DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1889 str. 34 <-- 34 --> PDF |
— 508 — Briga o podizanju šume spada na šumara; vlastnik žume pita samo t velifinu rente, koju šuma daje. Njemu je svejedno, da U ta renta dolazi o 100 ili SOOgodišnje porastline ili od još mladjeg drveća. To mu se ne može i zamjeriti. Njemu je nadalje svejedno, da li je materijalna renta veća ili manji samo ako mu prodajom materijala željena dobit u ruke dodje. Za što se šumar najvećma interesuje, tome je ostali sviet ravnodušan. Št se tiče običnog gradjana, koji pod kirijom gradje živi, koji dakle gradje nikada n treba, ne mari on, da li se ima sjeći 60- ili SOgodišnja bukovina, hrastovina i; borovina. Ali ako se kaže: i obćinska šuma doniet će ove godine za 10% manj Movaca nego lane, te se taj manjak mora naknaditi na izravnu porezu, ond; je druga stvar. Tu se onda pita: za što da se ne udesi šum. renta tako, di svake godine jednako dolazi ili barem da nije tako velika razlika? "´ Što može šumar na to pitanje odgovoriti i čim svoj sistem obraniti Može razložiti gradjanu, kako praksa 1 znanost već od davna idu za tim, di se god. renta jednakom učini. Razvitak nauke o šumskom uredjenju upravo ji izazvan uslied želje, da se iz šume trajno jednaka renta dobiva. Tome je imalo poslužiti prosto razdieljenje šume na sječine. Danae id< za tim kombinirana podjelba. Od proste podjelbe na sječine, gdje su plohe je dnake, prešlo se k razdieljenju, koje obećava jednake rente u materijalu. NŽ dobrom tlu odmjerene su male, na lošijem veće sječine; u dobro sklopljeno posječini uzete su manje u protivnom slučaju veće plohe; procienjeni su donosi sječivosti (Haubarkeitsertriige), koji se razdieliše jednako na cielo vriemc obhodnje; uze se za osnov ploha, spoji se jedno s drugim, u kratko činilo se sve, što se samo izmisliti moglo. Zasnovaše se gospodarske knjige, što služe uredjenju godišnje bilance, kojom se doznaju i izpravljaju pogrješke u procjeni, te se dovodila u sklad ova s donosom. Nadalje moći ćemo tomu gradjanu razložiti još i to, kako se iz te težnje razvio jedan sistem, koji je za gospodarstvo jedne države dobar, pošto tamo šumski prihodi sačinjavaju samo jedan mali dio čitavog dohodka, te se onda one razlike mogu lako izravnati. Ovaj sistem daje upravljajućemu činovniku veliku slobodu, koja mu je u šum. gospodarstvu neobbodno nuždna, a pri tom je ipak okvir, u kom se gospodarenje kreće, tako Čvrst, da se ne može lako razklimati. ´ ´ ´´´´"´ *" ´ Ali pokraj svega toga moramo priznati, da nam je samo reguliranje m aterijalne rente donekle u vlasti, ali regulirati novčanu rentu još niesmo u stanju. Medju tim posjednik nedržavnih šuma u obće ima pravo od nas zahtievati, da sistem i u tom dopunimo. Da se ovaj cilj postigne nuždno je, da se interesi šumara drže razlučeni od interesa vlastnika šume, i to, što moguće većma. Šumara ne smije nitko priečiti u izvadjanju onih mjera, koje on drži, da su za unapredjenje šume nuždne. Njegovo nastojanje treba da ide za tim, da se šuma na visoki stupanj podigne; njegov posao treba da je i da bude, odredjivati sječu, voditi ju, i sve oko izradjivanja drva činiti, što vodi, koliko je moguće, boljem unovčenju drva. Pro |