DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 12/1889 str. 23     <-- 23 -->        PDF

~ 547 ~


Doljna nuBlaga stelje stoji dakako u raznih stepenih gnjilofe i raztvarauja


i tvori prela;´- k crnosmedjoj humusnoj naslazi, te je u pravilu 1—3 cm. debela,


iiok smjesa liumusa Ba sitnozruastimi rahlimi mineralnimi iiemljištninii Žesticami


zauzimlje fešto naslagu od 12 do 25 cm.


Stelja koli u lista« toli u četinjači u velikom steperm usvaja vodu u svoje
medjuproslorine, i istu posredstvom atrakcije svoje površine podržaje Tako primjerice
absorbira stelja bukvika do 250% svoje vlastite težine vođe, mahovine
do 0^0%, četinje omorike do 190%, četioje bora do 160%, ter 1 m^ bukovog
listinca veže skoro dva hektolitra vode toli čvrsto, da momentano niti kapljica
ue odtiče, a tim se neprestance tlo vlažnim uzđržaje; 1 m-"* mahovine pak absorbira
2 do 3 hektolitra vođe. Kačunajući na liektar sume 12 m´^ listnate
stelje, to je jedan hektar listače podoban 24 m^ vode, a četinjača 95 m´^ stelje
do ^8 ffi^ vode upiti, a to čini toliko, da se jedna obična ljetna kiša od 2 do
."^ Ilira, kišne visine u brzo izgubi hez tra^a u stelji žurne, odakle tek nakon
dnljeg vremena prodire u humusnu naslagu.


Ipak uz sve to se ne uzima u obzir mnogo veća množina vode, koja se
aslied mehaničke zaprieke samo prividno u svomu odticanju prieči.


Pošto ljetne kiše riedko postizavaju visinu oA 25 mm. u jednom danu, to
je prema tomu jasno, u kojem vremenu je vodi moguće prodrieti do humusne
i finije /emljišlne naslage oko korjenja. — Sličnu i vrlu sposobnost upijanja
rode posjeduje i sam humus kuo i pod njim ležeći humusniji finiji zemljištni sloj.


Ova sposobnost šumskog tla i stelje zaslužuje osobitu pažnju u gorovitih
šumskih predjelih. Kako je već spomenuto, ovdje je množina kišnice i sniežniee
znatno veća, nego li u ravnicah. Vodene oborine, što dospievaju k tlu u znatnih
visoćinah i odtječu po zakonu teže, zadobivaju mnogo viši stupanj pada a prema
tomu i veoma znatnu brzinu, koja tvori životnu snagu. — Gdje je dakie razorenjem
šuma ili odstratijenjem njezinih pokrova tla mehanička zaprieka brzomu
odticanju vode odklonjena, razliju se tu vode prigodom svake ojače i dulje kiše
postrance, odplavljujući sobom zemlju i kamenje. Tako sakupljene vođe tvore
bujicu, koja velikom silom riizoruje i uništuje, što joj na put dodje, nizine preplavljuje
i rodno im tlo odplavi, te ih šljunkom i kanienfem zatrpa.


Moć ovako neobuzdane bujice osobito je poznata u gorovitih predjelih, u
kojih su šume nesraotrenošću žiteljsfcva poharane i uništene. Imamo žalibože o
tom dosta primjera i kod nas u pogorju. U pogorju banovačkom su ove godine
bujice upravo veličanstvenim uspjehom svoju svrhu polučile, zatrpavši podnožje
rujevačke okolice gomilami kamenja i uništivši ovdje svu Ijetimi.


Pa drugačije ue može ni biti, jer uslied udaljenosti šuma, koje su s pletežem
svog žilja´ i korjenja najčvršća zaprieka gromadi kamenja i ruda. manjka
prvi i temeljni uvjet uzdržavanja rodnoga tla. U Tirolskoj je već od stoljeća
radi omašna razorenja šuma izgubljeno preko jedne trećine plodnih olina, koje
^u stranom odpkvljivanjem vode svoje redovitosti lišene, stranom pak kamenjem
i grumenjem zatrpane.