DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1889 str. 41 <-- 41 --> PDF |
— 515 — u tjednu 8 —10 for. nu nemojte uzeti s uma, da je toliko zaslušio Primorac i Lifian ; naš pusti Slavonac dotjerao je u tjednu od 3 — 5 for. Kad je radnik koru ogulio, nastavio je sošice u visini od 70 cm. a u razmaku od 50 cm,, pa na te sošice metnuo pritke i to, da koso stoje, te na taj jednostavni sušionik metnuo koru okrenuvši nutarnju stranu kore prema zemlji. Kad se kora osušila uzmu radnici okvir, koji je dugačak 80 cm., a širok 60 cm,; na svakom njegovom uglu nalazi se motka, a na svakoj protivnoj motci nalazi se uže, koje služi za to, da se motke ne razidju. Radnik sad umeće osušenu koru u tako priredjeni stroj te veže u snopove, ove snopove transportiraju do mlina, koji je namješten u Daruvaru, ne daleko od kolodvora. U tom mlinu radi đo 30 ljudi po 14 sati na dan; n jedan se dan samelje 5000 snopova. Ovako samljevena kora odprema se u vrećab u Zagreb i Rieku. U tom se može vidit, da je to za siromašan narod velika blagodat, da si uzmogne u tih težkib vremenib zaslužiti koji novčić, đa se protura. Ne bi bflo s gorega, kad bi uprava daruvarskog vlastelinstva više takovih šuma odgajala samo za tu industrialnu granu, a ovdje je živa sgođa, u kratkom razdoblju znatne dohodke doživjeti, a i siromašnom narodu pružiti sgodu za zaslugu. U početku te razprave rekosmo da će šešarica nestati kao i valonee, dakle će se uvidjeti potreba uzgajanja šuma guljafia. U kratko nacrtano: U interesu veleposjednika zemljišta odnosno posjednika šuma leži, đa bi pribavili važnost raznim treslovinam, što se nalaze u šumi i što do sada već u početku označene i nerabljene, pa bi se tim načinom gospodarom omogućilo, da mnoge do sada kao šumski korov označene, šumske plodine učine znamenitimi plodinami, i đa dobivaju njeke do sada ne slućene šumske nuzgređne užitke. F. St. Prinos k tumačenju § 9. do uključivo § 11, odnosno § 13. šum. zakona. § 9. uključivo § 11. (imalo bi biti đo uključivo § 13.) šum. zakona udešava odnošaj izmeđju ovlaštenik a (Servitutsberechtigte) i vlastnik a šume, ter se s toga ustanove § 9. do § 11. odnosno uključivo § 13. šum. zakona protežu dakle na one šume, koje su otegoćene pravom drvare nj a, tako zvanimi šumskim služnostima. Ovakovo tumačenje ustanova rečenih paragrafa ne sliedi samo od poređanja, kojim su u šum. zakonu jedan za drugim nanizani, a navlastito u smislu § 9., nego i po sadržaju samih paragrafa, a po gotovo po smislu ustanove § 14. šum. zakona, buđuć se ondje kaže doslovce, da „po mjeri ustanova, sadržanih u § 9. đo uključivo 13., imadu posjednici takovih šuma, s kojimi je skopčano pravo drvare´nja, ovlaštenikom ono, što ih drva ili stelje iđe, po poprednjoj prijavi naznačivati u primjereno vrieme". . . . Sve ove zakonske ustanove imadu tu svrhu, đa s jedne strane ovlašteni k prekomjerno ne uživa šumu sbog štetnih posljedica na uzgoj Sume, a s druge strane, đa niti vlastnik Sume ne prikrati ovlaštenika u pravu uživanja sbog možda pretjeranih obzira pogledom na uzgajanje šume. Prema tomu ne vi-iede ustanove § 9. do uključivo § 13. šum. zakona za sukromnog vlastnika šume, prem bi se mogle donjekle i to samo njeke iz pojedinih paragrafa iztrgnut e izreke i propisi protegnuti na sukromnog vlastnika šume. Propisi, s kojimi šum. zakon ogojne svrhe u smislu § 9. do uključivo § 13. u šumama, obterečenim pravom đrvarenja (šumskim služnostima) postići namjerava, upriličeni su za sukromne vlastnike šumS, u§2 . do4., 6. 17., u kojima se zabranjuje krčenje i haranje sumfi, odnosno nalaže pošumljivanje, te određjuje postupak sa Sumama, stavljenim pod zaštitu. V. R. Divlje svinje pojavile su se u Sumah brodske imovne obćine u znatnom broju ter prave veliku štetu na kulturah. U srezu Kunjevcih su, kako nam prijatelj odanle javlja, ti nemili gosti svu ovogodišnju sadnju žira pod motiku uništili. Ova neman |