DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11/1889 str. 38     <-- 38 -->        PDF

— 512 —
Osobne viesti.


Imenovanje. Kođ gjurgjevačke imovne obdine imenovani su: Civilni tehnik i
usposobJjen šumar u Karlovcu Julijo Vran i 6a r kot. šumarom sa sjedištem u Novigrađn
i obdin. šumarski pristav u Velikoj Gorici Elzear Mlinari d šumarskim vježbenikom;
nadalje kođ gradiške imovne obeine abiturient gospodarsko - šumarskoga učilišta
križevačkoga Vjenceslav PotoSnja k privremenim šumarskim vježbenikom, sva trojica
sa sustavnimi berivi.


Sitnice.


Tamanenje puha i uporaba puhovoga krzna. Pod tim naslovom priposlao
je ovomu uredničtvu veleučeni gosp. dr. Drag. Cech pod 8. listopada t. g. izprava k
na sitnicu „Puh", koja je izašla dne 1. travnja t. g. u broju IV. našega organa, ter
nas pozvao na osnovi § 16. tiskov. zakona, da taj izpravak priobdimo u najbližem
broju šumarskoga lista na istom mjestu, na kojem je u rečenom listu bila pomenuta
sitnica.


Budud da je pomenuti izpravak nama dostavljen post festum, to se u smislu
tiskov. zakona ne smatramo obvezanim uvrstiti ga, jer je zahtjev veleuč. gosp. zastario ;
ali da ova potonja okolnost nije niti nastala, držimo, da rečeni izpravak ne odgovara
ustanovam navedenoga § 16. niti po formi niti po sadržaju, jer ne sadržaje izpravak
činjenica. U ostalom izjavljujemo ovom sgodom, da se naš strukovni organ „Šumarski
list" u tom predmetu u obde nede više u ikakovu polemiku upuštati. Uredničtvo,


Ovogodišnji državni izpit za samostalno vodjenje šumskoga gospodarstva
obdržavan je usljed posebne naredbe visoke kr. zemalj. vlade, odjela za unutarnje
potlove, pod predsjedanje g. kr. šumarskoga ravnatelja Emila Durst a u prisutnosti
povjerenika gg. kr. zemalj. šumarskoga nadzornika Mije Vr ban i da, kr. držav. nadšumara
Ivana Kolar a ujedno kao perevodje i kr. župan, nadšumara Franje X.
Kesterčanka. U svemu prijavilo se je 26 kandidata, od tih dobilo jih je dozvolu
za polaganje izpita 23, dočim su 3 odpudena, jer nisu udovoljili uvjetom normativne
naredbe za polaganje više državnoga šumarskog izpita. Nadalje su četvorica od kandidata
odustala dobrovoljno od polaganja izpita, ter su dne 28. listopada t. g. 19
kandidata pristupili, na koji dan je u jutro započeo izpit pismeni.


Pristupiše pako k izpitu sliededi:


Abramovid Nikola, šumar, pristav brodske imovne obdine u Vinkovcih;


Althaler Franjo, kot. šumar otočke imovne obdine u Korenici;


Ardanin Marko, kot. šumar otočke imovne obdine u Otočcu;


Borošid Andrija, kot. šumar slunjske imovne obdine u Vališselu ;


Ciganovid Gjoko, šumar, pristav gjurgjevačke imovne obdine u Sokolovcu;


Hajek Bogoslav, šumar, vježbenik I. banske imovne obdine u Glini;


Hranilović Andrija, šumar, pristav otočke imovne obdine u Krasnu;


Kern Antun, šumar, vježbenik ogulinske imovne obdine u Ogulinu;


Kiseljak Josip, šumarski pristav križevačke imovne obćine u Belovaru ;


Koprid Andrija, šumar, vježbenik II. banske imovne obćine n Dvoru;


Lach Gustav, kot. šumar slunjske imovne obćine u Kakovcu j


Marinovie Josip, šumar, pristav I. banske imovne obdine u Glini;


Modau Matija, šum. pristav ogulinske imovne obdine u Rakovici;


Mocnay Dragutin, šumar, vježbenik petrovaradinske imovne obdine u Morovidu;


Polaček Dragutin, kr. šumar, kandidat u Mošunju;


Eesz Antun, šumar, pristav u Samoboru;


Eukavina-Liebstadtski Rudolf pl., šumar, pristav gjurgjevačke imovne obeine u
Belovaru;




ŠUMARSKI LIST 11/1889 str. 39     <-- 39 -->        PDF

— 513 —


Sekulić Vladimir, kr. šumar, vježbenik u Jasenku i


TrOtzer Dragutin, kot. šumar u Dugomselu.


Privi dan do´oiše kandidati sliedeća tri pismena pitanja :


I. Koje prednosti odlikuju sadnju i koje sjetvu, kada se preporučuje sadnja, a
kada sjetva ?
II. Kako se ustanovljuje godišnji etat kod razmjernoga razšestarenja?
III. Neka so pobliže označi škodljivost šumske paše u raznih stojbinskih ođnošajih
i kod raznih vrsti drveča, te što vam je služilo za temelj i mjerilo u pogledu procienjivanja
šumske štete, nastale šumskom pašom?
Drugi dan t. j . 29. listopada t. g. dobiše kandidati đaljna tri pismena pitanja :


I. Neka se proračuna odšteta, koja bi pripadala posjedniku njeke borove šume,
koja mu je u 45. godini paležom uništena. Po nazorih vještaka mogli bi se od dana
paleža, pa do sječe u 70. godini očekivati još sliedeči prihodi:
u 50. godini 67-2 for.


