DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11/1889 str. 40 <-- 40 --> PDF |
— 514 — Danas su najpoznatija sredstva za strojbu, koja se najviše rabe, izim šiške: valonea (Quere. aegil,), hrastova i omorikova kora, napokon ruj (Rhus cotinus, Siimach od. Periickenstrauch). čim šiške ponestane a i valonee u izobilju nema, to su ne samo strojbari u neprilici, već i mi odutimo cienu kože. Pred 80 godina nije se tako probiralo kao danas, pa se je puno bolja koža priredjivala onimi tvari, o kojih se danas ne sanja, prem je tolika oskudica treslovine i prem je kemija daleko napred koračila. Eto nam bukve vrlo razprostranjene; nu njeno se izvrstno drvo malo do sada za gradju upotrebljava, te jedino za gorivo rabi ondje, kamo nije dosegla željeznica i gdje niesu smještene pilane. Njezinom korom, lišćem i tobolci može se, veli Gleditseha, životinjska koža strojiti isto tako dobro, kao hrastovim trieslom, samo ne steže toliko, kao hrastova kora. Kora od johe (Anus glutinosa), divljeg kestena (Aesculus hippocastanum), crnoga gloga (Prunus spinosa) i metljika (Tamarix gallica) dobra je takodjer za strojenje koža. Je li vas koji znade za onu vrlo neugodnu travurinu u šumi zvana resulja (Erica vulgaris) ? Upravo taj se grm može kod priredjivanja kože rabiti. Evo načina, kako da se priugotavlja: Eesulja se kuha u mjedenih kotlovih, pa se u mjedenih posuđah ohladjuje do temperature, koju posjeduje živuća životinja, a tada se meću kože u tu tekućinu, koja se cesto mora da izlieva, a nova priredjena opet nalije, jer se na taj način strojba brže usavršava i koža je bolja. Vele, da strojba s hrastovim treslom nije ni sluga toj metodi. Dakako, da to ne će moći nadopuniti porabe treslovine, radi toga bi bila hora, da dođje na red uzgajanje šuma guljača, pa i doba je, da se u našoj domovini ovomu znamenitomu načinu gojenja budućnost namieni. Pređvidja se, da su se zanimali ovim znamenitim pitanjem mnogi naši gojitelji šuma, pa i brojkami i praktienimi pokusi dokazaše znamenitost takovih šuma. Kao u svemu tako i kod te grane šumarske privrede imade odpornjaka, koji ne prodrieše dublje u to znamenito pitanje, a još manje posjeduju kakovog izkustva, te vele: „gulenjem šuma doći ćemo do haranja istih". Kad strukovno naobraženi može takove nazore imati, a kuda će tada neuk zalutati ? Mi ne mislimo ni iz daleka zauzeti se svagdje za gulenje šuma i uvjereni smo, da gdje gdje može to i škoditi; nu ipak mislimo, da možemo tvrditi, da su njeke šume u Hrvatskoj i Slavoniji za ovaj način gojenja tako rekući kao stvorene, i da će uvedenjem uporabe gulenja šuma u našoj domovini naše šumarstvo znatno naprieđ koraknuti. Ne ćemo, da zastranimo, eto nam u samom mjestu primjera. Uprava daruvarske gospoštije prodala je ove godine šum. predjel Zdelarska Iva od 600 jut. trgovcu H. Loviu iz Budimpešte, da smije sva hrastova debla počam od 10 cm. do 40 cm. obieliti. Lovi plaća gospoštiji za hvat hrastovoga drva 8 for. a od jednog hvata drva dobio je 1 mt. cent kore i drva smio prodati. Koru je sortirao u dvije klasse, jer i zbilja je mogao dobiti prima i muster qualitat. Prima qualitat je kora, koja je gladka i svietla (Spiegelglanz), a iste je bilo SO"/^. Muster qualitat je kora, dobivena od debljih debala, te trgovac veli, da ni u Ugarskoj nije mogao doći do tolikih postotaka. Ne će biti s gorega, ako rečemo koju o samom načinu guljenja: Radnik odreže ručnom pilom nizko pri panju hrastovo deblo, očistivši granje, razdieli dotično deblo na metre, pa ga razreze na trupce, koje snaša na jednu hrpu, gdje s istih trupaca guli koru u pođobi remena, koji je širok 10—16 cm. Tako oguljene trupce slaže u metre. Od metra plaća mu trgovac 1 for, — Opazili smo, da je iole marljiv radnik zaslužio |