DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1889 str. 2 <-- 2 --> PDF |
— 526 Šta j8 sve brodska Imovna obćlna investirala u obće ko ristne svrhe? Tek u DaJTiGvlje doba počeli su naši šumari u ovom listu objelodanjivati šumarske odnošaje svojih krajeva, a osobito bilo je priobćeno nekoliko članaka, koji su vrlo tocriO opisivali šiHioaTiske odnošaje Jiekib imovnih obćina. Ti će članci biti od velike važnosti za strakovnjaka., koji se bude bavio statistikom našeg šuaiarstva- Slika imovnih obćina najbolje je predočena u izvještaju, koji je visoka vlada god. 1884. na poziv sabora izdala. U tom izvještaju predočeno je šumsko gospodarstvo sviju imovnih obćina od svoga početka pa do konca godine 1883. Nema sumnje, da se danas mnoge stavke toga izvještaja moraju promieniti, jer je baš od god. 1883- preduzeta nova procjena i ustanovljen novi gospodarstveni sustav. Mi se ne ćemo ovdje potanje u to upužtati, samo ćemo napomenuti, da brodska imovna obćina ima danas ukupno 73.615*52 jut. površine. Od toga je đrvećem obraslo 63-185*36 jut, a ostalo odpada na čistinu i neplodno tlo. Drvna zaliha iznosi ukupno 6,699.846 kub. metara, a godišnji dohodak 107.023 kub. m. Gotovina pak u nepotrošnoj glavnici iznosi 2,555.000 i., a s ovogodišnjom prodajom narast će još veća. Nu u gore spomenutom izvještaju niesu spomenuti izdatci, koje je imovna obćina investirala u prosvjetne i prometne svrhe, niti probi te?, koje naš narod ovdje uživa. Mi smo s toga odlučili, da to evo objelodanimo, misleći, da ćemo tim udovoljiti i želji mjerodavnih krugova, a odužit ćemo se i narodu, koji će iz brojka najbolje vidjeti, na koliko se blagodat imovne obćine proteže. Iz izkaza se vidi, da je imovna obćina od svoga početka pa do konca godine 1888. obćinam za škole, mostove i t, d, bezplatno izdala 25.521 kub. met građje, a za palenje opeka za škole i t, d. 51.648 prost. met. u ukupnoj vriednosti od 229.992 for. Uz sniženu pak pristojbu izdano je od g. 1882—1888. obćinam i pravoužitnikom 58.360 kub. metara. Snižena pristojba računana je s 1 for. 90 nč. za 1 kub. metar, te po odbitku uplaćene pristojbe predstavljaju tih 53.360 k. met. vriednost od 326.716 for. Ukupno je dakle izdano 79.081 k. met. gradje i 5L648 prost. met. ogrjeva u vriednosti od 556.708 for. Tko proputuje krajem ove imovne obćine, pa vidi krasne škole, parohijahie i ostale obćinske sgrade, tko vidi krasne mostove, kanale, odvodnje itd., valja da znade, da je to sve sama imovina izgradila, ili je veliku pripomoć svakoj gradnji dopriniela. A školskih sgrada imade u istinu tako liepih, da bi mogle svakom veiikoori gradu ua diku biti. Ako spomenem još javna bolnicu, u koju je imovna obćina gotovinu ulo?; ila, iz koje se svaki bolestnik pravoužituik bezplatno uzdržaje. i ako još spo |
| ŠUMARSKI LIST 12/1889 str. 3 <-- 3 --> PDF |
