DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11/1889 str. 21     <-- 21 -->        PDF

— 495 —


Nu opet ne može se tajiti, da će lokalna pruga osjegurati svoj prospe


itet tek spojem s drugirai željeznicami, pa za tim ide i projektirana pruga
^enjsko-bihaćka, kojoj se s razlogom ne bi mogao uztegnuti i njeki dio provoznoga
prometa. Ugarska vlada, uzimajući u obzir opravdane zahtjeve domaće
produkcije, svakako će privoljeti prometnomu putu, koji joj daje potrebnu slobodu
akcije, nego li prenosu prometa iz vlastite države na liniji, stojeće izvan
utjecaja njezina. I s obzirom na težnje za dogradnjom dalmatinske željeznice
nema temelja priečiti, da se rastom i razvitkom prometa u zemljah ugarske
krune koristuje željeznica, vodeća do vlastite morske obale, do domaće luke.
Premda bi se tako lokalnomu značaju razmaknule granice, željeznica ne bi se
ipak otudjila prvoj svojoj namjeni, koja joj navraća polakšice zakona o željeznicah
mjestnoga interesa.
Željeznički projekat senjsko-bihaćki, koji je dao izraditi koncesionar g.
Dr. J. S. Jakobović na svoje troškove, đozrio je nakon duljih razprava do sastavljenja
koncesionalne izprave za gradnju pruge do državne medje u kr. ug.
ministarstvu za javne radnje i komunikacije; nu pruga, koja bi imala svoju
krajnu postaju u neznatnom selu Baljevcu blizu medje bez svakoga jamstva,
da li će se njezin nastavak i shodni priključak polučiti, ne može se radi očevidnih
potežkoća predložiti na financiranje. K tomu su još i u krilu kr. ugar.
ministarstva za javne radnje i komunikacije nastale dvojbe, da li će pruga radi
svoga uzpona i povišenih tim prometnih troškova svoju proračunanu rentabilnost
postizati.


Na istodobnu dozvolu za gradnju pruge na bosanskom zemljištu, kojom
bi se bilo financiranje projekta olakšalo i omogućilo, nije pristalo zajedničko
ministarstvo financija, upravljajuće zapremljenimi zemljami, ođpisav koncesionaru
iz Beča dne 26. novembra 1884. br. 7369 — II, neka se izkaže prije
gradjevnom dozvolom do bosanske zemaljske granice te će se onda njegova
molba za daljnju prugu od granice do Bihaća prosuditi.


Zapreke, koje su se tim nadale izvedenju projekta, zaisto ne mogu dugo


potrajati s obzirom na priznatu njegovu obćenitu važnost i znamenitost u go


spodarstvenom i trgovačko-prometnom pogledu, s obzirom na velike interese


produkcije kraljevina Ugarske i Hrvatske, s obzirom na promak blagostanja i


porezne snage domaće morske obale i Gornje Krajine, s obzirom na prometne


potrebe zapremljenih zemalja.


Podhvat, koji je jak odlučiti o materijalnoj budućnosti velikoga diela
zemlje, oslanja se na previšnje riešenje od 13. aprila 1863., kojim se kralj,
slobodnomu i lučkomu gradu Senju i njegovu krajiškomu zaledju naviešta blagodat
željezničke sveze; oslanja se na blagovolju visoke vlade zajedničke i zemaljske,
očitovanu u pripravnosti vis. kr. ugar. ministarstva za javne radnje i
komunikacije izdati sastavljenu već gradjevnu dozvolu za prugu do bosanske
medje, u odpisu vis. kr. ug. ministarstva za poljodjelstvo, obrt i trgovinu od


19. marta 1883. radi podpore od šumskoga erara, u odpisima vis. kr. zemalj.
vlade, odjela za nutarnje poslove od 14. januara 1883. br. 5138 pr. o načelnoj