DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1889 str. 42 <-- 42 --> PDF |
— 516 — doseli se od njekoga vremena iz Fruške Gore, a bojati se je, da de se ondje znatno razploditi, jer kraj imovinskih i državnih velikih branjevina, ako mah preotmu, biti de jih skoro nemoguće ntamaniti. Do sada se pokazalo u praksi, da se s hajkami obtSinskimi neda ništa postidi. Na svaki način morati će se tomu velikomu zlu radikalno na put stati, Što bi od velike koristi bilo ne samo imovnoj obdini, nego i obližnjem žiteljstvu, koje od tih nemilih gosti mnogo trpiti mora. Što razumjevamo pod drvnom reservom ? U našem šumskom gospodarstvu imamo veckrat tako zvane reserve ilisuviške na drvnoj grom adi. To je naime ona količina drvS, koja preko normalne gromade drvft preostaje u stanovitoj gospodarstvenoj jedinici, a služi nam u svrhu, da možemo tim nadomjestiti odnosno izravnati nastavši manjak drva na normalno stanje kojeg uredjajnoga razreda i tako na put stati, da nam se normalni etat neprekine, nego namaknudem iz takovih reserva jednak ostane. U gospodarstvu šumskom razlikujemo stalne reserve i takove, koje se porazredaju. Stalnimi reservami nazivljemo takove porastline, koje nisu ni jednoj gospodarstvenoj jedinici pridieljene, nego služe samo namienjenoj svrsi; dočim se reserve, koje se porazredaju, drvnoj zalihi dotične gospodarstvene jedinice pripoje, ter se od jednoga razdobja obhodnje na drugo razdobje prema potrebi prenašaju. Stalne reserve drvft neodgovaraju svojoj svrsi, a to zato, jer uzmemo li u gospodarstvu našem mladje porastline za reserve, te ako nam veo u prvom razdobju obhodnje nastupi stanoviti manjak na prihodu; to se nemožemo tako mladimi porastlinami za nadopunak manjka poslužiti, jer nisu još za sječnju dozrjele. Usuprot pako imamo li za reserve već sječive ili za sječnju približno dorasle šume, to takove nemožemo tečajem ciele obhodnje pridržavati, jer nedemo u zadnjih razđobjih obhodnje već reservne zalihe imati. Da se tomu izbjegne, biti će najshodnije, da obhodnju ili razmjerno povisimo ili pako odmah pri uredjenju šume, t. j . kod razvrstanja šumsi u pojedine gospodarstvene jedinice, o tom nastojimo, da dobijemo znatniji višak na zbiljnoj zalihi u razmjeru prema normalnoj drvnoj gromadi. U prvom slučaju može se kod nastavše nejednakosti količine potrajnog prihoda obhodnja razmjerno sniziti, ter če se onda dobiti iz postupnih doba drvž, koja će premašiti sniženu obhodnju, dovoljna reservna zaliha. U drugom slučaju demo nalazeći se višak drvne zalihe razmjerno porazdieliti na cielu obhodnju, ter u tom slučaju nastavši manjak glede potrajnog užitka prihoda nadomjestit iz pomenutoga viška drvne gromade. M. V. Postupak kod vinkulaeije i devinkulaeije vrieđnostnih papira, te realizovanje izžriebanih zadužnica. Svaka obveznica može se na ime stanovite zaklade, moralne ili privatne osobe vinkulirati dati. Kod blagajne vinkuliraju se samo efekti takovih zaklada, za koje se znade, da su trajne, te da neće tako brzo prinuždene biti svoje vriednostne papire prodavati, Više obveznica jedne te iste vrsti moga se u jednu na stanovito ime glasedu zadužnicu skup spisati. Ta na ime glaseda obvezniea dobije posebni broj, te nosi obično datum onoga dana, kada je izdana. U tom pogledu prave iznimku samo zadužnice, založnice i dionice austrougarske banke, jer se više te vrsti efektS ne mogu u jednu skup spisati, nego se svaka pojedina na stanovito ime vinkulii-ati mora. Te vinkulirane obveznice zadrže svoj prvobitni broj, koji su i prije vinkulaeije imale. Odprema efektž na vinkulaciju ima se tako udesiti, da im prvi dojdudi kupon prileži, te da se za vremena odpreme t. j , tako, da se može viukulanje prije obaviti, nego što prvi kupon na zadužnici dospieva, čim se izbjegne tako zvanom izravnanju kamata, koje uvjek kompliciranu provedbu u dnevniku prouzročuje. S toga je najbolje, da se one obveznice, koje su vučenju podvržene, odmah odpreme na vinkulaciju, čim je vučenje obavljeno, nakon što je konstatovano, da nijedna od obveznica u svrhu vin |