DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1889 str. 16 <-- 16 --> PDF |
— 490 — Munjave na josefinskoj cesti izgraditi nova cesta u dužini 3´/8 milja, odalcle 1 se promet kretao josefinskom cestom do mora, da bi ovako sva daljina od Sisli do Senja iznosila samo 2IV2 milje. U savezu s ovom projektiranom komunikacijom, priznanom za najkrać izmed brodive Save i jadranskoga mara, upoznala se previšnjim riešenjei od 22 januara 1842. potreba, da se prije svega uredi senjska luka, da osno vana željeznica ponese očekivanu korist. Prema odpisu dvorskoga ratnoga vieć; od 31. januara 1841. br. 462 izradio je Knežić i 0 tom osnovu, koja je odo brena previšnjim riešenjem od 7. augusta 1846. Burna godina 1848. prekinula je na žalost započete osnove i radnje. — Kasnije se pak niesu mogle nastaviti, pošto se odustalo od načela gradit željeznice na državni trošak, a privatni kapital nije se dao upotrebiti za gradnje željeznice od Siska preko Bandinasela do Senja radi ustanova ugovora, koji je držala medju tim sklopila s družtvom južne željeznice. Projekat je ipak zanimao i dalje domaći trgovački stališ, koji je težio dobiti kraći put do mora, nego li je poslije izveden željeznicom od Siska preko Zidanoga mosta do Trsta, koji nije mogao sav transport ni smagati. Nastojanjem željezničkoga odbora u Senju, ustrojena god. 1861., tracjirana je od iste težnje pruga od Karlovca do Senja na državni trošak, da se Senj pripoji južnoj željeznici u Karlovcu, do kojega je bio izgradjen njezin ogranak iz Zagreba. Ali tragiranu prugu nije htjelo južno družtvo izgraditi, da ne škodi svojoj prugi Sisak-Trst, a privatni kapital, sumnjajući 0 rentabilnosti dosta kratke pruge, koja bi još stajala do volje južnoga družtva, nije se dao takodjer na takov podhvat. Za tim su nastali željeznički projekti belgijskoga družtva, prosjecajući Slavoniju i Hrvatsku od Zemuna do jadranskoga mora. Od glavne pruge odvajao se kod sv. Jakova ogranak senjski, dug oko 273 milje, koji bi se bio imao po reskriptu c. kr. ratnoga ministarstva od 9. septembra 1864. br. 1093 odj. V. izgraditi i otvoriti zajedno sa željeznicom na Rieku. Projekti su bili radi svojih prednosti po zemlju i njezine odnošaje uvaženi i previšnjim riešenjem od 13. aprila 1863. odobreni; nu radi dugotrajnoga priegovaranja s državom prije, nego je došlo do gradnje, nadošla je g. 1866., a za njom državni preustroj monarkije. Belgijski su projekti napušteni, a sagradjena željeznica karlovačko-riečka bez ikakova ogranka put Senja proti svim nadam, koje je mogao grad Senj na zadanih mu riečih od najviših krugova svagda pravom gojiti. Napomenuti izvedeni i neizvedeni komunikacijonalni podhvati pokazuju i dokazuju ipak vriednost i odličnost senjske luke u naših narodno-gospodarstvenih težnjah, da nije čudo, što željezničko pitanje senjsko nije moglo nikad zamrieti. Poslije zapreme Bosne senjska luka nije mogla ostati nevidjena za najsgodniju željezničku komunikaciju starim trgovačkim putem iz bosanske krajine na more, te se u to doba rodio željeznički projekat senjsko-bihaćki. |