DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11/1889 str. 12     <-- 12 -->        PDF

— 486 —


Dok ne bude morska obala sgodnimi željeznicami tjesnije privezana uz
nutrnje zemlje, ne može se očekivati trajan i bujan napredak našega pomorskoga
prometa, našega brodarstva i pomorstva, koji bi dizao materijalnu blagobit
našega primorskoga pučanstva.


Nadbijanje u svjetskom prometu nalaže nam već dosti brige za morsku
obalu, ne bi li si ju stvorili za borbu pomagačicom; ali nas pobudjuju takodjer
neugodne pojave u propadajućem ,^ našem primorju, a osobito netom izvedena
željezna cesta iz naše monarkije sve do Soluna, da budemo osobito budni i
brižni radi buduće sudbe naše morske obale.


Svaka morska obala nema ni tako sgodan geografički položaj, niti je tako
prikladno razvita i člankovita kao naša, koju radi toga već priroda stavlja na
službu prometu i obćenju izmed kopna i mora, samo neka ne ostaju njezine
prednosti zaboravljene i neupotrebljene.


Prva je radi toga potreba, na koju pokazuju priznani strukovnjaci, da se
primorske naše luke, koje su za trgovinu i brodarstvo pristale, dovedu u
dohvat nutrnjim željeznicam, koje će njihovu klonulu radinost opet oživiti i
razmahati.


Po takovoj svezi primorskih luka s proizvodnimi predjeli u njihovu zaledju
cjačati će sva morska obala u svojih privrednih granah, zakrčiti će se
njezino propadanje i siromašenje, podignuti će se materijalno i kulturno, prosjati
će njezina znamenitost za državu i narodno-gospodarstveno naše težnje i
napore, —


II.
Pogledom na zahvat solunske luke u sferu životnih interesa naše morske
obale preporuča se osobito, da se zapremljene zemlje bolje prikuče
našoj obali željezničkom prugom, koja bi prosiecala Bosnu na
sjeveru pravcem iztočno-zapadnim put jadranskoga mora, pošto
bi ta pruga, dovedena takodjer u spoj s domaćimi i srbskimi željeznicami, bila
osobito jaka, da primorskomu pučanstvu otvara tražene izvore koristna rada i
obilate privrede na polju pomorske trgovine i brodarstva, da blagonosno oplodjuje
naš pomorski promet, da doziva primorje na nov veseo život.


Uz podporu obalnoga parobrodarstva pokazala bi se takova željeznička
pruga veoma koristnom i za riečku i tršćansku luku, privodeći jednoj i drugoj
balkanske zemlje sve pored protivnoga djelovanja srbsko-bugarskih željeznica.


I zapremljene zemlje trebaju željeznice, idući od iztoka na zapad do naše
morske obale, da mogu svoja obilata proizvodna vrela nuditi svjetskomu tržištu,
da mogu svoje plodine i proizvode prinositi najkraćim i najjeftinijem
putem izvozu po moru. Već godine 1883. izjavio se preuzvišeni g. ministar
Kallaj 0 potrebi željezničke sveze Bosne s našom morskom obalom sliedećimi
riečmi: „Prva bi bila zadaća, da se iz Bosne dosegne more, pošto bi se tako
primjereno crpalo iz bogatih proizvodnih grana bosanskih. Željeznicom, koja bi