Ejeuetno, da imovna obćina za svoje pravoužitnike plaća, do blizu 60.000, for, školskog nameta, onda će se tek pojmiti domašaj i vrlednost te zajednice. ; . U novije vrieme darovala je imovna obćina za gradnju medicinskog faliulteta 10.000 for,; a gospodarska podružnica, pčelarsko dtužtvo i t. d. sve dobivaju stalnu godišnju podporu od imovne obćine. , Imovna obćina dieli godišnje do 12.000 for.^ što stipendija, što pođpore sirdfflušaim djakom. A uztreba li, da u javnosti Imovna obćina pokaže, što vriedi ili da digne glas svoj i glas deloga naroda — eto je i tu; ona se takmi sa svojimi produkti i ne´plaši se troška, samo da stranom svietu pokaže svoje bogatstvo 1 bogatstvo cieloga naroda. Sliedeće brojke kazat će nam, koliko je imovna obćina koje godine a javne svrke izdala bez platno gradje i ogrjeva. ! Po pođpunoj cleni Godine Gradja Ogrjev predstavlja vrieđiiost: k. m. prost. m. ´ for. nove. ^ — / 1874. 6592 : 3296 — ´ 1875. ´775 ^ 772 : 6586 — 1876, 2189 8282´; ^ 21653 — ´. 1877. 4496 2989 ´ 37462 50 ^ 1878.´" 3606 3198 , ´´^30447 ^-. 187´9. 3751 ´ 2569 ´31292 50 1880.´; "3274 11028 ´ ´31706´ —1881. 1871 8795 19365 50 1´882.; 896 — 7168 — 1;883.´ 918 420 ´ 7554 .-^ 1884. 918 3214 .; 8951 . — 1885. 1001 404 ´ 8210 ~ 50 1886. 844 2133 7818 ´ 1887. 650 696 " ´ 5548 __; —^ . ´ 1888. 332 556 2934 Ukupno 25.521 51.648 229.992 —´ Mi imademo pri ruci izvadak i račun vrbu svakoga metra gradje, no ne fiiožemo to ovdje navadjati, jer taj izvadak ne bi stao ni u jedan cieli broj f^^^oga lista. Zato ćemo navesti veće zalihe gradje, koje su u javne svrbe dane. Godine 1875. izdano je obćini Babinagreda za panjiće na cesti 138 kub. »letara, a obćini Gundinci u istu svrhu takodjer 138 k. m. God. 1876. izdano je obćini Eajevoselo za gradnju djevojačke učione i 2a mostove 123 k. m., a obćini Bošnjaci za panjiće na cesti ,205 k. met, a *^^^mi Gradište u obć. svrhe 167 k. m. . , God. 1877. dano je obćini Podvinj 302 kub. met., a obćiai Bošnjaci za P^njife 796 k. m.; obćim Otok za gradnju učione 106 k. m.; obćini Gerna za |
| ŠUMARSKI LIST 12/1889 str. 4 <-- 4 --> PDF |
528 mostove 158 k. m., a ooćlin Vinkovci za panjiće 150 L met. Obćini Trnjani izdano je te godine u obćiruske svrhe 596 k. m. God, 1878, izdano je obćini Nemci 2a most na Bosutii 160 k. m., a obć. Stitar za T}Sinyiće 220 k, m. God. 1879, izdaBo je obć. Cerna za mostove kod Prkovaca i potoka K!adovca 150 k. ro., a obćiui Samac 265 k, m. u obć. svrhe. Još ćemo iiapomenuti, da je obćini Vinkovci godine 1882. izdano 780 k. met za gradnja niosta na Bosutu, a god. 1883, obćini Gundinci 500 k. raet za panjiće; obć. Cerni i Andrijaševci izdano je g. 1885. 354 k. m, za mostove; zh gradnju nove crkve izdano g. 1886. obćini Podvinj 238 k. m., a obć. Nemci za most kod Podgradja 347 k, m. Za rekonstrukciju mosta izdano je g. 1887. obć. Nemci 283 k. m. i t. d. Ovdje smo samo nekoliko stavaka naveli, da se vidi, kako je imovna obćina u javne svrhe i u obću korist doprlnašala, i tim najbolje dokazala, da pojam zajednice vrlo dobro shvaća. Uz sniženu cienn po 1 for. 90 nć. za 1 kub. met izdano je koje obćinam, koje pravoužitnikom sliedeća množina građje: Po podpuaoj cieni pred- Godine Gradja stavlja vriednost: met.* for. 1882. 4900 29890 \ 1883. 