DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1889 str. 84     <-- 84 -->        PDF

— 462 —


da se od iiajMižjcg sela do Sume đodje, do čim se zaraCunavaiije provaljenog puta u


unutarnjosti samog sreza neimade uvažiti.


Da se pako u tom pogledu jednoličnost poluči, imat de gospod. ured za sve
šumske srezove na temelju pregledne mape i kilometričkog krajobraza sastaviti izkaz ob
odaljenosti sjedišta pojedine šumarije i gospod. ureda, koji kod računavanja i obređjenja
upitnih dnevnica služiti imade kao podloga.


Potrebu prenoćenja imade gospod. ured prosuditi i prema tomu na putnom
dnevniku potvrditi.


Opaža se podjeđno, da jo osobno odgovoran za istinitost dotičnog gore navedenog
izkaza, koji se u jednom primjerku vlastite porabe radi ovamo predložiti ima, upravitelj
gospod. ureda, a za pravovaljano obredjenje dnevnika protustavuik odnosnoga gospod.
ureda s tim, da koli uadšumar toli šumar proti obredjenju ovoga putnoga dnevnika
ovamo utok u roku od 14 dana uložiti može, ako drži, da je u svojih berivih
prikraćen.


Lovstvo.


Množina ubijene grabežljive zvieradi, za koju je novčana nagrada izplaćena.
Po naknadno stigavšim izvješćima kr. županijskih oblasti ubijeno je grabežljive
zvieradi tečajem mjeseca veljače, ožujka, travnja, svibnja i lipnja t. g. i to: u
županiji 1 i č k o-kr ba V skoj 1 međjed 5 starih i 7 mladih vukova, 320 lisicfi,, 32
div. mačke i 2G1 kuna; u županiji riečko-m od ruskoj 2 vuka i 5 lisica; u
županiji sriemsko j 9 starih i 4 mlada vuka, 25 lisica i 1 div. mačka; u županiji
zagrebačkoj 3 mlada vuka i 22 lisice; u županiji požežkoj 12 vukova, 63
lisice, 3 div. mačke i 4 kune; u obsegu gradskog poglavarstva u Petrinji
5 lisica i u obsegu gradskog poglavarstva u Karlovcih 5 lisica, 4 div.
mačke i 1 kuna. Ukupno 1 medjed, 28 starih i 14 mladih vukova, 445 lisica, 40
div. mačaka i 266 kuna.


Novčana nagrada izpiaćena je i to; u županiji liCko-krbavskoj 378 for.
50 nvč.; u županiji sriemskoj 76 for. 50 nvč. ; u županiji zagrebačkoj 17
for.; u županiji riečko-modruškoj 14 for. 50 nvč. ; u županiji požežkoj 68 for.
95 novč.; u obsegu gradskog poglavarstva u Petrinji 2 for. 50 nvč. i u
obsegu gradskog poglavarstva u Karlovcih 5 for. Ukupno 562 for.
95 novč. V. R.


Osobne viesti.


Imenovanje. U statusu kr. šumar, uprave: Kralj. ugar. ministarstvo za poljodjelstvo
imenovalo je izučenoga šum. akademika u Stavnici Vink a Nagy a tehničkim
dnevničarom, dođieliv ga na službovanje kr. šum. ravnateljstvu u Zagrebu.


U statusu imovnih občina imenovan je vlastel. šumar, pristav u Daruvaru K u d o 1 f
pl. Kukavin a Li eb s tad t sk i privr. šumar, vježbenikom kod gjurgjevačke imovne
občine.


Premješteni su u statusu kr. šum. uprave: Šumarski vježbenici Pava o
Dianovski i Julio Zee od kr. nađšumrskog ureda u Vinkovcih ka kr. šumar,
ravnateljstva u Zagrebu. Isto ravnateljstvo premjestilo je nadalje nadlugara Nikol u
Puškara na srez Petrovagora br. 24., lugare Iliju Vučinića i Luku Lisca
prvoga na srez Petrovagora br. 28., a potonjega na srez Kremešnica br. 31.


Sitnice.


šumarski viši državni izpit obdržavati će se na 28. i slieđećih dana mjeseca
listopada t. g., što se p, n. gg. kandidatom, koji žele rečeni izpit položiti, ravnanja
radi ovim objavljuje.




