DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1889 str. 19 <-- 19 --> PDF |
— 493 sila. Nu tu radinost, taj mrtvi kapital u prirodnom blagu i preimućtvu gornje Krajine treba da uzbudi shodno povedena željeznička pruga. Neka ne odlazi od nas na trg samo prost šumski proizvod, već i obrtna tvorevina, potekla od svietla uma i umićne ruke našega krajišnika, koji je vrstan ubirati lovore i na tom polju, kao što je negda na junačkom megdanu. Neka i na tih sakrivenih još privrednih vrelih u svojem zavičaju crpa gornji krajišnik. Tvornice za pokućtvo od sagnutih bukovih letava, koje se sve više traži u svietu; tvornice bukovih kolnih oplata, pravljenje bukovih daščica za razne kutije, tvornice vrata i prozora, škrinja i bačava od meka drva, izradjivanje papirštine, tvornice za destilaciju drva, da se ucieni kolosalna množina lošije bukovine navlastito oko plitvičkih jezera, fabrikacija cementa i tolike ine industrije nalaze ovdje na pretek uvjeta, koji ostaju bez željezničke komunikacije posve odnemareni. Nevidjena prirodna divota. Plitvička jezera, zaslužuju takodjer već sama, da ih udobno, brzo i jeftino obćilo novoga vieka odkrije staromu svietu, komu su još slabo poznata, nek se nasladjuje svake godine bezbroj posjetnika naravnim čudovištem našega kraja. Zaslužuju to tim više, što su sa svojom šumnom okolicom sva puna riedkih svojstava i za industrijalni život okolišnjega žiteljstva. Ponajznatnije mjesto u sredini željeznice, Otočac, steći će kao prometno uzlište ciele Like i Krbave u željezničkoj podpori moćno ptomicalo svojim obrtnim i trgovačkim podhvatom i poslovom, a olakšanim dolazkoni kupaca i prodavalaca s daljnjih strana proširit će se takodjer područje prednjačećim njegovim marvinskim sajmovom na uhar našega marvogojstva. Nema dakle sumnje, da bi željeznica senjsko-bihaćka, u koju bi utjecale dvie glavne prometne ceste u Gornjoj Krajini, Josefinska kod Žutelokve, a dalmatinska kod Otočca, postala silnim činbenikom i pokreialom razvitka i na predka u svih granah narodnoga gospodarstva Gornje Krajine. Sva ekonomna snaga njezina, sva darovitost i sposobnost njezinoga žiteljstva došla bi tek onda na javu, da se sve shodno upotrebi na žudjenu poboljšicu zapuštenih njezinih materijalnih prilika. Pa kao što u Gornjoj Krajini, željeznica će senjsko-bihaćka oplodjivati i rodne njive bosanske u bihaćkom okružju, ma da u prvom svojem posegu do hvata samo grad Bihać, jer se u ovom gradu sastaju sve prometne žile i sile cieloga okružja. Nu samo se kaže, da bi željeznica, dovedena u Bihać, tražila dalje se protegnuti Bosnom. Kad bi glavnim potezom stigla Banjaluku pa srbsku gra nicu, a ograncima od Bihaća Novi, od Banjaluke Brod na Savi, prometna nje zina zadaća i služba bila bi po Bosnu nenadkrilna. Daljnjim smjerom od Bihaća išla bi tra9a uz Unu do Grolubovca, pa premostiv ovdje Unu uz drugi obronak preko Pritoke i Cekrlje na visoku ravan i onda uzduž ceste u Veliki i Mali Radić, gdje bi ođkrenula od ceste u Krupu. Od Maloga Radića stiže Mahmuđbeg, Hašimbeg, Vojevao, Jasenicu i Benakovac, tu silazi Majkici Japri na jug, dok zakrene u Vakup Skucani, a odavle pruža se pravcem Naprelja, Kamen grada i Husinovaca do Sanskoga Mosta. Od Sanskoga Mosta privija se na Sanu put sjevera do Podluga, gdje bi bila sgođna postaja za Stari Majdan, pošto bi varianta od 33 |