DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1889 str. 39 <-- 39 --> PDF |
— 513 — Sekulić Vladimir, kr. šumar, vježbenik u Jasenku i TrOtzer Dragutin, kot. šumar u Dugomselu. Privi dan do´oiše kandidati sliedeća tri pismena pitanja : I. Koje prednosti odlikuju sadnju i koje sjetvu, kada se preporučuje sadnja, a kada sjetva ? II. Kako se ustanovljuje godišnji etat kod razmjernoga razšestarenja? III. Neka so pobliže označi škodljivost šumske paše u raznih stojbinskih ođnošajih i kod raznih vrsti drveča, te što vam je služilo za temelj i mjerilo u pogledu procienjivanja šumske štete, nastale šumskom pašom? Drugi dan t. j . 29. listopada t. g. dobiše kandidati đaljna tri pismena pitanja : I. Neka se proračuna odšteta, koja bi pripadala posjedniku njeke borove šume, koja mu je u 45. godini paležom uništena. Po nazorih vještaka mogli bi se od dana paleža, pa do sječe u 70. godini očekivati još sliedeči prihodi: u 50. godini 67-2 for. „ 60. „ 79-2 „ „ 70. ^ — kao međjutomni užitci. Sječivni prihod 2970 for. Godišnji izdatak V za upravu, čuvanje, porez i t. d. iznosi 3´6 for., vriednost tla 362-56 for., đobitna mjera 3"/^? II. Neka se opiše mjerački stol; valja opisati sve one načine mjerenja, koji sa mogu spomenutim strojem u praksi upotrebiti kod pregleđnih i kod nepreglednih čestica? III. Kako se postupa pri pougljenivanju stojećih ugljevnika? 30. listopada započeli su ustmeni izpiti redom, kako je koji od kandidata brojku vukao. Konačni uspjeh upitnog izpita objaviti ćemo u budućem broju našega lista. M. V. Uporaba gulenja hrastovih šuma, treslovina i šumski nuzgredni užitci. Sve, što je staro, s tim u koš, podvikuje moderni sviet! Mi se žali bože od svega starodrevnoga smiešeći odvraćamo, kao da se ne bi sve ono, što su naši starci znali i radili, s današnjim duhom vremena sudaralo. Mi se dapače stidimo zagovarati stara izkustva, mnijući, da je dobro samo ono, što je novotarija. To je i uzrokom, da se uviek 0 najrazličitijih stvarih i predmetih novi pokusi prave, a zaboravlja se, da su oni bili već nagim starim dovoljno poznati, nu da su propali upravo radi propuštanja starijih izkustva i s neobzira na starija djela, koja se pustilo, da gdje u kutu sagnjiju. Sad se pomaljaju oni na novo kao nove ideje. Kad se ne bi stiđili radi naprednjačkoga duha stare već gribovi obasute knjige pročitati, to bi se uvjerili, da su mnogi od ovih novih, znanstveno razjašnjenih, višegodišnjih rezultata iztraživanja uzprkos njihovoj neoborivoj važnosti za obće dobro i obrtnost, našim pređjim već davno poznati bili. Nehajnost napram starim izkustvom i izumom uvukla se u sve grane znanosti i prakse; pa evo i današnji dan ondje, gdje si je šumarstvo dostojno stanovište steklo, te ga i ne strukovnjak živahnim okom prati, gdje razna znanstvena pitanja i priepori, koji u tu struku zasiecaju, sveohću simpatiju nalaze, ipak je žalostna uznositost svoje mjesto priđržala, te se, kao što i njegda, tako i danas, sve staro zabacuje i priekim okom gleda. Zaštita šuma je na dnevnom redu već odavna, pa je ovo pitanje doživjelo živahnih debata; ali i o raznih šumarskih porabah pojavljuju se razna mnienja, te nas iz poznate čežnje za novotarijami svaki dan iznenadjuju nove ideje, kod kojih uviđjamo, da su im vrelo naši pređji. Gule su se već davno tužbe na nedostatak sredstva za strojbu; šešarlca sve to više ne staje, a naši strojbari u nuždi posižu za drugimi treslovimi tvarmi. Prem šiška nestaje, ali mi imađemo i bez nje sredstva za strojbu, koja nas jeftinije doći mogu. |