ŠUMARSKI LIST 9-10/1889 str. 85     <-- 85 -->        PDF

— 463 —


Vidra i ribolov. Akoprem se vidra radi silno štete, koju ona ribolovu i
bez milosrdja tamani i proganja, to ona ipak radi svojih svojstva zaprema je(
najznamenitijih mjesta u životinjstvu, koja je čovjek znao obratiti sebi u korist, ]
ju naime, da svoj nagon za nj rabi.


Nalazimo ju još u cieloj Europi, sjevernoj i srednjoj Aziji svagdje tamo, {
šumah dovoljno vode ima.
Vidra je veoma plašljiva i okretna do 60 cm. duga (bez repa); njezina je
sjajno smedje boje, te duga i gusta.
Ovu vodenu kunu nije tako lahko uloviti ili ubiti, to je već mnogi od 1
noćcu koju probdio u taman, čekajud nju.
Zanimivo će bit mnogom, ako se ovdje u kratko spomene način, kojim se
na to priuči, da ribe svom gospodaru u prilog hvata.


U tu svrhu valja nju jošte kao mladu u gnjezđu uhvatiti, buduc´ se onda vi
lahko pripitomi. U mladosti valja nju onda hraniti lih mliekom i kruhom, a nij
mesom ribe. Kada podobro odraste, dade joj se riba priugotovljena iz kože, da se i
poigrava. Kasnije haci se ta kožnata riba u vodu, a za njeko vrieme zamieni se pra
nu mrtvom ribom. Konačno pako metnu se žive ribe u posudu te se vidri pusti,
ih naganja i lovi


Umije li ona to, onda nema već potežkode nikakove, te se bez okljevanj
rieke i jezera u tu svrhu pustiti može, a ona do sdušno svaku ribu, koju uhvati, s\
gospodaru donieti.


Kod nas je tako pripitomljenih i na ribolov priučenih vidra joste riedko nadi,
u Kinezkoj upotrebljuje se ta vodena kuna već mnogo stoljeća u tu svrhu, te je veo
obljubljen lovački drug.


Mahovina Luisianskih močvarnih šuma. Ova nametna rastlina, koja se
granah i grančieah, osobito tamošnjih cypresa stvara u dugih, sivih bradi nalič
čupereih, jest u najnovije vrieme veoma traženi faktor u mjestnoj trgovini pod imen
„Španjolska mahovina" te služi za punjenje jastuka i inih čovjeku za počinak služeć
predmeta.


Ostatak toga produkta, koji so naime u samoj zemlji ne uporabljuje, dol
dapače k nam u Europu, te je trgovački museum u Frankfurtu primio uzorak te ro
u trijuh kakvoćah na uvid


Ta mahovina u svježom stanju je sivo-zelene boje, ali prije nego se ista up
z-abljuje, mora so gnjilenju prepustiti, uslied kojeg se vanjska opna odstrani i pra
vlaknina dobije, koja je crno-smedja i veoma pruživa i konjskoj struni naliena, te
onda tako priugotovljena rabi u prednavedenu svrhu.


Stabla koja proizvađjaju pivu. Pod ovim naslovom čitamo evo koli čudnovat
toli i zaniraivu novost u jednih njemačkih novinah, koje prof. Ludwiga iz Greiza
odkrioca toga napominju.


Mi poznajemo doduše dan danas dovoljno i kojekakove otrov proizvadjajuč
nametnice, te i samo konsumirajude biline, nu da ima stabala, koja bi pivo ijroizvadjaia
to na žalost ljubitelja toga pića ne poznajemo,


Prof. Ludwig pripisuje to stvaranje pive u stablu jodnomu gribu, uslied čije
posredovanja se na hrastu, topoli i brezi stvara njeka pjena, tekom i mirisom posvem
slična pivi, te koja je produktom alkoholnog vrienja u onoj česti stabla, gdje se
menuti grib nastani. Nu prof, Ludvvig odkrio je još jedan grib, koji da je najved
neprijatelj prvomu, i-azorujud naime tvorbu prvoga, pretvara istu u netočnu sluz
Zanimivo bi bilo doista šta pobliže čuti o tih gribovih, pošto se navedene vrsti drv
kod nas u izobilju nalaze, pa bi možebit kojoj našoj poduzetnoj sili pošlo za ruko
konkurirati s najznamenitijimi pivovarima inozemstva, štited prvu a tamaned drug
vrst griba.


*




ŠUMARSKI LIST 9-10/1889 str. 86     <-- 86 -->        PDF

— 464 —


Pomenute gribe raznasaju insekti, te so za taj trud i dobrano satni naplaćuju,
pivu u liepoj zelenoj i divnoj šumi. E da bi bilo više možebit ljubitelja zelenih
lugova!