„ 60. „ 79-2 „


„ 70. ^ — kao međjutomni užitci.


Sječivni prihod 2970 for. Godišnji izdatak V za upravu, čuvanje, porez i t. d.
iznosi 3´6 for., vriednost tla 362-56 for., đobitna mjera 3"/^?


II. Neka se opiše mjerački stol; valja opisati sve one načine mjerenja, koji sa
mogu spomenutim strojem u praksi upotrebiti kod pregleđnih i kod nepreglednih čestica?
III. Kako se postupa pri pougljenivanju stojećih ugljevnika?
30. listopada započeli su ustmeni izpiti redom, kako je koji od kandidata brojku
vukao.
Konačni uspjeh upitnog izpita objaviti ćemo u budućem broju našega lista.


M. V.
Uporaba gulenja hrastovih šuma, treslovina i šumski nuzgredni užitci.
Sve, što je staro, s tim u koš, podvikuje moderni sviet! Mi se žali bože od svega
starodrevnoga smiešeći odvraćamo, kao da se ne bi sve ono, što su naši starci znali i
radili, s današnjim duhom vremena sudaralo. Mi se dapače stidimo zagovarati stara
izkustva, mnijući, da je dobro samo ono, što je novotarija. To je i uzrokom, da se
uviek 0 najrazličitijih stvarih i predmetih novi pokusi prave, a zaboravlja se, da su
oni bili već nagim starim dovoljno poznati, nu da su propali upravo radi propuštanja
starijih izkustva i s neobzira na starija djela, koja se pustilo, da gdje u kutu sagnjiju.
Sad se pomaljaju oni na novo kao nove ideje. Kad se ne bi stiđili radi naprednjačkoga
duha stare već gribovi obasute knjige pročitati, to bi se uvjerili, da su mnogi od ovih
novih, znanstveno razjašnjenih, višegodišnjih rezultata iztraživanja uzprkos njihovoj neoborivoj
važnosti za obće dobro i obrtnost, našim pređjim već davno poznati bili.


Nehajnost napram starim izkustvom i izumom uvukla se u sve grane znanosti i
prakse; pa evo i današnji dan ondje, gdje si je šumarstvo dostojno stanovište steklo, te
ga i ne strukovnjak živahnim okom prati, gdje razna znanstvena pitanja i priepori,
koji u tu struku zasiecaju, sveohću simpatiju nalaze, ipak je žalostna uznositost svoje
mjesto priđržala, te se, kao što i njegda, tako i danas, sve staro zabacuje i priekim
okom gleda.


Zaštita šuma je na dnevnom redu već odavna, pa je ovo pitanje doživjelo živahnih
debata; ali i o raznih šumarskih porabah pojavljuju se razna mnienja, te nas iz poznate
čežnje za novotarijami svaki dan iznenadjuju nove ideje, kod kojih uviđjamo, da su im
vrelo naši pređji.


Gule su se već davno tužbe na nedostatak sredstva za strojbu; šešarlca sve to
više ne staje, a naši strojbari u nuždi posižu za drugimi treslovimi tvarmi.
Prem šiška nestaje, ali mi imađemo i bez nje sredstva za strojbu, koja nas
jeftinije doći mogu.




ŠUMARSKI LIST 11/1889 str. 40     <-- 40 -->        PDF

— 514 —


Danas su najpoznatija sredstva za strojbu, koja se najviše rabe, izim šiške:


valonea (Quere. aegil,), hrastova i omorikova kora, napokon ruj (Rhus cotinus, Siimach


od. Periickenstrauch).


čim šiške ponestane a i valonee u izobilju nema, to su ne samo strojbari u


neprilici, već i mi odutimo cienu kože.


Pred 80 godina nije se tako probiralo kao danas, pa se je puno bolja koža


priredjivala onimi tvari, o kojih se danas ne sanja, prem je tolika oskudica treslovine


i prem je kemija daleko napred koračila.


Eto nam bukve vrlo razprostranjene; nu njeno se izvrstno drvo malo do sada za


gradju upotrebljava, te jedino za gorivo rabi ondje, kamo nije dosegla željeznica i gdje


niesu smještene pilane. Njezinom korom, lišćem i tobolci može se, veli Gleditseha,


životinjska koža strojiti isto tako dobro, kao hrastovim trieslom, samo ne steže toliko,


kao hrastova kora.


Kora od johe (Anus glutinosa), divljeg kestena (Aesculus hippocastanum), crnoga
gloga (Prunus spinosa) i metljika (Tamarix gallica) dobra je takodjer za strojenje koža.


Je li vas koji znade za onu vrlo neugodnu travurinu u šumi zvana resulja (Erica
vulgaris) ? Upravo taj se grm može kod priredjivanja kože rabiti. Evo načina, kako da
se priugotavlja:


Eesulja se kuha u mjedenih kotlovih, pa se u mjedenih posuđah ohladjuje do
temperature, koju posjeduje živuća životinja, a tada se meću kože u tu tekućinu, koja
se cesto mora da izlieva, a nova priredjena opet nalije, jer se na taj način strojba
brže usavršava i koža je bolja.


