DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11/1889 str. 14     <-- 14 -->        PDF

— 488 —


morem. Kako taj put najkraćim pravcem stiže more, tu svjetsku prometni
cestu, niesu ga mogle zatrti ni željeznice, koje se primakle Bosni na drugo^
strani. Pravac njegov kaže se za to najsgodniji, jer je najprirodniji za željezničku
svezu Bosne s morem, gdje zanudja Bosnu vrlo sposobnom i pogodnom trgovačkom
lukom. Po njoj uzdigla bi se dva okružna grada, Bibač i Banjaluka,
koji niesu samo glavna oblastna središta, već i znamenita trgovačka prometna
mjesta, oko kojib se prikuplja i živabna obrtna radinost. Po njoj bi rudarstvo
u Starom Majdanu, Ljublji i Broncenom Majdanu postiglo glavnu podporu za
svoj razvitak. Po njoj bi ugljeuici oko Krupe, Ljublje i Banjaluke odkrili svoje
neizcrpljene naslage rudarskoj i drugoj industriji.


Željeznica, hrleći iz ovih predjela put starostavne, dobro poznate i za
promet priznate, nedavno još cvatuće primorske luke senjske imala bi najpovoljniju
izlaznu tačku na jadranskom moru, kuda bi se bosanskim sirovinam
otvarao najkraći, pa za to najjeftiniji put za izvoz po moru, kako se vidi iz
sliedećih daljina:


Banjaluka-Novi-Sisak-Zidunimost-Trst . 473 kim.


Banjaluka-Novi-Sisak-Karlovac Rieka . 418 „


Banjaluka-Novi-Bibać-Senj 271 „


Banjaluka-Sanskimost-Bihać Senj . . . 222 ,


Brod-Sisak-Zidanimost-Trst 491 „


Brod-Sisak-Zagreb-Rieka 436 „


Brod-Banjaluka-Novi-Bihać Senj ... . 370 „


Brod-Banjaluka-SanskimostBihać-Senj . . 321 „


Iz razlike ovib daljina prosievaju očevidno ekonomski probitci od željezničke
pruge, koja bi iz sjeverne Bosne išla put Senja. Kako bi se ta pruga
dalje pružala, rasla bi njezina kulturna, gospodarstvena i trgovačko-politička
vriednost i znamenitost geometričkom progressijom, osobito kad bi se domakla
najplodnijemu kraju oko Tuzle, pa dalje zasegnula u drinsko porečje. Po riečima
preuzv. gosp. ministra Kallaja u odboru austrijske delegacije god. 1884.
,obavljala bi takova pruga ne samo promet plodne sprečke doline, već i veliki
dio prometa zapadne Srbije".


Transverzalna željeznica bosanska naznačena pravca hvatala bi se ogrankom
od Bišća u Novi i privezom od Banjaluke u Brodu na Savi nutrnje željezničke
mreže, da se proizvodnji Ugarske, Hrvatske i Slavonije utare opet davni joj
prometni put do domaće morske obale. Što više bude ta produkcija prinuždena
tražiti izlaz na more, to će se sve jače osjećati potreba, da se na vlastitoj
morskoj obali podiže u pomoć druga izvozna luka. Domaći promet treba da
hrani vlastitu morsku obalu, mjesto da ga´ njezina spora i neokretna posluga
navraća na stranu luku i obalu. Zabtieva to koliko interes ove morske obale,
toliko i prosperitet ugarskoga i hrvatskoga producenta, koji ima pravo tražiti,
da ga vlastita morska obala u težkih njegovih prilikah podupire. Eieka prima
za izvoz još uviek malen dio ugarsko-hrvatske produkcije (Vidi „Volkswirthschaftliche
Riickblicke" u „Pester Llojdu" ove godine), da bi bilo još suvjška