DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1889 str. 11 <-- 11 --> PDF |
— 485 — dosele bez velikih potežkoća. U najodličnijih trgovačkih sborovih i krugovih, kao i u javnih listovih naše monarkije svraća se sve više pažnja i briga na djelovanje solunske luke. I niču predloži, kako bi se svaki nepovoljni udar mogao zadobce odbiti od našega narodno-gospodarstvenoga rada i nastojanja. Vlastni se faktori sve jače nagone, da predložena sredstva na uztuk neodgodice upotrebe. Samo se kaže, da su žestokoj i opasnoj borbi izstavljene ponajprije dvie glavne luke naše monarkije, koje su medjunarodna naša tržišta na moru. Ali ni ostala naša morska obala ne može se nadati poboljšici u svojem već sada toli sdvojnom položaju, ako se našemu brodarstvu i pomorsko-trgovačkomu poslovanju sprema nov, neočekivani poraz odvodom i prenosom naše izvozne i uvozne trgovine u inozemsku luku, nadarenu izobila već od prirode zamjernimi svojstvi i .preimućtvi za izvrstnu posrednicu prometa izmed zapada i iztoka. Naše brodovlje na jedro već i onako malo po malo izčezava sa svjetskoga prometišta; tek malo silniji potres može samo pospješiti njegovo žalostno propadanje -^ propadanje velike i težko stečene imovine naše morske obale i propadanje na tisuće primorskih obitelji. Pa ni našemu najvećemu parobrodarskomu družtvu ne cvatu ruže, pače mu se financijalna nevolja u srdce zagrizla. Nek se posraotri i povjestno znamenovanje morske obale koli za političku, toli za trgovačku veličinu i moć svake države, da se i s te strane upozna ogromna šteta, koju će naša država osjetiti od oslabljene, opustjele, mrtve vlastite morske obale u cielom svojem političkom i ekonomskom biću. Razseljivanje iz primorja u tuđji sviet uzima danas već opasni mah; odlazi nam pučanstvo, koje se je podavalo prije privredi na moru, a sad ju traži na kopnu; nestaje nam pomoraca i nestatkom njih gubi ne samo naša trgovačka, već i naša bojna mornarica podmladali, koji je jednoj i drugoj pronosio slavu i diku po svietu. Tvrdom obranom proti prietećoj pogibelji smatra se obćenito izdašna i marna njega domaćih primorskih luka, kojim neka se prilaže neprokidce ciela cjelcata briga za prometnu njihovu vrstnoću, za njihovo brodarstvo, za njihove trgovačke potrebe. Osobito neka se paze i njeguju luke, već po naravi sgodno smještene, koje čuvaju u sebi jedru khcu i snagu za veći pomorsko - trgovački rad i promet, koje mogu privoditi sile i hrane našemu brodovlju. U tom pogledu puno je zanemareno, što treba dostići; mnoga pogrješka hoće, da bude izpravljena. Osobito treba dotjeravati prometne putove do morske obale prema današnjim zahtjevom. Nije dosta, da imaju samo dvie najsjevernije, ma i glavne luke svoje željeznice, već treba i druge primorske luke, ležeće dalje na jug koje su za trgovački život i razvitak sposobne, uklopiti u tuzemnu željezničku mrežu i sgođnimi željezničkimi svezami otvarati im šire polje većoj i mnogostručnijoj djelatnosti. Stožerni je to uvjet, bitna pomoć za pomorski oporavak, za trgovački obstanak tih luka. |