DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1889 str. 13 <-- 13 --> PDF |
— 487 — 3zala Bosnu s morem, može se izvoz liesa i ruda u inozemstvo još u većem izmjeru podignuti. Glavno treba težiti, da se svezom dohvati jadransko more." Jamačno nisu ove rieći bile naraienjene samo bosanskoj prugi, koja se a, tim izgradila, jer obseg označene zadaće i rastući prometne potrebe zapre iljenih zemalja, kao i interesi naše morske obale zabtievaju prostraniju na ijenu, koja se osobito ne može uzkratiti prugi, koja prolazi sjevernim! predjeli losanskimi najnaravnijim putem do mora. Ovi predjeli (bihaćko, banjalučko, tuzlansko okružje) broje 626.400 žielja, dakle preko polovice svega žiteljstva u Bosni i Hercegovini, te su najlapućeniji, jer nastava na četvornom kilometru u bihaćkom okružju 23 banjaučkom 27, tuzlanskom 33 žitelja, dočim ima u travničkom okružju 18, saraevskom 17, mostarskom 19 žitelja (Statist. Monatschrift, Wien 1882, str. 85). rio je ovdje najproduktivnije. Po službenih pođatcih turskih od g. 1870. pripada na bihaćko okružje čitava trećina sve bosanske produkcije kukuruze i zobi, a na banjalučko okružje polovica svega uroda prosa. Bezkonačne šume, većinom državne, u kojih ima dosta i skupocjenijega drvlja, zapremaju ovdje silan prostor (po Bracheliju 45**/o ukupne površine). Ratarstvo i voćarstvo daje obilan suvišak za izvoz. Goveda i svinje goje se u velikoj množini te sačinjavaju drugo proizvodno vrelo. Ratarstvo, stočarstvo i obrt razvijaju se najbolje u ovih krajevih, iz kojih se izvozi godimice sila žita, osobito kuruze, kojom je trećina svih oranica posijana, onda sušenih šljiva, kojih odlazi oko 150.000 metričkih centi preko Hamburga u Ameriku, goveda, svinja, koža, vune i drugih surovina. Po izvještaju austro ugarskog konzula Dragančića u Banjaluki za g. 1870. iznosio je u sjevernoj Bosni izvoz u našu monarkiju 3^2 milijuna for., a uvoz iz monarkije 1 milijun forinti. Utroba zemlje pohranjuje ovdje bogate naslage kamenoga uglja, ruda i kovina. S razvitkom kulture rastu i potrebe pučanstva, koje se namiruju znatnim uvozom iz monarkije. Posijano je ovuda gradova i većih mjesta, gdje su znamenitija sajmišta, medju njimi Banjaluka prva sa svojim 8 dana trajućim sajmom, na kojem se sastaju trgovci i prometnici od ciele Bosne Bihaćko i banjalučko okružje brojilo je g. 1876. po službenih pođatcih 3330 dućana od 13.570 dućana u svoj Bosni i Hercegovini. Rieke Drina, Vrbas, Bosna, Sana, Una mogu se ovdje upotrebiti za trgovačke svrhe. Sve ovo prirodno obilje, ova ogromna proizvodna snaga, ovi mnogobrojni uvjeti za obsežnu obrtnu i trgovačku radinost dokazuju nepobitno, da će pruga, polegnuta kroz ove bosanske predjele put mora, biti u ekonomskom i prometnom pogledu najopravdaniji, najzdraviji, najkoristniji i najunosniji komunikacionalni podhvat u svoj Bosni. ni. Od pradavna ide jedan od četiri glavna trgovačka puta iz Bosne do našega mora preko Bihaća i Otočca na Senj, kojim su bili sjeverni predjeli bosanski, imenice bosanska krajina, spojeni s jadranskim |