Pas koji znade čitati. Kako se iz Londona saobćuje, imađe njeki Sir John
ok crnog pudela imenom „Van", koji da znade čitati. Način, kojeg je uporabio
svrhu, jest kako on sam kazuje sliedeći: uzeo je đvie kartice papira, na jednu


a.0 je riefi „hrana" koju je postavio kraj tanjura napunjena mliekom i hljebom, a
lu karticu postavio kraj praznog tanjura.
Nakon desetak dana umio je već Van te kartice razlikovati, te je uviek čekao
onog tanjura, gdje je izpisana kartica ležala.
Drugi stupanj poduke bijaše, da su se dvie kartice zajedno na jedno mjesto
lule, te Vanu apportirati dala ona izpisana; ako je istu đonio, to je dobio mlieka
uha, a obratno, ako je drugu donio, to nije ništa dobio, dapače bio kažnjen. Nakon
oliko dana umio je Van već te kartice posvema dobro i bez pogrieSke razlikovati.


Na isti način učio je razlikovati i kartice, na kojima su rieči kost, voda, šetati


d.
napisane bile.
Konačno pako polučio je i to, da je Van upitan, da li hoće šetati ići — izmedju
3go takovih kartica, izpunjenih sa najrazličitijimi riečima, onu karticu izvadio i
lortirao, na kojoj je rieč „šetati" napisana bila, i tim želju svoju za šetnjom izrazio.


Sir John Ijubbok misli, da je to istom početak naobrazbo toga psa, te da se
ia još boljih rezultata. Neka mu podje sretno za rukom!


Breza i njezina uporaba. U naših liatnatih šumah svaki će na prvi pogled
oznati brezu po njenoj poput sniega bieloj, te samo na đoljnjem kraju stabla crnimi
lami izveruganoj kori.


Njezino veoma žilavo drvo rabe tokari. Brezovi obruči su trajni. Svietlo-zeleno
iće veoma zdrava hrana za ovce.
Njezina smolovita kora, buduć dugotrajna, štiti ostale vrsti drva od gnjiloćo, pod
e se polaže ako je tlo vlažno.
Strojbarom služi kod priugotavljanja kože. Nadalje se rabi za pravljenje pastirskih
gova, kutija za duhan i inih posuda; a Laplandci pletu iz nje dapače i cipele
košare.


Osobitu pako uporabivost pokazuje kanadska breza (Betula papyracea). Ova vrst
loluči kađkađa i visinu od 25 metara, te ju nalazimo izim u Kanadi još u sjeverolaveznih
američkih državah, iztočnoj Sibiriji i u sjevernom Japanu.


Kora ovog đrveta dade se veoma lahko na 3 do S´/^ mtit. dugo i 1 mt. široke
somade oljušiti, iz kojih onda ljudi, koji se već tim zanatom bave, prave veoma lagane
Samce, koje putnici rabeć na svom putovanju, bez velikog napora uza se nose na kopnu,


u samoj vodi prenieštaju iste ugibajuć se brzicam i inim pogibeljnim mjestim u
vodi. Takav čamac iz brezove kore priugotovljen za četiri osobe ima težinu od "20 do
kilograma; te jo rad obilne smolovitosti kore nepropustan i solidan.
Orijaš predpotopnih vremena. U rieci Rhoni nadjen je jedan ogromni hrast,


i se sada u svih pristupnih kanalih u Parizu na jednoj samo u tu svrhu sagradjenoj
željeznoj ladji pokazuje. Otaj hrast ima znakove i obilježja hrasta kitnjaka (Quercus
robur); dug je 316 mt. a ima obod od 9 mt., dočim mu je ciela težina


000
klg.
Na temelju znanstvenih iztraživanja dokazalo se je, da je taj orijaš preko 5.000
. star, te da je kroz 800 g. vegetirao.
Zaista liep exemplar ako je tomu tako,
Kemički sastav čovjeka. Dobro jo po svakoga čovjeka, da pozna sama sebe,
toga evo njekoliko pa mnogi s toga neće sama sebe precieniti. Čovječje tielo sastoji iz
temeljnih tvarih, i to; 5 plinovitih i 8 krutih.




ŠUMARSKI LIST 9-10/1889 str. 87     <-- 87 -->        PDF

— 465 —


Glavna sađržina Čovjeka jest kisik, dakako u veoma stisnutom stanju.