Vele, da strojba s hrastovim treslom nije ni sluga toj metodi.


Dakako, da to ne će moći nadopuniti porabe treslovine, radi toga bi bila hora,
da dođje na red uzgajanje šuma guljača, pa i doba je, da se u našoj domovini ovomu
znamenitomu načinu gojenja budućnost namieni.


Pređvidja se, da su se zanimali ovim znamenitim pitanjem mnogi naši gojitelji
šuma, pa i brojkami i praktienimi pokusi dokazaše znamenitost takovih šuma.


Kao u svemu tako i kod te grane šumarske privrede imade odpornjaka, koji ne
prodrieše dublje u to znamenito pitanje, a još manje posjeduju kakovog izkustva, te
vele: „gulenjem šuma doći ćemo do haranja istih". Kad strukovno naobraženi može
takove nazore imati, a kuda će tada neuk zalutati ?


Mi ne mislimo ni iz daleka zauzeti se svagdje za gulenje šuma i uvjereni smo,
da gdje gdje može to i škoditi; nu ipak mislimo, da možemo tvrditi, da su njeke šume
u Hrvatskoj i Slavoniji za ovaj način gojenja tako rekući kao stvorene, i da će
uvedenjem uporabe gulenja šuma u našoj domovini naše šumarstvo znatno naprieđ
koraknuti.


Ne ćemo, da zastranimo, eto nam u samom mjestu primjera. Uprava daruvarske
gospoštije prodala je ove godine šum. predjel Zdelarska Iva od 600 jut. trgovcu H.
Loviu iz Budimpešte, da smije sva hrastova debla počam od 10 cm. do 40 cm. obieliti.
Lovi plaća gospoštiji za hvat hrastovoga drva 8 for. a od jednog hvata drva dobio je
1 mt. cent kore i drva smio prodati.


Koru je sortirao u dvije klasse, jer i zbilja je mogao dobiti prima i muster qualitat.
Prima qualitat je kora, koja je gladka i svietla (Spiegelglanz), a iste je bilo SO"/^.
Muster qualitat je kora, dobivena od debljih debala, te trgovac veli, da ni u Ugarskoj
nije mogao doći do tolikih postotaka.


Ne će biti s gorega, ako rečemo koju o samom načinu guljenja: Radnik odreže
ručnom pilom nizko pri panju hrastovo deblo, očistivši granje, razdieli dotično deblo na
metre, pa ga razreze na trupce, koje snaša na jednu hrpu, gdje s istih trupaca guli
koru u pođobi remena, koji je širok 10—16 cm. Tako oguljene trupce slaže u metre.
Od metra plaća mu trgovac 1 for, — Opazili smo, da je iole marljiv radnik zaslužio




ŠUMARSKI LIST 11/1889 str. 41     <-- 41 -->        PDF

— 515 —


u tjednu 8 —10 for. nu nemojte uzeti s uma, da je toliko zaslušio Primorac i Lifian ;
naš pusti Slavonac dotjerao je u tjednu od 3 — 5 for.


Kad je radnik koru ogulio, nastavio je sošice u visini od 70 cm. a u razmaku
od 50 cm,, pa na te sošice metnuo pritke i to, da koso stoje, te na taj jednostavni
sušionik metnuo koru okrenuvši nutarnju stranu kore prema zemlji.


Kad se kora osušila uzmu radnici okvir, koji je dugačak 80 cm., a širok 60 cm,;
na svakom njegovom uglu nalazi se motka, a na svakoj protivnoj motci nalazi se uže,
koje služi za to, da se motke ne razidju. Radnik sad umeće osušenu koru u tako priredjeni
stroj te veže u snopove, ove snopove transportiraju do mlina, koji je namješten
u Daruvaru, ne daleko od kolodvora.


U tom mlinu radi đo 30 ljudi po 14 sati na dan; n jedan se dan samelje 5000
snopova. Ovako samljevena kora odprema se u vrećab u Zagreb i Rieku.
U tom se može vidit, da je to za siromašan narod velika blagodat, da si uzmogne
u tih težkib vremenib zaslužiti koji novčić, đa se protura.


Ne bi bflo s gorega, kad bi uprava daruvarskog vlastelinstva više takovih šuma
odgajala samo za tu industrialnu granu, a ovdje je živa sgođa, u kratkom razdoblju
znatne dohodke doživjeti, a i siromašnom narodu pružiti sgodu za zaslugu.


U početku te razprave rekosmo da će šešarica nestati kao i valonee, dakle će se
uvidjeti potreba uzgajanja šuma guljafia.


U kratko nacrtano: U interesu veleposjednika zemljišta odnosno posjednika šuma
leži, đa bi pribavili važnost raznim treslovinam, što se nalaze u šumi i što do sada
već u početku označene i nerabljene, pa bi se tim načinom gospodarom omogućilo, da
mnoge do sada kao šumski korov označene, šumske plodine učine znamenitimi plodinami,
i đa dobivaju njeke do sada ne slućene šumske nuzgređne užitke. F. St.


Prinos k tumačenju § 9. do uključivo § 11, odnosno § 13. šum. zakona.


§ 9. uključivo § 11. (imalo bi biti đo uključivo § 13.) šum. zakona udešava odnošaj
izmeđju ovlaštenik a (Servitutsberechtigte) i vlastnik a šume, ter se s toga ustanove
§ 9. do § 11. odnosno uključivo § 13. šum. zakona protežu dakle na one šume,
koje su otegoćene pravom drvare nj a, tako zvanimi šumskim služnostima.


