DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1889 str. 10 <-- 10 --> PDF |
— 484 — držeći se pri tom ponajviše naputka od Filip Leop. Martina. Ne mogu zaniučati, da petrovaradinska imovna obćina imade znatan broj izpunjenih ptica h svoje okolice, što sam ih izpunio. Prvi poticaše za ovu sbirku upravitelj iste imovne obćine šumarnik M. Prokič, koji i nadalje nastoji, da se sbirka upodpuni. Priznanje mora se izreći i upravljajućem odboru, koji je ovakov podhvat pogledom na trošak prihvatio a podupirat će ga i u buduće. Da će savršena sbirka one okolice moći koristiti u znanstvenom kao i u šumarskom pogledu može se unapred sa sigurnošću reći. Kako i u koliko će koristiti, pokazat će budućnost. — Josip Sablj ak. Senjsko-bihaćka željeznica. * Centralni željeznički odbor u Senju razsvietlio ´e i uvodom popratio gornju razpravu po svojem narodno-gospodarstvenom znamenovanju za senjsku luku, za Gornju Krajinu i za sjevernu Bosnu, a koju ovim u našem listu u cielom sadržaju cienjenim našim čitateljem priobćujemo. I. Iz berlinskoga ugovora proizlaze željeznice srbske, bugarske i turske, koje prosiecaju balkanske zemlje, nastavljajući željezuičku mrežu austro-ugarske monarkije, te se hvataju obala egejskoga mora i zlatnoga roga. Danas je gotov željeznički vez sjevernoga mora kroz našu mo:iarkiju s vrlo znamenitom lukom Solunom u egejskom moru na jugo-iztoku E uope. U veličajnosti ovoga veza, kojim se sjever i jugo-iztog spajaju i sbližavaju, izražava se duboko njegovo znamenovanje po svjetski promet, pobudjujući na osbiljno razmatranje o njegovu utjecaju i njegovih posljedica za narodnogospodarstvene prilike i napremice naše monarkije. S jedne strane prisnivaju se na taj izravni željeznički put mnoge rade, osobito po naše industrijalne podhvate, jer se drži, da nam je po njem olakšana utakmica u balkanskih zemljah s drugimi industrijalnimi državami. Drugi opet domaći na glasu uglednici u ekonomskih pitanjih vrlo su zabrinuti s te željezničke komunikacije pa otvoreno i s uvjeravajućimi razlozi ruše i obaraju sve prekomjerne nade. Od željezničke sveze sa Solunom nevide van štetu i pogibao po našu trgovaćkoprometnu radinost, a osobito po naše brodarstvo, po nftšu morsku obalu. Sve se boje, da će se sada naša uvozna trgovina iz balkanskih zemalja navoditi na Solun, obratnim pako smjerom opet prodirati premoć inostrane konkurencije ćak u one krajeve na Balkanu, koje je naša industrijalna radinost svojatala * Pod ovim naslovom izašla je brošura tiskom H. Lustera u Senju, koju dobismo pred njekoliko đanS, u ruke, a priobćujemo ju obzirom na veliku važnost izgradjenja upitne pruge za predjele naše »Gornje Krajine i´ za sjevernu Bosnu, naročito pako glede unov5enja prastarih šuma, koje do sada zbog pomanjkanja svake komunikacije ostadoše netaknute. Uredničtvo, |