Normalan Čovjek od 70 klg. težine sadržaje 44 fclg. kisika, koja bi koiiCin
običnimi okolnostmi izpiinila 28 m´ prostora, nadalje 7 klg. vodika, koji bi u pn
stanju izpunio prostor od 80 m´. Ostala tri plina jesu: duSik 1´72 klg. chlor
klg. i fluor O´l klg.


Od krutih tvarih sadržaje 22 klg. ugljena, 800 grama fosfora, 100 g:
sumpora, 1750 grama kalcija, 80 grama kalija, 70 grama natrija, 50 grama magn
i 45 grama željeza.


Vidi se dakle, da Čovječje tielo dragocienih kovina nekrije, voc´ usuprot
sadržaje samo takove tvari, koje su jeftine ko kupine.
Dakle Čovječe neprecienjuj se!


Barometar kao prorok vremena. Kazalo barometra prikazuje nam priti
zraka u stanovito vrieme na tielosa, i to ili u millimetrih ili parižkib palcih i crt
Na ploči označenoj brojkami primetnute rieCi „promjenljivo´´, „kiša" i „liepo"
namještene su na temelju izknstva; pošto hladni sjeverni i sjeveroiztočnj vjetrovi p
uzrokuju dizanje, a topli, južni i jugozapadni vjetrovi spuštanje, ili kako no se ka
padanje kazala na barometru.


Pa pošto su ovi posljedni vedinom vlažni a prvanji suhi, to padanje barometričk
kazala i kišu, a opet dizanje barometriCkog kazala i liepo vrieme u isto doba se slu
radi vjetrova, uslied kojih je pritisak zraka razan.


Na temelju mnogogodišnjih opažaja došlo se do sliededih zakljuCaka, kojih valjano
dakako neee u svakom slučaju jestna biti; nu zaključci ti ncCe nam se barem vedino
jalovimi prikazati. Za normalnog atmosferiCkog stanja digne so kazalo barometra u
satih prije podne za ´/^ ili eielu Crtu, a vrati se oko 3 sata po podne opet za tolik<
Diže li se kazalo u juti-o, to kiše očekivati no trebamo. Pada li pako kazalo baromet
jutrom, to većinom još isti dan kiši.


Diže li se pako to kazalo u večer, to se nadajmo promjenljivom i kišovito
vremenu.
Da je tomu tako, može so lahko svaki sam osvjedočiti, ako prati pomno tog
proroka. L. pl. Sz.


Kako dugo živi drveće. — Ari š, kada raste na zgodnom po njega tlu, t.
na visokim gorama mcdju 1200 i 2200 met., može živjeti 300 do 400 god. i viŠe
Kada se prenese u blago podnebje dolina i brežuljaka na iztok ili sjever, propada ve
u 45. ili 50. god.


Bagrem dosegne riedko stotu godinu. Redovito živi 80—90 god.
Bor može živjeti 200 god., no obično prema rojestnim prilikama živi 80
140 godina.
Brek (Sorbus torminalis) može živjeti ne samo 200, nego 500 do 600 god
U toj dobi ima 4 metra u obsegii. Kaste veoma polagano.
Brez a živi obično 80 — 90 god. Uz povoljne prilike riedko kada dosegne 12
do 150 god.
Bries t živi više stoljeCa: imade dosta briostova, koji dobro jošte uspievaju,
dao ih je zasaditi Sully (francuski ministar za Henrika IV., koji je vladao 1589—1610)
Bukv a može živjeti do 300 pače do 400 god., no za porabu je već prema tl
i kliiai do 80—160 god.


Grabar riedko prekoračuje 130. godinu. Koleba obično izmedju 100—120


Hras t dosegne veoma veliku starost. Ipak su eksemplari od hiljadu godin
iznimka. Kao pravilo može se kazati, da hrast živi 250 — 300 god., premda stabla
300 god , koja su jošte zdrava i koja jošte ne propadaju, niesu baš riedkost.


Iva ne prekoračuje 50—60 god.


Jase n može dosegnuti 200 godina.




ŠUMARSKI LIST 9-10/1889 str. 88     <-- 88 -->        PDF

— 466 --
Javor (poljski 111 klen) ne prekoraSujo 150 ili 200 god., no raste samo đo


liina.


Jela živi više stoljeća Imade jela ođ 800 god., pak su jošte sasvim ćvrste.


Joha živi koliko Sovjek: 70, 80, najviSe 90 god.