9199 56114 1 1884. 9588 68487 I 1885. 10702 65282 \ 1886. 8335 50843 1887. 9180 55998 1888. 1656 10102 Ukupno 53.560 326.716 0 O Dodamo li tomu gornje iznose, to dobijemo ukupno 79.081 m^ gradje, 51.648 p. m. ogrjeva u ukupnoj vriednosti od 556,708 for, Nu nije imovina obćinam u pomoć pritieala samo gradjom i ogrjevom za palenje opeka, nego je ona i novčanom podporom na sve strane svoju pomoć pružala. — Mi ne možemo sve te slučajeve ovdje nabrojiti, nego ćemo samo ukupno po godinama svote navesti, koje su izdane, a kasnije ćemo nabrojiti neke oveće svote, koje su u javne koristne i dobrotvorne svrhe izdane. Godine: Kao dar ili podpora; Kao bezkamatni zajam: for. Bovo. for. HOYČ 1875. — 10.402 11 1876. 308.328 40 11.200 1877. 10.991 20 3.500 1878. BA16 61 10.500 1879. 18.823 30 _-w |
| ŠUMARSKI LIST 12/1889 str. 5 <-- 5 --> PDF |
529 ~ Godine: Kao dar ili podpora: Kao bezkamatni zajam for. novč. for. noTČ. 1880. 57.710 U , 1881. 41.047 75 _ 1882. 89.967 80 ^ „ 1883. 2.788 _ 1884.´ 3.485 19 . 1885. 8.878 64 4.750 1886. 5.480 69 8.700 1887. 15.357 46 600 1888. 8.713 64 2.500 Ukupno 374.548 82 47.152 ~ 11 Osim toga je izdano god. 1876. za gradnju škola 103.178 for. 37 nč.; god. 1880, za potresom postradale izdano je 10„000 for.; za okružnu bolnicu god. 1882. izplaćeho je 79.200 for. i t il Ostalo je izdano za gradnju novih puteva ili za uzdržavanje starih, za kanalizaciju ili kao pripomoć raznim druživom i t. d. Iz toga se vidi, da je brodska imovna obćina od svoga postanka pa do konca godine 1888. investirala u razne dobrotvorne, kulturne i prometne svrhe blizu jedan milijun for. Omašna doduše svota, ali je i dostojna ove imovne obćine. Valja nam ovdje napomenuti, da u tu svotu nije uračunana vriednost dna, koju su pravoužitnici sve do danas iz imovinskih šuma dobili. Nu da imovna obćina uz te izdatke nije zaboravila ni na izvor svoga iioliodka, na svoje šume, najbolji je dokaz, što je do danas za uzgoj šuma izdala 251.725 for. Koristi, koje pravoužitnici neposredno iz šuma dobivaju, takodjer su vrlo znatne. To doduše strogo uzeto ne spada na ovu razpravu, ali mi ćemo samo s nekoliko redaka i to da predočimo. Kompetencija pram selištnom posjedu ustanovljena je konačno na 24, 20, 16 i 12 prost, metara. A pošto se iz imovinske sume ne može toliko ogrjeva dobiti, to se manjak ima nadoknaditi dielom kupom iz erarskih šuma, a dielom naknadom u novcu. Tako je i ove godine izdano koje za ogrjev pravoužitnikom, ^ koje za đeputatna drva za obćine do 36.000 for. Kad bi još računu dodali pašarinu i žirovinu, koju pravoužitnici takodjer i^ao i ogrjev bezplatno uživaju, onda bi se tek u brojkama predočila vriednost, *^o.iu pravoužitnici godišnje iz šume dobivaju, a ujedno koliki im teret odpada ´iiii, što imovna obćina velike novčane podpore doprinaša za gradnju mostova, piiteva i t. d., ;er bi se sav taj trošak inače na same pravoužitnike repartii´^ ti morao. Ali probitci iz šuma bit će svake godine za pravoužitnike sve veći. I^ohodak iz prodaje hrastova raste brzo, a u nekoliko godina narast će do svote, ´^^ t´G se sav porez z-d pravoužitnike plaćati moći. Sad se već radi o tom, da ^^ osnuje fond za sistematičnu i stalnu odvodnju, a kad se jednom ta odvodnja ´^vede, tad će na hiljade jutara postati za kulturu sposobnim tlom. |
