DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1889 str. 20 <-- 20 --> PDF |
^ 6U — Tako po bilju i?.svojiM).a i opet izhlapljena množina vode mnogostruko nadoiašuje težinu sarisog bi!ja. Jer je površje lišća sredstvo izbjapljivanja. Ova se innožiua vode privadja biijii a naročito šumskomu drvlja skoro isključivo u kiši, soiegu, rosi, magli, rnrazu i tuči, dakle u atmosferskih oborinah, koje se u tlu kao vlaga podržaju. Vlažna je dakle od bitna upliva po život bilja, jer se naknada za transpiraeija lišća mora neprekidno i neprestano dovadjati, da bilje ne vene i ne ugine. Sve vrsti bilja ne iziskuju jednaku množinu vlage. Stabla u svojoj drvnoj jedrini posjeduju tako reknć neku reservu vode, koja starijem drvlju u momentanib narašajili ravnotežja izmedju transpiracije i upijanja vode u prilog dolazi. Visina transpiracije i k tomu potrebna množina vode ravna se naročito po vrstih bilja i drveća^ jer je površje lišća kao sredstvo izhlapljivanja kod drveća s gustom krošnjom mnogo izdašnije i znatnije od drveća sriedkim lišćem. Prema tomu se i dieli šumsko drvlje u ovom pogledu na takovo, koje mokro tlo ljubi, kao što su vrbe i jalše, za tim na takovo, koje iziskuje snažno tlo kao grab, bukva, jela, omorika, javor, jasen^ briest, lipa i dr., dok hrast, breza, topola i ariš potražuju mnjereno svježe tlo, a boru prija i vrlo suho tlo. Po prilici izhlapljuje vode: 1 hektar ŽOgodisnje mješovite porastline kroz 5 mjeseci do 880 m^, 1 hektar ^godišnje omorikove porastline kroz 5 mjeseci do 340 ar\ 1 hektar 4godišnje bukove porastline kroz 5 mjeseci do 80 m^, 1 hektar igodišnje omorikove porastline kroz 5 mjeseci do 5 m^; osamljeni jaki hrast pak kroz 5 mjeseci 200—300 m´\ Ovi nas podatci uče, da vegetacija a naročito šuma uslied transpiracije dovadja atmosferi veoma znatne množine vode u slici izparinjl, radi česa zračište vlažnijim tvori. Kad već šuni>sko drvlje vodu kao najvažniju životnu funkciju n velikih muožinah iziskuje — a skoro izključivo ju iz atmosferskih oborina crpe, to se tim donekle označuje odnošaj izmedju šume i u svom bitnom značaju neprestano kolajuće vođe. Ta već sam osjećaj, kojeg za vrieme sparnih ljetnih dana u hladu šume ćutimo, dokazuje nam, da tu svježji i vlažniji zrak vlada, a pogledamo li na množtvo vodenih žilica, što šumski terrain prcsiecaju, to ćemo se uvjeriti i o izobilju vode tekućicc, koju šuma u svom okrilju skuplja, čuva i podržaje. To nam je dokazom, u koliko šuma upliva na pomuažanje kiše i sniega, kao i na množinu vlage tla i zračišta, a te obstojisosti osobito su važne kao klimatički faktori, jer atmosferski zrak podržaje nej)restano i posvud raznu množinu nevidljivih vodenih para. koje. ako se u manjoj množini nalaze, pri višoj temperaturi sva lizikalna sv{>j.>tva plina posjeduju. Kako je poznato, razuovrstni plinovi niedju sobom nikakov tlak ne izvadjaju. Radi toga se vodeni pliiM>vi u zraku raz~ prostiru poput praznog ])r()stora. Ova svojstva plina podržajc vodena para tako dugo, dok ne poluči svoj maksimum gustoće, šr,o biva onda, kad se temperatura hmiinh ori jednakom tlaku, više ne srcizuje, :ii kod iste svojn mnoi^iiriu u sta |