DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11/1889 str. 12 <-- 12 --> PDF |
— 486 — Dok ne bude morska obala sgodnimi željeznicami tjesnije privezana uz nutrnje zemlje, ne može se očekivati trajan i bujan napredak našega pomorskoga prometa, našega brodarstva i pomorstva, koji bi dizao materijalnu blagobit našega primorskoga pučanstva. Nadbijanje u svjetskom prometu nalaže nam već dosti brige za morsku obalu, ne bi li si ju stvorili za borbu pomagačicom; ali nas pobudjuju takodjer neugodne pojave u propadajućem ,^ našem primorju, a osobito netom izvedena željezna cesta iz naše monarkije sve do Soluna, da budemo osobito budni i brižni radi buduće sudbe naše morske obale. Svaka morska obala nema ni tako sgodan geografički položaj, niti je tako prikladno razvita i člankovita kao naša, koju radi toga već priroda stavlja na službu prometu i obćenju izmed kopna i mora, samo neka ne ostaju njezine prednosti zaboravljene i neupotrebljene. Prva je radi toga potreba, na koju pokazuju priznani strukovnjaci, da se primorske naše luke, koje su za trgovinu i brodarstvo pristale, dovedu u dohvat nutrnjim željeznicam, koje će njihovu klonulu radinost opet oživiti i razmahati. Po takovoj svezi primorskih luka s proizvodnimi predjeli u njihovu zaledju cjačati će sva morska obala u svojih privrednih granah, zakrčiti će se njezino propadanje i siromašenje, podignuti će se materijalno i kulturno, prosjati će njezina znamenitost za državu i narodno-gospodarstveno naše težnje i napore, — II. Pogledom na zahvat solunske luke u sferu životnih interesa naše morske obale preporuča se osobito, da se zapremljene zemlje bolje prikuče našoj obali željezničkom prugom, koja bi prosiecala Bosnu na sjeveru pravcem iztočno-zapadnim put jadranskoga mora, pošto bi ta pruga, dovedena takodjer u spoj s domaćimi i srbskimi željeznicami, bila osobito jaka, da primorskomu pučanstvu otvara tražene izvore koristna rada i obilate privrede na polju pomorske trgovine i brodarstva, da blagonosno oplodjuje naš pomorski promet, da doziva primorje na nov veseo život. Uz podporu obalnoga parobrodarstva pokazala bi se takova željeznička pruga veoma koristnom i za riečku i tršćansku luku, privodeći jednoj i drugoj balkanske zemlje sve pored protivnoga djelovanja srbsko-bugarskih željeznica. I zapremljene zemlje trebaju željeznice, idući od iztoka na zapad do naše morske obale, da mogu svoja obilata proizvodna vrela nuditi svjetskomu tržištu, da mogu svoje plodine i proizvode prinositi najkraćim i najjeftinijem putem izvozu po moru. Već godine 1883. izjavio se preuzvišeni g. ministar Kallaj 0 potrebi željezničke sveze Bosne s našom morskom obalom sliedećimi riečmi: „Prva bi bila zadaća, da se iz Bosne dosegne more, pošto bi se tako primjereno crpalo iz bogatih proizvodnih grana bosanskih. Željeznicom, koja bi |