DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1889 str. 17 <-- 17 --> PDF |
— 541 — Ovaj gubitak atmosfere opet nadoknadjuje se neprestanom dovodnjom ugljitnog kiša i to uslied izgaranja, vrienja i truhnuća raznih tvarina, uslied disanja ljudi i životinja kao i uslied izblapljivanja ugljične kiseline iz zemaljske unutarnjosti radi vulkaničke djelatnosti, kao i iz ždriela, pukotina ili radniti vrela. Ustroji, s kojimi bilje ugljičnu kiselinu iz zraka usvaja i iz iste ugljik asimilira, jesu stanice, koje tvore listno zelenilo, te su kod savršenijeg bilja s lišćem, cetinjem i zelenimi držci sdružene. U šumi je dakle listnati zeleni sklop listace i tamna krošnja četinjače izvorom glavnih dielova prirode, iz kojih sliedi buduća tvorba drvne tvarine. Lucbeni proizvod asimilacije temelji se na raztvorbi ugljične kiseline i vođe, i tim na tvorbi slučenin^, koje naročito manje kisika sadržaju, ali usuprot mnogo više ugljika i vodika nego li ga sadržavahu ugljična kiselina i voda same po sebi. Takve nove slučenine mogu samo odlaženjem kisika postati. Ova činjenica, jer se istodobno u zelenih čestih bilja uplivom svjetla sbiva, jest bitnim razlogom tvorbe organične tvari. Na temelju teže lucbene spojivosli može se proračunati, u kolikoj se mjeri mora kisik odlučiti, da se postigne izgorivasubstancija iz ugljične kiseline i vode- Primjerice za proizvodnju 1 klgr. suhog drveta, koje sadržaje bO^jo ugljika, 67o vodika i 447" kisik^ potrebno je, da stablo 1833 grama ugljične kiseline raztvori, a tim se 500 grama ugljika i 1333 grama kisika poluči. Ova je ciela množina kisika suvišna, jer 60 grama vodika u slici vode primitih skoro točno proizvadja onu množinu kisika, što se u drvetu nalazi; po objamu pak zaprema odlučena množina kisika 930 dnr* (kod l^C, i normalnog pritiska) ili skoro 1 m^ za svaki proizvedeni kilogram drveta; dosljedno proizvodnjom 1 m^ suhe bukovine u težini od 700 kila ili po obračunu 127« ^´o*^^ ^ ^^^^"^ ^^ 616 kila suhe substancije odlučuje se 573 m^ kisika. Visoka bukova šuma, koja 3 m^ godimice po hektaru proizvodi, odlučuje 2a vrieme vegetacije, dakle za trajanja asimilacije 1710 m^ kisika po hektaru, po prilici toliko, koliko ga 8 odraslih ljudi tečajem ciele godine udi>u. Pomislimo li još, koliko se u^jične kiseline zraku privadia industrialnimi pođuzeći, grijanjem milionž. peći i ognjišta, to eerao lako uviditi, da atmosfera samo stanovito vrieme takovu zavremena sastavinu podržaje. jer bi inače za ii&anje postala ubitačnom, da se nije narav sama pobrinula, da toli jedno stavnim i veličajnim načinom izrabi ugljičnu kiselinu i razluči od iste čisti kisik. Kako je omašnog značaja ta funkcija bilinstva, a narorito numskoi,^ drvlja, P´Jtenje nam jednostavni račun o udisanju kisika po Ijudih i o množini uglj čne kiseline, koja se tim tvori Sama je u prirodi prva, kojoj je naniienjena zad.ića. ´^^- mtvara ugijičnu kiselinu i razliu-i čisti kisik za (Ii>anje, t^^ da podrž-nje i´^vnotežje b-astavina atnu)sf^r>kog zraka, koje bi se ina^e dovodnjom ugljične ´^´^eliue-u slici plina uslied izgaranja i izdisanja, ter vulkaničkih i.biapljivanja neprestano narušavalo. 36 |