Ovakovo tumačenje ustanova rečenih paragrafa ne sliedi samo od poređanja,
kojim su u šum. zakonu jedan za drugim nanizani, a navlastito u smislu § 9., nego
i po sadržaju samih paragrafa, a po gotovo po smislu ustanove § 14. šum. zakona,
buđuć se ondje kaže doslovce, da „po mjeri ustanova, sadržanih u § 9. đo uključivo
13., imadu posjednici takovih šuma, s kojimi je skopčano pravo drvare´nja,
ovlaštenikom ono, što ih drva ili stelje iđe, po poprednjoj prijavi naznačivati
u primjereno vrieme". . . .


Sve ove zakonske ustanove imadu tu svrhu, đa s jedne strane ovlašteni k
prekomjerno ne uživa šumu sbog štetnih posljedica na uzgoj Sume, a s druge strane,
đa niti vlastnik Sume ne prikrati ovlaštenika u pravu uživanja sbog možda pretjeranih
obzira pogledom na uzgajanje šume.


Prema tomu ne vi-iede ustanove § 9. do uključivo § 13. šum. zakona za sukromnog
vlastnika šume, prem bi se mogle donjekle i to samo njeke iz
pojedinih paragrafa iztrgnut e izreke i propisi protegnuti na sukromnog vlastnika šume.


Propisi, s kojimi šum. zakon ogojne svrhe u smislu § 9. do uključivo § 13.
u šumama, obterečenim pravom đrvarenja (šumskim služnostima) postići namjerava,
upriličeni su za sukromne vlastnike šumS, u§2 . do4., 6. 17., u
kojima se zabranjuje krčenje i haranje sumfi, odnosno nalaže pošumljivanje, te određjuje
postupak sa Sumama, stavljenim pod zaštitu. V. R.


Divlje svinje pojavile su se u Sumah brodske imovne obćine u znatnom broju
ter prave veliku štetu na kulturah. U srezu Kunjevcih su, kako nam prijatelj odanle
javlja, ti nemili gosti svu ovogodišnju sadnju žira pod motiku uništili. Ova neman




ŠUMARSKI LIST 11/1889 str. 42     <-- 42 -->        PDF

— 516 —


doseli se od njekoga vremena iz Fruške Gore, a bojati se je, da de se ondje znatno
razploditi, jer kraj imovinskih i državnih velikih branjevina, ako mah preotmu, biti de
jih skoro nemoguće ntamaniti. Do sada se pokazalo u praksi, da se s hajkami obtSinskimi
neda ništa postidi. Na svaki način morati će se tomu velikomu zlu radikalno na
put stati, Što bi od velike koristi bilo ne samo imovnoj obdini, nego i obližnjem žiteljstvu,
koje od tih nemilih gosti mnogo trpiti mora.


Što razumjevamo pod drvnom reservom ? U našem šumskom gospodarstvu
imamo veckrat tako zvane reserve ilisuviške na drvnoj grom adi. To je naime
ona količina drvS, koja preko normalne gromade drvft preostaje u stanovitoj gospodarstvenoj
jedinici, a služi nam u svrhu, da možemo tim nadomjestiti odnosno izravnati
nastavši manjak drva na normalno stanje kojeg uredjajnoga razreda i tako na put stati,
da nam se normalni etat neprekine, nego namaknudem iz takovih reserva jednak ostane.


U gospodarstvu šumskom razlikujemo stalne reserve i takove, koje se porazredaju.
Stalnimi reservami nazivljemo takove porastline, koje nisu ni jednoj gospodarstvenoj
jedinici pridieljene, nego služe samo namienjenoj svrsi; dočim se reserve, koje se porazredaju,
drvnoj zalihi dotične gospodarstvene jedinice pripoje, ter se od jednoga razdobja
obhodnje na drugo razdobje prema potrebi prenašaju.


Stalne reserve drvft neodgovaraju svojoj svrsi, a to zato, jer uzmemo li u gospodarstvu
našem mladje porastline za reserve, te ako nam veo u prvom razdobju obhodnje
nastupi stanoviti manjak na prihodu; to se nemožemo tako mladimi porastlinami za
nadopunak manjka poslužiti, jer nisu još za sječnju dozrjele. Usuprot pako imamo li za
reserve već sječive ili za sječnju približno dorasle šume, to takove nemožemo tečajem
ciele obhodnje pridržavati, jer nedemo u zadnjih razđobjih obhodnje već reservne
zalihe imati. Da se tomu izbjegne, biti će najshodnije, da obhodnju ili razmjerno povisimo ili
pako odmah pri uredjenju šume, t. j . kod razvrstanja šumsi u pojedine gospodarstvene
jedinice, o tom nastojimo, da dobijemo znatniji višak na zbiljnoj zalihi u razmjeru prema
normalnoj drvnoj gromadi.


U prvom slučaju može se kod nastavše nejednakosti količine potrajnog prihoda
obhodnja razmjerno sniziti, ter če se onda dobiti iz postupnih doba drvž, koja će premašiti
sniženu obhodnju, dovoljna reservna zaliha.


U drugom slučaju demo nalazeći se višak drvne zalihe razmjerno porazdieliti na
cielu obhodnju, ter u tom slučaju nastavši manjak glede potrajnog užitka prihoda nadomjestit
iz pomenutoga viška drvne gromade. M. V.


