zgrade, i t. d., uništuje usjeve i postaje opasnom i po sam život ljudi i životinja* Isto tako, kako šuma kišnu oborinu skuplja i za potrebu tla ju čuva, usporuje takodjer i raztapljanje snieRa, razdjeljujući umjereno vodu u potoke i rieke, a tim pospješuje upijanje vode po tlu. Poznato je, da se snieg u šumah često i na tjedne nalazi a u gorju još i dulje, kad su poljane i gorovite strane već sniega lišene. Tim se postizava, da se veće množine vod^ istodobno ne sastaju, već da se podržaje približno stalno stanje vode. Drugačije je u tom pogledu u nešumovitib predjelib. Ovdje se uviek bojati ne samo prenaglnego se ovdje bojati i samoga odkravljenja sniega i njegove same površine, jer se u ovomu stanju lako ruši i ođsklizuje, a tim se skuplja u gomile, koje se kotrljanjem sve više umnažaju i ojačavaju; u padu pak raste im i sila i brzina, te tako ru?e i lome sve, što na putu nadju. To su t zv. lavine, proti kojima je jedino sredstvo podržavanje ošumljenih visočina i gora, jer stabla i granje tvore sniegu mehaničku zaprieku u njegovom gibanju. ´ Dok šume u gorju brzo odticanje vode površinom prieče, tvore tim ujedno visoko ležeći reservoir vode. Šuma ovdje pretvara onu vođu, koja bi inače samo štetno svoju moć širila — kako to prije spomenusno, — u žuboreće izvore i potočiće, koji^ ne razoru ju kao buiice mostove, nasipe, zgrada i t. d., već se povoljno mogu kao vodena sila u koristne svihe rabiti. Obzirom na veoma važni upliv šume na stanje vode u potocih i riekah erpi. ona u gorju bitnu podporu za čitave krajeve iz kaljuža i grezova, koje u svomu okrilju čuva i podržaje. Na d^sta strmom terrainu nahodimo često mnoge nakupine humusa s pola trulimi debli, koje su mrežom korjenja i žilja k tlu pričvršćene, i tvore, pošto su s vodom podpuno napojite, podpuno neprocjeđnu prevlaka tla od više metara. U ovih se skupinah sakuplja znatna množina vode, koja je podobna razlike izmedju suše i vlažnoće regulirati bez osobitog upliva potočnih voda. Voda, što se nalazi u sloju stelje i mahovine proeuri većinom kroz humusne naslage sitnog tla do zdravice, izgubivši od svoje množine znameniti dio po korjenju rašća, što ga za svoj obstanak iziskuje i usvaja. Naprotiv se pak izhlapljivanjem površine tla manje vođe gubi, jer je stelja podobna izhlapljivaoje šumske vlage osobito usporiti i umanjiti, jer sama 7 do 8 cm. jaka naslaga suhog lišća ili mahovine izhlapljivanje zemljištne vode snizuje na ^1- ^^^ množine, koju bi inače na otvorenom prostoru izhlapila. Od tako prištedjene do Sb^/o zemljištne vlage odpada preko 60"/*> >ia upliv sklopa krošnji i preko 20´Vo na upliv stelje. |