DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1889 str. 87 <-- 87 --> PDF |
— 465 — Glavna sađržina Čovjeka jest kisik, dakako u veoma stisnutom stanju. Normalan Čovjek od 70 klg. težine sadržaje 44 fclg. kisika, koja bi koiiCin običnimi okolnostmi izpiinila 28 m´ prostora, nadalje 7 klg. vodika, koji bi u pn stanju izpunio prostor od 80 m´. Ostala tri plina jesu: duSik 1´72 klg. chlor klg. i fluor O´l klg. Od krutih tvarih sadržaje 22 klg. ugljena, 800 grama fosfora, 100 g: sumpora, 1750 grama kalcija, 80 grama kalija, 70 grama natrija, 50 grama magn i 45 grama željeza. Vidi se dakle, da Čovječje tielo dragocienih kovina nekrije, voc´ usuprot sadržaje samo takove tvari, koje su jeftine ko kupine. Dakle Čovječe neprecienjuj se! Barometar kao prorok vremena. Kazalo barometra prikazuje nam priti zraka u stanovito vrieme na tielosa, i to ili u millimetrih ili parižkib palcih i crt Na ploči označenoj brojkami primetnute rieCi „promjenljivo´´, „kiša" i „liepo" namještene su na temelju izknstva; pošto hladni sjeverni i sjeveroiztočnj vjetrovi p uzrokuju dizanje, a topli, južni i jugozapadni vjetrovi spuštanje, ili kako no se ka padanje kazala na barometru. Pa pošto su ovi posljedni vedinom vlažni a prvanji suhi, to padanje barometričk kazala i kišu, a opet dizanje barometriCkog kazala i liepo vrieme u isto doba se slu radi vjetrova, uslied kojih je pritisak zraka razan. Na temelju mnogogodišnjih opažaja došlo se do sliededih zakljuCaka, kojih valjano dakako neee u svakom slučaju jestna biti; nu zaključci ti ncCe nam se barem vedino jalovimi prikazati. Za normalnog atmosferiCkog stanja digne so kazalo barometra u satih prije podne za ´/^ ili eielu Crtu, a vrati se oko 3 sata po podne opet za tolik< Diže li se kazalo u juti-o, to kiše očekivati no trebamo. Pada li pako kazalo baromet jutrom, to većinom još isti dan kiši. Diže li se pako to kazalo u večer, to se nadajmo promjenljivom i kišovito vremenu. Da je tomu tako, može so lahko svaki sam osvjedočiti, ako prati pomno tog proroka. L. pl. Sz. Kako dugo živi drveće. — Ari š, kada raste na zgodnom po njega tlu, t. na visokim gorama mcdju 1200 i 2200 met., može živjeti 300 do 400 god. i viŠe Kada se prenese u blago podnebje dolina i brežuljaka na iztok ili sjever, propada ve u 45. ili 50. god. Bagrem dosegne riedko stotu godinu. Redovito živi 80—90 god. Bor može živjeti 200 god., no obično prema rojestnim prilikama živi 80 140 godina. Brek (Sorbus torminalis) može živjeti ne samo 200, nego 500 do 600 god U toj dobi ima 4 metra u obsegii. Kaste veoma polagano. Brez a živi obično 80 — 90 god. Uz povoljne prilike riedko kada dosegne 12 do 150 god. Bries t živi više stoljeCa: imade dosta briostova, koji dobro jošte uspievaju, dao ih je zasaditi Sully (francuski ministar za Henrika IV., koji je vladao 1589—1610) Bukv a može živjeti do 300 pače do 400 god., no za porabu je već prema tl i kliiai do 80—160 god. Grabar riedko prekoračuje 130. godinu. Koleba obično izmedju 100—120 Hras t dosegne veoma veliku starost. Ipak su eksemplari od hiljadu godin iznimka. Kao pravilo može se kazati, da hrast živi 250 — 300 god., premda stabla 300 god , koja su jošte zdrava i koja jošte ne propadaju, niesu baš riedkost. Iva ne prekoračuje 50—60 god. Jase n može dosegnuti 200 godina. |