Keste n kao sama kora i lišde živi — rekao bih — u vjeSnost. Imađe kestena


jadu i vize godina, no tada su već posvema šuplji i sama kora i krošnja. Kod


ibično postaje šupalj u 90. ili 100. god, U 120 god. svaki jo gotovo kesten


Lip a holanđezka, koja se ponajviše sadi u vrtovima za ukras, može živjeti đo


god. Mnogo kraće vrieme živi lipa posadjena u šumi, gdje riedko prekorači 250 g.


Topola se podpuno razvije đo 50. ili (JO. godine,, a može živjeti 70 — 80, a


ako. neki tvrđe, samo 50 — 60 god.


Vodoklen iztočni (Platanus orientalis) živi do 300 godina.


Vrb a doživi stoljetnu starost, osobito ako se kod obsieeanja ne ozleđi.


Boja životinja. 0 razdjelbi boja n životinjstvu piše „Science", list turinske


iernije znanosti, polag rezultata zadobljenili iztraživanjem gosp. L. Camerauo sliedeće:


Niz, kojim se boje u životinjstvu prema nalazu redaju, jest: smedja, crna, žuta,


, biela, crvena, zelena, modra i Ijubi&asta.


Raznolifinost ovih mienja se polag odjela životinjstva. Kod kralježnjaka zastupane
najviše crna, smedja i siva boja; kod bezkralježnjaka pako crvena i žuta. Zelena
a, nalazi se veoma Šesto kod nižih životinja, nu nikada kod molusoa. Ljubičasta
a viđja se zastupana u svih razredih, doč m je biela boja veoma nepravilno raz


ina, nu inaće kod vođenih životinja veoma običajna.


Boja životinja ovisi u obće o okolišu, u kom se ove kreću. Vođene životinje
aju mnogo jeđnoliCnije i manje živahne boje nego li kopnene, veoma su često
ima prozirne, pa ako im je boja sjajna, to obično živu medju vođenim biljem —
dko na pećinastom i pjeskovitom dnu. Ptice s brzim letom obično su sjajno bojađisane.


Životinje, koje na pjeskovitom ili pećinastom tlu živu niesu tako živahno bojađisane,


0 one na zaraslom tlu. Intenzivnost boje nije neposredno ovisna o jakosti svjetla,
joj je životinja izvrgnuta, nu u savezu je s cielim razvojem životinje, pošto radi
manjkanja hrane ili radi bolesti postaje neznatnijom.


Niže vrsti životinja, koje živu na otocih, često su mnogo tamnije bojađisane no


vrsti continenta.


Opaža se takođjer, da se u raznih krajevih razne boje osobito iztiSu; tako u
rktičkih predjelih biela, siva i crna; u Aethlopiji žuta i smedja; u Indiji razne žute
lOJe; u Australiji tamnije boje, osobito crna.


Velike životinje su obično jeđnoliSnije boje, nego li manje životinje istog razreda.
d većine životinja su sjajnije bojađisani dielovi tiela, koji su najvećma exponirani,


o
to osobito kod kukaca vidimo.
O starosti riba. Njeki Bairđ, član ribarskog povjerenstva sjevernih sjedinjenih
država, saobi´uje, da šarani, kako se dokazalo, najmanje 200 godina mogu živjeti; a
njeke obitelji u Washingtonu već kroz 50 godina jedne te iste zlatne ribice sasma


e
svježe posjeduju.
Pomenuti izvjestitelj napominje ujedno, da ribe valjda najveću starost doseći
mogu od svih poznatih životinja, pošto one u obće nikad ne izrastu; te da imade
takovih, koje se kroz dulje vremena ni malo ne povećavaju,
U carskom aquariju u Petrogradu posjeduju njekoje ribe već preko 140 god.;
njekoje od tih su za pet puta toliko narasle, kako im je prvobitna veličina bila, dočim
druge jednako stare veoma malo se povećale.
Njeki naravoslovci tvrde opet, da šarani u slobodnom stanju jedva 12 do 15
godina dozive.
Zanimljivo bi bilo doista o tom njeSta točnijega na temelju izkustva saznati.




ŠUMARSKI LIST 9-10/1889 str. 92     <-- 92 -->        PDF

— 470 —


ciev đa se očuva od vođe, ali ipak tako, da je toplina mogla na ciev direktno uplivati.
Kada se ciev u sve to veću toplinu, koja dubljinom raste, spuštala, to se i živa sve
to više raztezala a napokon i na gornjem kraju cievi izticala.


Kad su zatim ciev nakon daljeg vremena izvadili, živa, koja je preostala još u
cievi, pošto je u nižu temperaturu došla, stisnula se na dnu iste.


