DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/1889 str. 88 <-- 88 --> PDF |
— 466 -- Javor (poljski 111 klen) ne prekoraSujo 150 ili 200 god., no raste samo đo liina. Jela živi više stoljeća Imade jela ođ 800 god., pak su jošte sasvim ćvrste. Joha živi koliko Sovjek: 70, 80, najviSe 90 god. Keste n kao sama kora i lišde živi — rekao bih — u vjeSnost. Imađe kestena jadu i vize godina, no tada su već posvema šuplji i sama kora i krošnja. Kod ibično postaje šupalj u 90. ili 100. god, U 120 god. svaki jo gotovo kesten Lip a holanđezka, koja se ponajviše sadi u vrtovima za ukras, može živjeti đo god. Mnogo kraće vrieme živi lipa posadjena u šumi, gdje riedko prekorači 250 g. Topola se podpuno razvije đo 50. ili (JO. godine,, a može živjeti 70 — 80, a ako. neki tvrđe, samo 50 — 60 god. Vodoklen iztočni (Platanus orientalis) živi do 300 godina. Vrb a doživi stoljetnu starost, osobito ako se kod obsieeanja ne ozleđi. Boja životinja. 0 razdjelbi boja n životinjstvu piše „Science", list turinske iernije znanosti, polag rezultata zadobljenili iztraživanjem gosp. L. Camerauo sliedeće: Niz, kojim se boje u životinjstvu prema nalazu redaju, jest: smedja, crna, žuta, , biela, crvena, zelena, modra i Ijubi&asta. Raznolifinost ovih mienja se polag odjela životinjstva. Kod kralježnjaka zastupane najviše crna, smedja i siva boja; kod bezkralježnjaka pako crvena i žuta. Zelena a, nalazi se veoma Šesto kod nižih životinja, nu nikada kod molusoa. Ljubičasta a viđja se zastupana u svih razredih, doč m je biela boja veoma nepravilno raz ina, nu inaće kod vođenih životinja veoma običajna. Boja životinja ovisi u obće o okolišu, u kom se ove kreću. Vođene životinje aju mnogo jeđnoliCnije i manje živahne boje nego li kopnene, veoma su često ima prozirne, pa ako im je boja sjajna, to obično živu medju vođenim biljem — dko na pećinastom i pjeskovitom dnu. Ptice s brzim letom obično su sjajno bojađisane. Životinje, koje na pjeskovitom ili pećinastom tlu živu niesu tako živahno bojađisane, 0 one na zaraslom tlu. Intenzivnost boje nije neposredno ovisna o jakosti svjetla, joj je životinja izvrgnuta, nu u savezu je s cielim razvojem životinje, pošto radi manjkanja hrane ili radi bolesti postaje neznatnijom. Niže vrsti životinja, koje živu na otocih, često su mnogo tamnije bojađisane no vrsti continenta. Opaža se takođjer, da se u raznih krajevih razne boje osobito iztiSu; tako u rktičkih predjelih biela, siva i crna; u Aethlopiji žuta i smedja; u Indiji razne žute lOJe; u Australiji tamnije boje, osobito crna. Velike životinje su obično jeđnoliSnije boje, nego li manje životinje istog razreda. d većine životinja su sjajnije bojađisani dielovi tiela, koji su najvećma exponirani, o to osobito kod kukaca vidimo. O starosti riba. Njeki Bairđ, član ribarskog povjerenstva sjevernih sjedinjenih država, saobi´uje, da šarani, kako se dokazalo, najmanje 200 godina mogu živjeti; a njeke obitelji u Washingtonu već kroz 50 godina jedne te iste zlatne ribice sasma e svježe posjeduju. Pomenuti izvjestitelj napominje ujedno, da ribe valjda najveću starost doseći mogu od svih poznatih životinja, pošto one u obće nikad ne izrastu; te da imade takovih, koje se kroz dulje vremena ni malo ne povećavaju, U carskom aquariju u Petrogradu posjeduju njekoje ribe već preko 140 god.; njekoje od tih su za pet puta toliko narasle, kako im je prvobitna veličina bila, dočim druge jednako stare veoma malo se povećale. Njeki naravoslovci tvrde opet, da šarani u slobodnom stanju jedva 12 do 15 godina dozive. Zanimljivo bi bilo doista o tom njeSta točnijega na temelju izkustva saznati. |