Postupak kod vinkulaeije i devinkulaeije vrieđnostnih papira, te
realizovanje izžriebanih zadužnica. Svaka obveznica može se na ime stanovite
zaklade, moralne ili privatne osobe vinkulirati dati.


Kod blagajne vinkuliraju se samo efekti takovih zaklada, za koje se znade, da
su trajne, te da neće tako brzo prinuždene biti svoje vriednostne papire prodavati,
Više obveznica jedne te iste vrsti moga se u jednu na stanovito ime glasedu
zadužnicu skup spisati.
Ta na ime glaseda obvezniea dobije posebni broj, te nosi obično datum onoga
dana, kada je izdana.


U tom pogledu prave iznimku samo zadužnice, založnice i dionice austrougarske
banke, jer se više te vrsti efektS ne mogu u jednu skup spisati, nego se svaka pojedina
na stanovito ime vinkulii-ati mora.


Te vinkulirane obveznice zadrže svoj prvobitni broj, koji su i prije vinkulaeije imale.


Odprema efektž na vinkulaciju ima se tako udesiti, da im prvi dojdudi kupon
prileži, te da se za vremena odpreme t. j , tako, da se može viukulanje prije obaviti,
nego što prvi kupon na zadužnici dospieva, čim se izbjegne tako zvanom izravnanju
kamata, koje uvjek kompliciranu provedbu u dnevniku prouzročuje. S toga je najbolje,
da se one obveznice, koje su vučenju podvržene, odmah odpreme na vinkulaciju, čim je
vučenje obavljeno, nakon što je konstatovano, da nijedna od obveznica u svrhu vin




ŠUMARSKI LIST 11/1889 str. 43     <-- 43 -->        PDF

— 517 kuliranja
ođpremljenih, nije vu5ena. Ostale pak vučenju nepođvržene obveznice ođpremaju
se na vinkulaciju, iza kako je posljeđni dospjeli kupon realizovan.


Tako na pr. ođpremaju se na vinkulaciju zemljorazteretnice oko 10. svibnja i


10. studenoga svake godine, jer je tada veo izkaz vuCenih razteretnica pregledan,
đofiim se zadužnice sjedinjene državne papirne rente šalju tečajem mjeseca veljaSe i
kolovoza, svibnja i studenoga, a sjedinjene državne srebrne rente tečajem siečnja i
srpnja, te travnja i listopada, dakle iza realiziranog posljednjeg dospjelog kupona.
Obrazac A. sadržaje izkaz o na vinkulaciju ođpremljenih obveznicali zajedničke i
ugarske papirne rente, kao i ostalih vriednostnih papira, izuzam zemljorazterctnica.
S obveznicama zajedničke državne i srebrne rente šalje se izkaz u tri primjerka,
dočim je za sve ostale papire jedan primjerak dovoljan.
Obveznice državne papirne i srebrne rente, šalju se na vinkulaciju putem kr.
državne glavne blagajne, sve ostale obveznice neposredno na dotični zavod.


Obrazac B. pokazuje izkaz o vinkulaciji zemljorazteretnica, koji se mora u jednom
primjerku sastaviti, i s dotičnimi razteretnicami na zemljorazteretno ravnateljstvo
hrvatsko odnosno ugarsko odpremiti.


Na vinkulaciju odpremljene obveznice ne stavljaju se u dnevniku u izdatak, nego
se dotična potvrda odnosno poštanska potvrdnica dotle mjesto ođpremljenih obveznica
u blagajnici čuva, dokle vinkulirana obveznica ne stigae.


Tada se istom odpremljene obveznice u dnevniku u izdatak, a prispjela na stanovito
ime glaseća obveznica u primitak stavlja


Za svaku vinkuliranu obveznicu plača se bjelična pristojba, koja kod njekih 10
novčiča, kod njekih pak 20 novč. i više iznaša. Ta pristojba ima se u dnevniku u
izdatak zaračunati, vrhu koje nikakova namira potrebita nije, jer se prije plateža
bjelične pristojbe vinkulirana obveznica dobiti ne može.


Devinkulacija obveznica. Za provedbu đevinkulacije obveznice, koja glasi
na stanovito ime, potrebit je poseban nalog kr. zemaljske vlade, koji osim glavara
zemlje ili njegovog zamjenika još ili predstojnik dotičnog odsjeka, ili predstojnik kr.
vladnog računarskog ureda supođpisati ima, pošto su dva podpisa na naredbi bezuvjetno
potrebita.


Pošto je naredba, sadržavajući dozvolu đevinkulacije, u hrvatskom jeziku izdana,
imade se prevod iste na njemački jezik putem provodne pisarne obaviti.


Kad je i izvorna naredba i prevod iste u njemački jezik u ruku, ima se najprije
dotična obveznica zastupnikom one zaklade, imovne obćine, crkvene obćine i t. đ.,
na čije ime glasi, odpremiti, da na istu očitovanje (cesiju) po priloženom obrazcu C.
na hrbtu napisu, te uredovnim ili inim pripadajućim pečatom pi´ovide i natrag blagajni
povrate. Ako je obveznica od pol arka, onda se oesija na zadnjoj strani napiše, ako
se pak sastoji iz cielog arka, tada se ista na drugoj strani napisati ima. Kad je takova
s cesijom proviđjena obveznica u ruku blagajne, sastavi se vrhu nje izkaz, po
obrazcu D,, kojemu se priloži obveznica, izvorna naredba i prevod iste, i odpremi
putem kr. državne glavne blagajne.


