DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11/1889 str. 43     <-- 43 -->        PDF

— 517 kuliranja
ođpremljenih, nije vu5ena. Ostale pak vučenju nepođvržene obveznice ođpremaju
se na vinkulaciju, iza kako je posljeđni dospjeli kupon realizovan.


Tako na pr. ođpremaju se na vinkulaciju zemljorazteretnice oko 10. svibnja i


10. studenoga svake godine, jer je tada veo izkaz vuCenih razteretnica pregledan,
đofiim se zadužnice sjedinjene državne papirne rente šalju tečajem mjeseca veljaSe i
kolovoza, svibnja i studenoga, a sjedinjene državne srebrne rente tečajem siečnja i
srpnja, te travnja i listopada, dakle iza realiziranog posljednjeg dospjelog kupona.
Obrazac A. sadržaje izkaz o na vinkulaciju ođpremljenih obveznicali zajedničke i
ugarske papirne rente, kao i ostalih vriednostnih papira, izuzam zemljorazterctnica.
S obveznicama zajedničke državne i srebrne rente šalje se izkaz u tri primjerka,
dočim je za sve ostale papire jedan primjerak dovoljan.
Obveznice državne papirne i srebrne rente, šalju se na vinkulaciju putem kr.
državne glavne blagajne, sve ostale obveznice neposredno na dotični zavod.


Obrazac B. pokazuje izkaz o vinkulaciji zemljorazteretnica, koji se mora u jednom
primjerku sastaviti, i s dotičnimi razteretnicami na zemljorazteretno ravnateljstvo
hrvatsko odnosno ugarsko odpremiti.


Na vinkulaciju odpremljene obveznice ne stavljaju se u dnevniku u izdatak, nego
se dotična potvrda odnosno poštanska potvrdnica dotle mjesto ođpremljenih obveznica
u blagajnici čuva, dokle vinkulirana obveznica ne stigae.


Tada se istom odpremljene obveznice u dnevniku u izdatak, a prispjela na stanovito
ime glaseća obveznica u primitak stavlja


Za svaku vinkuliranu obveznicu plača se bjelična pristojba, koja kod njekih 10
novčiča, kod njekih pak 20 novč. i više iznaša. Ta pristojba ima se u dnevniku u
izdatak zaračunati, vrhu koje nikakova namira potrebita nije, jer se prije plateža
bjelične pristojbe vinkulirana obveznica dobiti ne može.


Devinkulacija obveznica. Za provedbu đevinkulacije obveznice, koja glasi
na stanovito ime, potrebit je poseban nalog kr. zemaljske vlade, koji osim glavara
zemlje ili njegovog zamjenika još ili predstojnik dotičnog odsjeka, ili predstojnik kr.
vladnog računarskog ureda supođpisati ima, pošto su dva podpisa na naredbi bezuvjetno
potrebita.


Pošto je naredba, sadržavajući dozvolu đevinkulacije, u hrvatskom jeziku izdana,
imade se prevod iste na njemački jezik putem provodne pisarne obaviti.


Kad je i izvorna naredba i prevod iste u njemački jezik u ruku, ima se najprije
dotična obveznica zastupnikom one zaklade, imovne obćine, crkvene obćine i t. đ.,
na čije ime glasi, odpremiti, da na istu očitovanje (cesiju) po priloženom obrazcu C.
na hrbtu napisu, te uredovnim ili inim pripadajućim pečatom pi´ovide i natrag blagajni
povrate. Ako je obveznica od pol arka, onda se oesija na zadnjoj strani napiše, ako
se pak sastoji iz cielog arka, tada se ista na drugoj strani napisati ima. Kad je takova
s cesijom proviđjena obveznica u ruku blagajne, sastavi se vrhu nje izkaz, po
obrazcu D,, kojemu se priloži obveznica, izvorna naredba i prevod iste, i odpremi
putem kr. državne glavne blagajne.


Za devinkuliranu obveznicu dobiju se obveznice s kuponima, koji teku od onog
roka, do kog su zadnje kamate od vinkulirane obveznice podignute, dakle, ako su na
pr. od obveznice srebrne rente kamati za vrieme od 1. siečnja do 30. lipnja 1889.
podignuti, tada če dobivenoj obveznici s kuponima, prvi kupon glasiti od 1. siečnja 1890.


0 svakoj obavljenoj vinkulaciji i devinkulaoiji imade se zemaljskoj vladi izvješće
podnieti uz točan opis dobivene vinkulirane odnosno devinkulirane obveznice iznos
plaćene pristojbe.


Napokon prileži pod E. dopis c. kr. ravnateljstva državnog duga od 10. svibnja
1889. broj 2237., ođpravljen na kr. zemaljsku blagajnu, u kom je postupak glede
cesije točno razložen.