DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1889 str. 20 <-- 20 --> PDF |
— 494 — Skucanoga Vakupa preko Lipnika i Modre do Staroga Majdana došla puno skuplja. Pregaziv kod Pođiuga Sanu, teče traga niz desnu obalu put Trnove i Pejce, a odavle do Omarske, postaje na željeznici dobrlinsko-banjalučkoj, po kojoj dolazi u Banjaluku. Dužina trage od Bihaća do Omarske iznosi H 5 km. Od Banjaluke mogla bi se pruga, da segne u Dervent, odvojiti od vojničke željeznice kod Pričanja, pa voditi put Blažkoga, Miloševaca, Dragovića do Orašića, odkle bi preko Lišnje, Galipovaca i Prnjavora sašla u dolinu Ukrine, da preko Detlaka prihvati Dervent. Od Banjaluke do Derventa traga je duga 75 kim., od Drventa do Broda ima 29 kim. Uprta na takovu željeznicu, došla bi senjska luka opet u povoljan položaj, da razvija svoju trgovačku sposobnost i snagu na moru. Premda je shrvana pod udarci, koji joj zađadoše nesklone komunikacionalne težnje, još je po naravnih svojih prednostih kao atrakcionalna tačka prostranoga konsumnoga i izvoznoga područja i danas živa i radina te si je tim sačuvala pravo na zaštitu i podporu za svoju budućnost. — Kraj svih nepovoljica, koji joj rade odvoditi promet na druge jeftinije putove, koji joj žele odkinuti bosansku a i hrvatsku Krajinu, izkazuje još po carinarskih podatcih od g. 1887. u inozemnom prometu uvoz od 2,730.280 kg., a izvoz od 16,797.370 km. Ukupni joj promet, basiran na lučkih podatcih, stagnira s uvozom prosječimice oko 10 milijuna, s izvozom od preko 20 milijuna kilograma. Rječiti je dokaz njezinim naporom i njezino parobrodarsko družtvo Krajaća i drugova, najstarije parobrodarsko družtvo na našoj morskoj obali, utemeljeno od vlastite glavnice senjskih podhvatnika, koje se liepo razvija i obavlja obalne vožnje od Rieke do Zadra na korist prometa ciele ove obale, a osobito u prilog riečkoj luci. Pruženoj željeznici od morske obale u bosanske krajeve zaista će priznavati veću važnost i strategičko stanovište, jer stoji takova pruga na vrlu uslugu dislokaciji i obskrbi vojničtva, a za ratno vrieme daje povoljnu svezu s domaćom morskom obalom. Za vrieme okupacije osjećala se nestašica željezničke komunikacije od Senja do Bišća dosta neugodno koli radi potreba na bojištu, toli radi transporta ranjenika. Prometna služba, koja je namienjena senjsko-bihaćkoj željeznici, daje dostatno podataka za pozitivan račun o rentabilnosti toga podhvata. Na podlozi osobnoga prometa na dalmatinskoj i istarskoj željeznici, koji je u svoj monarkiji najslabiji, i na podlozi trgovačkoga prometa senjske luke proračunan je u dodatku tehničkomu elaboratu čist prihod željeznice senjsko-bihaćke na 432.160 f. na godinu prema potrebi za kamate i amortizaciju gradjevne glavnice od 425.834 for. Željeznica od Mostara do Metkovića u Hercegovini, koju bi senjskobihaćka pruga, privodeći moru najproizvodnije krajeve bosanske, bila jaka svojim prometom za cielo nadkrihti, poniela je po izjavi preuzv. g. ministra Kallaya u proračunskom odboru austrijske delegacije 2. srpnja t. g. već druge godine svoga obstanka S^o čistoga prihoda, premda ne izlazi u najpovoljnijoj luki na moru. — Zaista stoji senjska luka u pomorsko-trgovačkom pogledu na višem stupnju, da može jamčiti veći razvitak prometa a po tom i primjereni prihod željeznici. |