Za devinkuliranu obveznicu dobiju se obveznice s kuponima, koji teku od onog
roka, do kog su zadnje kamate od vinkulirane obveznice podignute, dakle, ako su na
pr. od obveznice srebrne rente kamati za vrieme od 1. siečnja do 30. lipnja 1889.
podignuti, tada če dobivenoj obveznici s kuponima, prvi kupon glasiti od 1. siečnja 1890.


0 svakoj obavljenoj vinkulaciji i devinkulaoiji imade se zemaljskoj vladi izvješće
podnieti uz točan opis dobivene vinkulirane odnosno devinkulirane obveznice iznos
plaćene pristojbe.


Napokon prileži pod E. dopis c. kr. ravnateljstva državnog duga od 10. svibnja
1889. broj 2237., ođpravljen na kr. zemaljsku blagajnu, u kom je postupak glede
cesije točno razložen.




ŠUMARSKI LIST 11/1889 str. 44     <-- 44 -->        PDF

— 518 —


Postupak kod izvugenih obveznica. Čim izkaz vrhu obavljenog vučenja
stigne, imađu se izkazi efekta, odnosno glavnične knjige pregledati, i ako je koja izvučena,
to zabilježiti.


Kod vinkuliranih zemljorazteretnica mora se dobro paziti, da li je ista s cielom
nominalnom vrieđnosti ili samo s dionim iznosom izvučena. Ako je s cielim iznosom
vučena, onda se poslije 6 mjeseci nakon obavljenog vučenja ciela nominalna vrieđnost
od dotične blagajne uz uredovnu namiru podignuti ima.


Namira ima glasiti ovako :


Namira.


Na — forinti slovom ... . forinti a. vr., koju je pođpisana
blagajna kao odpađajudi iznos za realiziranu dne 30.
travnja t, g. izžriebanu zemljorazteretnicu (dto) broj . . . lit.
A vrhu ili (dto) broj . . . vrhu sa kuponi od ´/.? 1890.
iz kr. zemljorazteretne blagajne u Zagrebu u gotovom primila.


Za vučena ugarske i cislitavske obveznice ima se namira u njemačkom jeziku
sastaviti.
Kod izvučenih razteretnica s dionim iznosom imade se dotična obveznica u izvoru
s dopisom na realizovanje odpremiti, a vrhu dione svote — uredovna namira sastaviti


— pribrojivži istoj 5"/,, odpađajudi na konvencionalnu vrieđnost.
Potonje valja samo za hrvatske zemljorazteretnice i razteretnice zemalja, zastupanih
u carevinskom viecu, pošto su sve ugarske i erđeljske razteretnice jur na austrijsku
vrieđnost konvertirane.


Kad je samo dioni iznos jedne lit. A. zemljorazteretnice izvučen, onda se za
neizžriebanu svotu dobije obveznice s prvobitnim brojem, a ostala izvučena svota u
gotovom.


Dopis i namira ima glasiti na zemljorazteretnu blagajnu.


Izvučena obveznica imade se prije odpreme u dotičnom dnevniku u izdatak staviti,
a gotovina i odnosna diona obveznica tek onda u primitak uzeti, kad ista stigne,
te tada o cieloj toj operaciji vladi izvješće podnieti.


Opazka. Izkaze vrhu izžriebanih obveznica valja točno pregledati i s blagajničkim!
izkazi sravniti, jer odgovornost za pravodobno realiziranje izvučenih efekta nosi dotični
činovnik, kojemu je taj posao povjeren.


Nu po ovoj odgovornosti ima isti i materialnu štetu očekivati, ako se one obveznice,
koje su izvučene, poslije šest mjeseci nakon vučenja ne realizuju, a kamati na iste
sveudilj dižu, pošto se isti (kamati) prigodom zakašnjenog realiziranja kao nepripadno
podignuti od glavnice odbijaju.


Takova diferencija od obveznica, koje glase na vede glavnice, može biti veoma
znatna, dakle i tim neugodnija po dotičnog činovnika.


Ako i niesu kamati od vučene obveznice dizani, ved je obveznica s cielom glavnicom
realizovana, nu kasnije nego li bi se to imalo učiniti, i tada je činovnik odgovoran
za gubitak onih kamata, koji bi se dobili, da je vučena obveznica pravodobno
realizovana i na kamate uložena, dakle za vrieme, kad se morala realizovati do dana,
kad je faktično realizovana.


Ovaj naputak dobismo od stručara, a uvrštujemo ga s obzirom na okolnost, što ima
mnogo u našoj zemlji imovnih obdina, ter i inih moralnih korporacija, koje posjeduju
znatne nepotrošive glavnice u vriednostnih efektih, pak de dotičnim upravnim organom
upitni naputak u svakom pogledn dobro dođi, naime kako im treba u pojedinih
slučajevih postupati.




