DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1889 str. 30 <-- 30 --> PDF |
- 504 — 0 trajnom uživanju. Uglavljenje takva termina moglo hi u izvjestnih okolnostih biti podpuno neshodno, što više i štetno. Da to dokažemo, navest ćemo jedan primjer: Jednom malom šumom gospodari se uz prekidno pet godišnje uživanje; sjek treba da počne u prvoj godini periode. Godina se približuje. Šumska uprava znade, da se na trgovih drvo za gradju danas ne traži, a zna i to, da će sliedećih godina razne gradjevine započeti. Ne bi li tu bilo sasvim nerazumno, kad bi ona prosto radi roka ili radi t. zv. trajnosti sjek odpočela? Tu bi bila naravna posljedica, da bi se uprava morala zadovoljiti s onim, što joj se za njena drva ponudi. U takvom slučaju bit će sjegurno opravdano, ako se pričeka, dok nastupe bolje okolnosti. Ako je udešeno tako, da sječa pada u zadnju, petu godinu razdobja, to ipak ne će valjda nitko takvoj odredbi za volju propustiti zgodnu priliku te čekati sa sječom do odredjene godine. Slobodnu razpoložbu vremenom sječe valja bezuvjetno zahtievati, što više ova sloboda treba da ide tako daleko, da je upravitelj vlastan kod prekidnog uživanja prema okolnostima sječu dozvoliti. Ako je n. pr. jedna ploha, na kojoj 1000 m^ stoje, odredjena za petgodišnje prekidno uživanje, pa se odmah prve godine nadje prilikaj da se od toga 250 m* uz dobru cienu prodade — treba ih prodati, ako što drugo toga ne prieči. Potraži li kogod treće godine drugih 200 m^ dobro, evo ih, a s ostatkom čekat ćemo do kraja razdobja. Takovo uživanje ostaje ipak trajno, jer se podržava u odredjenom okviru te se u pet godina prosjekla odredjena ploha, ni više ni manje. Trajno uživanje iziskuje nadalje prema našoj definiciji, da se glavnica na štetu ne umanji ili poveća. Ovdje namjerno ne uzimamo izraza „ne mienja", jer kad se uzme na oko glavnica od drva, onda taj izraz njoj nikako ne odgovara. Postojeća glavnica od drva može se samo tako uživati, ako se troši a trajno se uživa onda, kad se na mjesto dozrele porastline zasadi nova mlada, koja će moći u svoje vrieme onu staru podpuno zamieniti. Razumieva se, da se glavnica mora mienjati, jer se promjene skoro neprekidno uvadjaju i provadjaju samom gospod. osnovom. Uzmimo n. pr., da je u jednoj šumi njeki dobni razred u pretežnoj mjeri zastupan, dok drugi manjkaju; pretvorba ove stare zalihe u drugu od bolje postepenosti bit će posve opravdana a ne će se pojmu trajnosti protiviti. S ovakovim obrtom ili pretvorbom čvrsto je spojeno stalno umanjivanje ili povećavanje drvne zalihe, te se s toga mora ovo smatrati normalnim obrtom, koji ne smeta njenog uživanja. Kad bi imali n. pr. borovu šumu III. boniteta od 60 ha u normalnom obrastu i s 60-godišnjom obhodnjom, tu bi imali po skrižaljci o prihodu normalnoih zalihu od 8458 m´*. Ali ako dobni razredi stoje tako, da su 20 ha od 60 godina, JO ha od 50, 20 ha od 15 i 10 od 10, to je zaliha: |