DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11/1889 str. 14 <-- 14 --> PDF |
— 488 — morem. Kako taj put najkraćim pravcem stiže more, tu svjetsku prometni cestu, niesu ga mogle zatrti ni željeznice, koje se primakle Bosni na drugo^ strani. Pravac njegov kaže se za to najsgodniji, jer je najprirodniji za željezničku svezu Bosne s morem, gdje zanudja Bosnu vrlo sposobnom i pogodnom trgovačkom lukom. Po njoj uzdigla bi se dva okružna grada, Bibač i Banjaluka, koji niesu samo glavna oblastna središta, već i znamenita trgovačka prometna mjesta, oko kojib se prikuplja i živabna obrtna radinost. Po njoj bi rudarstvo u Starom Majdanu, Ljublji i Broncenom Majdanu postiglo glavnu podporu za svoj razvitak. Po njoj bi ugljeuici oko Krupe, Ljublje i Banjaluke odkrili svoje neizcrpljene naslage rudarskoj i drugoj industriji. Željeznica, hrleći iz ovih predjela put starostavne, dobro poznate i za promet priznate, nedavno još cvatuće primorske luke senjske imala bi najpovoljniju izlaznu tačku na jadranskom moru, kuda bi se bosanskim sirovinam otvarao najkraći, pa za to najjeftiniji put za izvoz po moru, kako se vidi iz sliedećih daljina: Banjaluka-Novi-Sisak-Zidunimost-Trst . 473 kim. Banjaluka-Novi-Sisak-Karlovac Rieka . 418 „ Banjaluka-Novi-Bibać-Senj 271 „ Banjaluka-Sanskimost-Bihać Senj . . . 222 , Brod-Sisak-Zidanimost-Trst 491 „ Brod-Sisak-Zagreb-Rieka 436 „ Brod-Banjaluka-Novi-Bihać Senj ... . 370 „ Brod-Banjaluka-SanskimostBihać-Senj . . 321 „ Iz razlike ovib daljina prosievaju očevidno ekonomski probitci od željezničke pruge, koja bi iz sjeverne Bosne išla put Senja. Kako bi se ta pruga dalje pružala, rasla bi njezina kulturna, gospodarstvena i trgovačko-politička vriednost i znamenitost geometričkom progressijom, osobito kad bi se domakla najplodnijemu kraju oko Tuzle, pa dalje zasegnula u drinsko porečje. Po riečima preuzv. gosp. ministra Kallaja u odboru austrijske delegacije god. 1884. ,obavljala bi takova pruga ne samo promet plodne sprečke doline, već i veliki dio prometa zapadne Srbije". Transverzalna željeznica bosanska naznačena pravca hvatala bi se ogrankom od Bišća u Novi i privezom od Banjaluke u Brodu na Savi nutrnje željezničke mreže, da se proizvodnji Ugarske, Hrvatske i Slavonije utare opet davni joj prometni put do domaće morske obale. Što više bude ta produkcija prinuždena tražiti izlaz na more, to će se sve jače osjećati potreba, da se na vlastitoj morskoj obali podiže u pomoć druga izvozna luka. Domaći promet treba da hrani vlastitu morsku obalu, mjesto da ga´ njezina spora i neokretna posluga navraća na stranu luku i obalu. Zabtieva to koliko interes ove morske obale, toliko i prosperitet ugarskoga i hrvatskoga producenta, koji ima pravo tražiti, da ga vlastita morska obala u težkih njegovih prilikah podupire. Eieka prima za izvoz još uviek malen dio ugarsko-hrvatske produkcije (Vidi „Volkswirthschaftliche Riickblicke" u „Pester Llojdu" ove godine), da bi bilo još suvjška |