ŠUMARSKI LIST 11/1889 str. 45     <-- 45 -->        PDF

— 519 —


tn« ´tnie.i§Y
bi Bssijo-sapmi´j ´ABIS-JBOI!; ´ g


a


Bsseo tia)Smaj98 aap Sun^^ui^ uaSaS
oiBiSv ui BssBO-}đni!qs^BB:jg -jj Mp !đq uasiii´^
a 3 aap.iaAV
n9q9u>losaS uaramBsnz -g 008´I ^´^^ loij^StilO apua^i"?!
OJ „apuiautag-siiaSoiiuaA -ispo.ig aap |«)TđB5iinrat!^g saii3q
-jiaaŠnBufl" nara«fj uap JUB aijoTajS auig; ui uanoAV


a


6 0 uagunqrd.iqosj9Ap[nqos}BBig uapit99i0|!)ua ai(i


O . 03 J4 i 3 "
j3) a´^s


a


«


1 s s


bo


-S -rs a _


1 .3 S
8iq 2 « S §
a


UOA


´S « 2 ^ -i«: ^ ts ja S .2


i !S « uoi^BS!iqo i--. 8°-^


-2 .^ -3 ´3 =« bc


aj


-sSf-HiV ntnz STq


o <


UOA


4J
CG 3 K c >3 2 J§ a


s bcS´S 3


2 2 = o a bc


St?
- -g -a _ - bB
-SUOI^BJlptUfl


«
m —. -O -.


--> ce J=


^ a 03 ^


55 =«
3 S>S C3 .
puis;ssnv-aassM9;ni ^ a ^


*-< rH


!= 3 S O


.2J4a -S a »
"3 a J3 r3


TS OJ


4^ J«


1-4 bO
cS > a « a * _;
tu CR ? ;2 --3 « ^
1 o


OJ


2 m ´=´=´


to ´o ´ ^ -^-^ 03


OJ


S JI 1111 1


a


o
i o o o o o t<- ^ -^ _a ca i?i
« to o . o o o o o


*s d O ^^ Y-| 1 co


« 1


N bc T—t "3 ^ OD 3 2 c>5


OJ


(0 OJ S § -3 3 a
rt«


suopj, T-l rH rH T-t -o .s ^ O) ´d
e -a O O O O o CD ^ OJ-^ C3 ´^ ´1´


a suodnoQ (M ^ C^ CM co !^ O — r´ S


o -u „ -p! -^ ^ 2 a>


a


"3


S ´


o «o
Ja a


3 1


Z;^ = = <= -2 03- g- bo „ W>


´3 a


C3


o


1-H

s


S 3 -e .-o S´´.


;^
»O TH t* >-i a -o


CO O T-t kO


´3
m


a I>-CM_

aamtatifj


tsi c^ c6 c6 cvi


2 -5 ´^ ^ «"S´""


t- 00


a o ^ .1-1 cLt ,
~5 1 iC "S
o
bo


M tfi .^ OJ G p O
c


m


"3


CD


75 ^ ^




ŠUMARSKI LIST 11/1889 str. 46     <-- 46 -->        PDF

— 520 —


2 S
Lapitalien
Pagina
Obligations-
Bueh,
Ver^
Qi r CB
o
^-
J^
sN
zeiehniss Post-
CL
? C W
´t´ » » (p » E a
w
S t o t ^
tn
-d
b!
1
B lf>. O l !C t o ~ ]
® ^ C N c
p - S- 85 ^E."
«= g. o- S. 2 g
> s , . . . Datum ts
a
co
M B 5 -< p S
5; 2 >!» 3 =>
H-. fD o (D S . as
3 tD
- » ´ »
J—1
OT
s1
QO1I
O
OI
O
O
I I
I )
O
O
I
»-A
p
oo
1
a
K -
i^ >i3
L
t t
CD
o
o"
s
3B
i^ai´.Sg - sr L ^ 5
L:´&< " a S
t;-9= _ CD
g B
sa. 2. o s
5" B « S
o B So´crs ®
o-i>r S. ga-
B
» <>rS o " S
GO
& *
__. CD
r r o
g r
2 . g^
ffi H
s s
CD CD
B B
=-(
2^ "
s
te
%2
p
1p
đ_
^
c^ c p
C^ Ci,
g^ g
:
´ ´
(K
CD´
O
P
B
< 2
d
V I
CD
B
TO´
CD
co
p
o*
B
L-.
ore
p
o
B
CD
B
cr>
s
s
2 .
3 ´
CD
co B
CD
r +
CD
B
P7´
<1 (S
CD
(X> ^ ^ o
K )
>^
t o
4i»
ts2
4 ^
t S
hfi. 4^ Coupons O
Talons (r-^
o Von i-fi
CD
03
0Q
>-* (TO´ Bis X´ L^
<
a?
tt>
t o 03 K
1 3´ 1 3
95 3 . 5"
SB
i
o
-* = s
ta
b3
CD
-i " I B"
CD
B
aq o p S* t3 1 ere
CD M Q w
B8»
L
B
w ^ tJ B
CL.
CD
o"
B89a
o"
»^
CD
B"
CR3 N ore cu5 B
^ CP B &5 CP o CD
i , S 3: B B f+ B g
gr§ss|-´"ggs-B
CD
B
>
BB < * »*
B
rt B
S w 6 85 »
B ere . ^.´»cre^gg´Bgcr e p CP
-i"
Pgs5CD
^ *
s p ^
s< B CD
^
»
O
CD *-´ b r ^ ero CD
C = S . B CL B
jt^aBCcB O
a
B
B
C L
5
d
OfC)
SS
OB
CD
8 |cre
CO


ct> B »^B p c)


