DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1889 str. 22 <-- 22 --> PDF |
— 546 ~ njirocito očit za ljeta, dakle u dobi vegetacijo, pa raste s visinom pojedinog predjela nad morem. Eadi toga dopriruaša šuma u gorju još više kondensatiji vodenih izparina nego li u ravnici, ^to aani svjedoci svježost i obilje njene vode. Tu je i u sparnoj dobi ljeta tlo stalne vlažno, a pokrov tla upravo mokar, jer i kiše su tu za 40% i više učestale, nego ii u nizinah, Glavna je posljedica vlažnoće šumskog zraka, što vlažne struje iz šuma u mirnih ljetnih noćih nad okolnim! poljanauu vrlo uspješno na tvorbu rose djeluju, Uslied većeg izparivanja topline na poljanah razhladjuje se tu bitno nad vegetacijom zrak više nego u šumi, a tim pada i stepen sitišta tvoreći kondensatiju vodenih kapljica na hladnijih dielovih biljs., a to podpomaže rašće u razvoju i obstanku, tvoreći ga sposobnim, da U5;dr/i podulju trajnu sušu. Veće šuo:ie dosljedno prieče neumjeremi sušu, pošto vodu u svomu okrilju sačuvanu na boljak okolnih prostorina u obliku rosnih oborina žrtvuju. Atmosferske oborine ne odnose se aviek jednako dospjevši na zemlju. Dok može snieg mjesece dugo na zemlji ležati a na sniežnicih se velegorja i veći dio godine drži, to voda kišnjaća đieiom površinom tla odtiče odmah, đielom izhlapij a ostatak tek dospjeva u nučrinju zemlje polagano prokapljivajući u dubljiou, u koliko ju žilje rašća ne upije. Vođa, što prodire u dubijinu tla, ide pravcem teže kroz množinu sitnih i maljušnih prohoda, jazova i šupljinica zemlje, dok ne dospije na nepropustnu podlogu, na kojoj se silne vodene nitice skupljaju u vrela. Prema nerazmjeru vodenih oborina tečajem ciele godine, u kojoj se u pojedinih razdobjih suša i nestašica vode naglimi i izdašnim! kišaini ili dugotrajnim; daždi izTnienjaje, nuždno je za vegetaciju kao i za minožinu vode u potocih i riekah, da se ova protus´iovja što moguće više izravnaju tim, da se površno odticanje vode što moguće bolje preprieči a sam.o izhlapljivanje što više uspori tako, da. što više sveukupj^e vode kišnjace i sniežnice u uutrinju zemlje i u vreia dospije. Izvršenje ove toli važne klimadcne zadaće spada po samoj naravi u prvom redu na sklopljene šume, jer kiša i snieg ne dopire i ne dospieva nikako podpuno na šumsko tlo, jer od istih već krošnja šume zadrži do 25% na sebi, od kojih jedan dio po deblih stabla odiiće a drugi izhlapljuje na granju i lišću drvlja. Tim se mehanička sila kiše uslied dobro sklnpljenih krošnja drveća uništuje tako, da površina šumskog tla jednako porazdieljenu umjerenu i trajnu viažnoću zadobije. Ujedno je i odticanje vode kroz vrežje korienj^i šuinskog drvlja u^´poreno, a to je daljna mehanička zaprieka odplavljivanju rahlo;>- zemljišta. Proiztičuća va/n.o.^, momentane vaze vode klšnice i sniežnlre i podržavanja iste pripisaje se pokrovu tla, kojo^^ mi steljom, u šumi nazivljemo. Ovaj se sastoji a Ilstači većifiom od odpalog l^šća, u četinjači pak samo u mladih porastlinah od stanovite naskge odpalih četioju, u starijih ali od skupine slične jastuku, koja se sastoji od ra/nc OKihoviiie: hvpnum. polvtrichun-i na vla/isi´h mjestiji phagimHf vH-´-ti, |