DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11/1889 str. 15     <-- 15 -->        PDF

— 489 —


;a Senj i kod puno znatnijega pokreta na Rieci. 0?im toga Rieka je otvoreno
nroko polje za uvoznu trgovinu po svoj Hrvatskoj i Ugarskoj. Sićušna bi bila
Dojazan za Rieku od Senja; Rieka kao medjunarodno tržište, kao trgovackiemporium
ne može počivati na temeljih, koje bi mogao probudjeniji život senjske
luke razklimati.


Gospodarstveni rad, razvitak i napredak ugarsko-brvatske države, razplet
i umnožavanje njezinih željeznica, carinske i trgovačko političke neprilike na
suhoj granici, sve to dizat će naš izvoz po moru te zabtievati, da se morska
obala pokaže sposobnom zadovoljiti interesom domaće produkcije osobito u jesensko
doba, gdje se ta produkcija stane valjati u ogromnoj množini put mora,
da je ništa ne zaustavlja, već da može bez svake potežkoće i štete odlaziti u
sviet. S obzirom na zamašne potrebe našega ratarstva u sadanjoj težkoj konkurenciji
zaista ne može se ni koncentracija prometa iztaknuti osbiljnim razlogom
proti trgovačkoj službi senjske luke, koja može pored Rieke i bez povrede
njezinih probitaka na ovoj obali trgovački živiti i napredovati, oslanjajući
se glavno na podporu svoga hrvatskoga i bosanskoga zaledja.


IV.
Upoznav veliku trgovačku sposobnost i znamenitost grada Senja na morskoj
obali, bila je vec blagopokojna carica i kraljica Marija Tereza brižna za
uvjete njegova razvitka te je prev. riešenjem od 28. julija 1763. dozvolila i
dala 0 velikom trošku Struppi-u izgraditi veoma važnu prometnu cestu od Karlovca
kroz Krajinu do Senja, izpravljenu poslije po generalu Vukasoviću i nezaboravnom
prijazniku grada Senja, majoru Knežiću. U dvorskom riešenju
od 27. februara 1775. izjavljuje vebka carica, kako su ju ponukali veoma važni
razlozi, predstavljeni joj od dvorskoga komercijalnoga vieća, da dade izvesti
cestu od Karlovca u Senj koliko za promak trgovine iz ugarske zendje put
mora, toliko radi blagostanja krajišnika, sklona na trgovački i prometni posao,
kao što i za veći razvitak fzu mehrerer Aufnahme) grada Senja i njegove luke,
pa tako urediti podpunu veliku trgovačku cestu („um eine voUstlindige Heerund
Komerzialstrasse herzustellen"). Cestu je radi njezine osobite prometne
znamenitosti otvorio glavom sam car Josip, po kojem nosi i danas svoje ime.
Od potrebe, da se prometu skrati put do mora, zamišljeno je poslije svezati
Sisak kao izhodište vodena puta iz južnih podunavskih i posavskih predjela
sa Senjem kao najbližom primorskom lukom, da se olakša izvoz žita i liesa.
Vrlo zaslužni major Kajetan vitez Knežić poticao je već g. 1829,, da se
potegne konjska željeznica kroz Krajinu od Siska do Senja, dok
mu je bilo napokon naloženo ođpisima c. kr. dvorskoga ratnoga vieća od 2.
aprila 1838- br. 1580 i od 31. januara 1839. br. 466, da sgotovi i predloži
podpunu gradjevnu osnovu za takovu željeznicu. Knežić je tomu nalogu zadovoljio
svojim izvještajem od 24. januara 1840. Po njegovoj osnovi imala se
izvesti željeznica od Siska preko Petrinje, Gline, Vranovine i Maljevca do
Bandinasela na rieci Glini, duga po prilici II milja, a od Banđinasela do blizu