1 Cu 1 T .. T


*




ŠUMARSKI LIST 11/1889 str. 47     <-- 47 -->        PDF

521 —


bo U9J10M nz n98[0jje


C ´naq9si8A suođnoo iiui g OOOI 1 San})8r) j9qoi9iS
u9TioT:)´BS![qo 3[ontS 01 IW9!1 pnn ´u9.i![n5(uiA9p nz UOIJBS
-i[qO 9S9!p ´^j[3}S9S U9qonsag sBp }inijaTq piiM ´?§9n


03 -!9q 9qo(9M ´ojfj uaj- UIOA SattJ9iS9}j-s9pu«´7´ABis
a o -5BOJ5[ J9qn Sunupjo.i9j\^ na^juujsui jap patijg )iiv


o-t3 =J


H
H
c-J


c


o 3;-< a
i
i
f=5


bC rO
Pt: a>
*i:-j=3


sia


W
W
OJ


o fl
UOJV JL ^C) s


Oi


I
I
đS ,


5lD fe «


K X!
s o
O
6C WJ


fi


o


s;^


si


!^qO tianau .lap
M >s ;^





a đ





t


cs uoA .ts t>


ai ZP! Cj


tu


^


09 a
02 03 co


o


l-M


=1 S Oi
rd cc NI


a
a>


P9


o
flS
crt OJ 4«



S
03
pnB^ssnv-n9ss3.i9)uj J=^


N r/J rO


-—1


o


^
ns


-s
U0T}B!)S9!)UJ S9p SanijTjs
a> -narpusdijg


TS


s^


o o


o o


o


o
o
C3 :: <»
K 5iC


´5


N i s o


;->


« o .s
03 .t;<8«


a
"3 SP


04 O-T"


P


siio|«x n S J=


p^o
a


03 rt´« siiođnog p


T3


´3


a


O 1^ 00 ´^´´^ ^


(*
0) jq


J rt o.2 8M 0) g 3
-3 H a


8 «


u


03
J3 ^11


T


03 «»


S´^. rt


a 9)U9IU9; rt


P
(D ^


o
»H.-C |s


9qo;pi9qa!a


«




ŠUMARSKI LIST 11/1889 str. 48     <-- 48 -->        PDF

— 522 —


Obraz C *


Cession.


Die Obligation der Staats-Notenrente etc. Nio ddto.
per fl. lautend auf đen Namen (naznaCi kako u obveznici
glasi) wird wegen Preischreibung in das Eigenthum der k. k. Staatsschuldenkassa
in Wien abgetreten.


N. am ten 18
L. S. Vertretung der Gemeinde etc.
Opazka. Ako se vinkulirana obveznica devinkulirati i na ime druge zaklade
moralne ili privatne osobe prepisati ima, onda glasi cessija :
wird wegen Umschreibung auf den Namen: N N. Fond etc. in das Eigentbum etc.


K. k. Direetion der Staatscbulđ „ 4262.
Exhib. broj :
Nro. 2237. 1888.


Note


Auf die dortseitige an die k. k. Staatsschuldenkassa gerichtete von derselben
anher vorgelegte Anfrage vora 27. April 1888 Z. 3760 wird Folgendea bekannt
gegeben:


Im Sinne der Kunđmachung des k. k. Finanz-Ministeriums vom 4. September
1872 (B G. BI. Nro. 136) ist bei Frei- beziehungsweise Umschreibung von Obligationen
der eiuheitlichen Staatsschuld, venn solche auf autonome politische Korperschaften
(Lander, Gemeinden) ´ auf Kirchen oder Stiftungen lauten, die Cession der
kompetenten Vertreter jener Kirchenschaften, Kirche, Stiftung, auf der ihr gehorigen
Obligation selbst aufzutragen, das Siegel beizudrucken, und iiberdiess auch die Zustimmung
der Tutelarbehorde — soweit eine solche erforderlich ist, beizubringen.


Bei Frei- oder Umschreibung von derartigen Obligationen, welche auf Namen
lauten, ist der legalisirte Giro der auf den Obligationen intestirten Eigenthtimer nach
Umstanden die urkunđliche Nachweisuug des Eigenthumstiberganges an den Frei- oder
Umschreibungs\verber erforderlich, (Kunđmachung des k. k. Finanz-Ministeriums von


6. Marz 1869, R. G. BI. Nro. 29).
Der legalisirte Giio der auf den Obligationen intestirten Eigenthiimer ist jedoch
nicbt nothig: — wenn es sich um Devinkulirung von — zu oiFentlichen Zwecken
(Cautionen) vinkulirten Obligationen handelt, der Kautionant zugleieh der Eigenthtimer
der zu đevinkulirenden Obligation, nach đeren Intestation und dem Štanda des Creditbuches
ist, aus der Devinkulirungsbewilligung der hiezu kompetenten Behorde ausdrucklicb
zu entnehmen ist, đass die Devinkulirung uber das Ansuchen des Kautionanten
selbst bewilliget wurde, und wenn die Vorname der Devinkulirung iunerhalb der Frist
von 6 Monateu vom Datum der Devinkulirugsbevilligung beansprucht wird (F. M.
Kunđmachung vom 4. September 1872. R. G. B. Nro. 136).


Obrazac C. uvrstismo iza obrazca D. sbog simetrije glede popunjenja kolumne.