| ŠUMARSKI LIST 12/1889 str. 6 <-- 6 --> PDF |
— 530-, — , Prerua tomu sasiBa je smježno govoriti o prištenji od 4—5000 for,, koju bi imovna obćina iraala, kad bi se uprava i t. d. spojila s petrovaradinskom iiBovBoiB obćinom, kako se to s neke strane radi prištednje dokazuje, jer je ona spremna za svoju sairiostalnu upravu i veće izdatke doprinašati, nego što ih danas doprinaša. 0 ekskorzijah sliišatelja šumarstva krlževačkog učilišta^ te njekofiko rieči o odnošajih šumskoga gospodarenja u Hrvatskoj i Slavoniji, Kako prijašnjih godina, tako i ove godine poduzeli su slušatelji šumarstva na križevačkom učilištu praktične ekskursije u šumske predjele domovine i izvan iste, gdje je kultura u šumskom gospodarstvu veći stepen postiglav nego, li kod nas. Da li budu slušatelji krizevačkog učilišta u inostranih predjelih koristi crpiti, koje bi odnošajem našeg pučkog gospodarstva u prilog išlo; hoćemo da razmotrimo. Uzmimo šumsko gospodarenje u Češkoj, Štajerskoj ili Njemačkoj, bilo kod veleposjednika šuma, bilo kod šuma državnih ili obćinskih, svakako su oni .nas u gospodarenju i gojenju šuma preteklL To je s obzirom na gospodarenje tamošnjeg pučanstva i na vrsti drveća lako i moguće, jer se ondje stoka ne goni na pašu u šume; šumske radnje obavljaju radnici u šumah nastanjeni; godišnje sječe, ako niesu nai´avno pomladkom obskrbljene, to se one odmah umjetno posiju ili odgojenim sadnicam posade; branjevine se ne ogradjuju, kao^ što: je kod nas uvedeno radi ugona marve ali je i to tobože u mnogih´predjelih zanemareno; drva iz šumske sječe odpremaju se u pravo doba godine,, i sve šumske radnje u redu i pravodobno obavljaju. Tako je moguće, po. načelih šumskog gospodarstva sa šumom gospodariti i racionalno uživati. . Kod nas u.. Hrvatskoj i Slavoniji radi se obratno. Vlastelini šuma. gospodare, kako im se svidja. Oni: nastoje, da pokraj drva čim više uzgrednih užitaka iz šume izcrpe ne obazirući se na budućnost. Oni ugone stoku svake vi^sti u šumu na pašu i žirenje kroz cielu godinu, ili daju istu u zakup na cielu godinu,, Ako se gdje to baš ne prakticira, a ono se od zuluma seljačkog stoka ugoni i šteta čini. U, obće nema pravog gospodarenja. Tu se´ ne gleda na osnove gospodarenja, gdje oni i postoje. Ne pazi se, ,da li se ustanovljena godišnja drvna gromada na sječini prekoračuje,, te da li je godišnja sječina naravno, ili´ umjetno pošumljena, već sesieče po potrebi, i ako se povoljan kupac za drva nadje, sječe se, dok ima. Sve se to može smatrati devastacijom šume, pa i ako bi se sječina umjetno pošumila,. što se vrlo riedko dogadja; jer je godišnji prihod drva u jedan mah na više godina prekinut. Osobito se ondje sa šumom ne štedi, gdje vlastničtvo često´ izjedne ruke 11 drugu prelazi. Tu se gleda, da se iz šume izvadi, odnosno unovči, što se više |