DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1889 str. 16 <-- 16 --> PDF |
540 ^ Odnošaj sume u obće prema ugljiku i vodi. Temeljna počela su nerazoriva i vječita. Njih biljka ne stvara, nego ih usavršena usvaja; za to je biljka ograničena na blizinu počela, jer ne posjeduje svojstvo samovoljnog gibanja. Savršenije biljke priskrbljuju si uužđna počela za svoje ustrojstvo stranom iz zračišta posredstvom svoga lišća a stranom iz tla posredovanjem svoga korjenja. Ta počela ne usvaja biljka u elementarnoii) obliku, već u obliku lučbenih slučenina u svezi s ostalinii Uičbenimi počeli, koja su biljevnim hranivooi. Ako Bam je razsuditi hranivo biljke, to moramo prije izpitati: iz cesa sama biljka postoji? Takovim izpitavanjem upoznat ćemo razne biljevne tvari kao: vlaknovinu, slador, škrob, liepiva, tekline, smole, mastna i hlapljiva ulja, razne biljevne kiseline, treslovinu, gorčine, biijevni otrov i t d. Da su pak sve sastojine biljke samo slueenine, to nas opet uce lučbena iztražiivanja, jer iste sastoje od vrlo malo temeljnih počela. Izgoriva je substancija biljke jedina razno kombinirana lučbena slučenina od ugljika, vodika, kisika a često i dušika; neizgoriva sastavina pak, koja pri izgaranju kao pepeo ostaje, sastoji se od temeljnih počela pepehka, sodika, vapnika, solika, gorčika, sumpora, pranika, željeza i kremika. Sva ova počela izuzev donjekle sodik i kremik moraju biti zastupana u izvoru hraniva biljke, i to u obliku, u kojem ga si je biljka podobna usvojiti, na ime ili u plinovitom ili pak u raztopljenomu stanju. Manjka li od tih počela koje posvema, to tada normalni proces usvajanja takovog hraniva biljke zapinje. Pogledom na sam rast biljke postoje đvie obstojnosti, koje često istodobno sliede, kadkad pak i osamljene. Jedna je obstojnost umnažanje tvarine po substanciji težine uslied promjene biljevne hrane neorganičnih tvari u organičnu substanciju. Ovu promjerAU nazivljemo asimilacijom. Druga je obstojnost umnažanje objama uslied toga, jer se stvaraju stanice a po tom i ustroji pom.oćo već proizvedene organične substancije. Asimilacija nije jedino iučbeni proces, već je kombinacija raznih istodobnih i istosmjernih pojedinih činjenica, od kojih je ugljik glavni dio sastavine većim dielom vegetabilnih substancija, a naročito drveta. a) U mrtvoj naravi nalazi se ugljik samo rieđko u neslučenonm stanja (kao diamant), dok ga je mnogo više u siučeniui s kisikom, i to u razmjeru kao 1:2, t. j . jedan dio ugljika s dva diela kisika u slučenini ugljične kiseline. Za biljku je samo ugljična kiselina sama sol.om hranivo; ona se kao pUn u raznoj kolikoći u zraku razvija po prilici s množinom od četiri diela objama u 10.000 dielo^H zračnog objama. IT zračištu, koje našu zemlja u visini od po prilici IO milja u okolo obsiže, imademo vrelo, iz kojog si sve bilje za tvorbu svoje substancije potrebni ugljik u svoj;=itvii u^ijične kiseline ci´pe. |