DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1889 str. 18 <-- 18 --> PDF |
— 542 ~ Dodaše istovjetnu faukciju pokazuje i ostalo bilje, koje se asimiluje, ali proizvodaja tvariue je u šumi kud i kamo izdašnija i onuišaija, dosljedno i mnogo veća od prve, a uslied tog je i mnogo znatnija razlučba kisika po samoj šumi. Ali za to ne yliedi da se u Šumskom zračištu razmjerno nala/.i više idsika za udisanje, jer stalno gibanje zraka takove razlike odklanja. To se djelovanje šume ne ograničuje samo na stanoviti okoliš, jer šuma razprostire svoju blagotvoroost i na dainje predjele, ali ipak pitanje o tom biagotvoraom djelovanju, koje bi usuprot po takove predjele jiepovolJBimi posljedicami urodilo, je; u koliko bi bilo opravdano izvanredno umnažanje tvor-. nica 8 parnimi kotlovi i tomu sličnih poduzeća, koja tvorbu ugljične kiseline u veliko podpomažu \n istodobno opustošenje šumo-vitog gorja i inog šumišta, pošto bi se tim povodom i ravnotežje atmosfere znatno uzdrmalo? S počeli je ujedno i sila nerazstavivo spojena. U ugljičnoj kisel.ai su si obe sastojine uslied lučbene djelotvornosti čvrste privlačive sveze tako, da je privlačna sila raedju i najmanjimi čestieami obih jedna od najjačili. Take dugo, dok su oba počela spojena, nalazi Be ta sila u ravnotežju, mirujući u ugljičnoj kiselini. SUiči li se pak ugljik u prostom stanju s kisikom pri višoj teniperaturi, to se spoje ta razta.vijena počela s velikom silom u ugljičnu kiselinu; dok pri sukobu obih počela napeta sila prelazi u toplinu, obratno pak biljka, kako već napomenusBio, razlučuje ugljičnu kiselinu u obe njene sastojine: čisti kisik odlučuje a ugljik u proi^^vodih asimilacije prikuplja. Ovu proizvodnu silu u stanicab, koje sadržavaju listao zelenilo (cbloropbjll) biljka udjelotvoruje pomoću drugotoe stalne sile, koja može ugljičnu kiselinu neprestano raztvarati i koju silu asimilujuće stanice primaju od Bunčane svjetlosti suneanimi traci. Tomu dosljedno je proizvod asimilacije organicna substancija kao u stanici biljke uzsljedivše djelo, djelo snnčane svjetlosti; jer svjetlo je život bilju, dok mu je tmina´propast. Obće je poznato, daje upliv svjetla prvim uvjetom rastu bilja a pomanjkanjem istog da takovo gine i propada.´ Odlučeni ugljik u slučenini, kojoj je sastavinom voda, tvori, u koliko nam je poznato, uplivom sunčanog svjetla u biliostvu ponajprije škrob. Tvorbu škroba nalazimo u svih staoieab, koje asimiluju. Ostale organične substancije kao staničevlje, drvenina, alabor, ulja, biljevne kiseline itd. tvore se tek daljnom raztvorbom i mienom škroba, prvog proizvoda asimilacije. Tim uzsliedjuje tvorba novih stanica i organa kao i prostorno pomnažanje biljke uslied rasta. Zakoni naravi jednako djeluju u svem zelenom bilju, ali se ipak isto djelovanje najveJičanstvenije ukazuje na šumskom drvlju, jer je tu tvorba asimilacije i rasta najznatnija, a moć svjetla i od lOO godina ujedinjena (sbita) u tjeierininu omašna objama — u drvo, — koje je neizrecivo vriedni proizvod naravi. Množina topline izgaranjem i klgr. ugljika može temperaturu od 8080 klgr. vode za 1"C. povisiti; 1 klgr. vodika pak poviauje toplinu od 34462 klgr. vode za PC ; 1 kila drveta, koje se sastoji od 5% ugljika, 6^0 vodika i 447o kisika povisuje dakle toplinu za 6108 toplotnih gornjih jedinica. |