DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11/1889 str. 29     <-- 29 -->        PDF

- 503 —
S ob(!. poglavarstvi dopisuje kot. šumarija samo u slučajevih, koji se tiču
oduošaja lugarske službe i možda nastale potrebe kod izvršivanja § 12. ovog
statuta, u koliko nije nuždna intervencija kr. kot. oblasti.


Dopisivanje ovo biva s jedne i s druge strane u obliku molbe.


§ 34. S višimi oblastmi ne dopisuje kotarska šumarija, do jedino u
slučajevih označenih u § 28. slovo f), jer se kotarski šumar (šum. pristav)
smatra samo referentom kr. kot. oblasti; nu dužnost mu je u svojih mjesečnih
izvještajih § 10. slovo d) ili u prešnijih slučajevih odmah, putem kr. kotar,
oblasti županiju u kratkom izviestiti o svih odredbah i riešitbah. koje kr. kot.
oblast u vlastitom djelokrugu glede šumarstva izdaje.


U navedenih slučajevih stavlja on proti njima opazke sa svoga strukovnoga
gledišta.


§ 35. Disciplinarnu iztragu proti občinskom šumarskom osoblju odredjuje
i vodi kr. žup. oblast kroz svog strukovnog organa (§ 34. slovo a. naredbe
vis. kr. zem. vlade 4. ožujka 1871. br. 2144).


U postupku karnostnom proti obćinskom šumarskom osoblju, kad se radi
0 odpustu njihovu iz službe, nadležan je u prvoj molbi upravni odbor županije
(§ 39. zakona od 5. veljače 188G. o ustroju upravnih odbora).


§ 36. Konačno se imadu svi propisi šumskog zakona i naredaba te propisi
privremene naredbe vis. kr. zem. vlade od 4. ožujka 1871. br. 2144.
najtočnije i najstrože držati.


Pojam trajnog uživanja kod šumskog gospodarenja.


Po njemačkom od prof. Weise-a.


Uživanje šumskih dohodaka smatra se onda kao trajno, kad prihodi dolaze
u jednakih razmacih vremena bez da se substrat uživanja ili materijalna
glavnica umanjuje, povećava ili u svojoj dobnoj postepenosti bezkoristno mienja,
-- sve to naravno s obzirom na sve činjenice, koje na veličinu uživanja u
obće uplivaju.


Ovu definiciju razmotrit ćemo još pobhže.


Razmaci vremena, u koje užitci padaju, mogu biti veoma različni, a da
pri tom ipak trajno uživanje postoji. Užitak, koji u dvie ili tri godine samo
jedanput dolazi, može se isto tako trajnim nazvati, kao i onaj, koji svake godine
dolazi, samo mora uviek u jednakih razmacih vremena nastupati. Ako se


n. pr. stanoviti užitak svake pete godine očekuje, to treba da tečajem svake
periode od pet godina on i dođje u odredjenoj mjeri.
Ali to ne stoji, a nije ni nuždno, da taj užitak pada u izvjestnoj godini
te periode n. pr. u početku, srediui ili na kraju, iste. Može se želiti u tom
pogledu pravilnost, ali se ta pravilnost uo smije smatrati bitnim dielom pojma