Staklenu tu ciev grijali su tada s tim ostatkom žive tako dugo u vodi, dokle
nije opet živa gornji kraj cievi dosegla, i tako su pronašli toplinu, koja je bila svakako
ravna onoj u dnu jame.


Na taj način nađjena je toplina u dubini od 1392 met. sa 49"R.


Ako dakle toplina zemlje pravilno sa dubljinom raste, to bi u dubini od 3000
met. na granicu vrienja vode nadošli, u dubini od 75 kim. ili 10 milja bila bi toplina
dovoljna za talenje platine (2500"C.). Ako dakle iznosi polumjer naše zemlje 858
milja, to bi se onda kora zemlje (naime kruta čest) odnosila prama polumjeru zemljo
kano 1 : 85.


Urania speciosa. (Der Baum đer Keisenden, llavenala madagascariensis). Tim
imenom okršteno je stablo, komu je domovina otok Madagaskar. Deblo istoga naliči
onomu palme, naime, puno je tubaka petljike odpalog lišća. Čudno je kod toga stabla
to, što su listovi u dva reda na vrbu stabljike poredani, divergirajući od vrha prama
doli kano i rebra lepeze. Petljike tih listova su 24 cm. debele a do 2 met. duge.
Na svakoj nalazi se list poput lopate od iste duljine, te 60 — 70 cm. širok. Textura
jm je gusta i koži nalična, te daje cielom staklu veoma liep izgled.


Petljike evieta mnogo su kraće od prvih, te nose liepe biele cvjetove, od kojih
se razvije drvenasti u tri pretinca razdieljeni plod.
Bobu nalično sjeme nalazi se u modrom mesnatom oklopu, koji je omotan svili
naličnimi dlačicami, te u dva reda poredano.


Korist toga stabla je mnogovrstna.


U petljikama lišća za vremena kiše skuplja se voda, koja se veoma dugo svježom
uzdrži, te umah, čim se ta petljika navrta sasma čista i dobrog okusa iztiče.


Doista velika olakšica putnikom za vrieme suše, kad se vrela u cieloj okolici
izsuše, s toga mu i nadjenuše to ime. Listovi služe urodjenlkom za pokrivanje krovova,
petljike za pleter, a kora stabla, kad se oguli, osuši te izravna, za podove u kući.
Zeleni još listovi služe kao stolnjaci, tanjuri i zdjele; a samljeto sjeme poniiešano s
mliekom pruža veoma obljubljenu hranu.


0 starosti ptica. Kako je do sada dokazano, može jedini labud đa doživi starost
ođ 126 godina, a priča se dapače da i 500 godina živjeti može. Njeki Knauer pripovieda
u svom „Naravoslovcu", da je mnoge sokole vidio, od kojih je jedan već 162 god.
imao. Jastreb i orao živu takodjer dugo.


Tako je godine 1819. poginno jedan morski orao, koji je 1715. god. dakle 104
god. prije ulovljen bio, a dakako ved onda njekoliko godina star bio. Jedan bjeloglavi
jastreb, koji je god. 1706. ulovljen, poginuo je u carskom Schonbrunnu god. 1824.,
proveo je dakle već u zatvoru 118 god.


Njeki Schinz pripovieda o jednom jastrebu, koji je uviek vidjevan na morskoj
klisuri kraj Griindehvalda, te kojega se i najstariji ljudi za svoje mladosti sjećaju.


Pajiige mogu nakon toga što sasma izrastu još 100 god. živjeti. Morske ptice i
ptice močvarice imaju često starost, koja više čovječjih generacija nadvisuje. Guske i
kukavica dosegnu takodjer veliku starost; prve dakako samo onda, ako se umjetnim
načinom bolestne na jetrima no načine ili što još gorje po nje, ne izpeku. Jedna
kukavica, koja je rad svojega iznimno promuklog i krupnog glasa svim stanovnikom
jednog mjesta dobro poznata bila, glasala se kroz 32 god. neprestance u jednom te
istom grmu.


Gavrani živu takodjer preko 100 god. Svrake živu u sužanjstvu 20 — 25 god. a
u slobodi i dulje. Domaći pjetao doživi starost od 15—-20 god., ako ga sudba ne




ŠUMARSKI LIST 9-10/1889 str. 89     <-- 89 -->        PDF

— 467 —


Bioložko značanje otrova u peelah. Mravlju kiaelhui, koju pfiela u svom žalcu
ima, ne štrca ona samo u ranu, koju prouzroči ubodom, već ju uporabljuje, kako su
najnovija iztraživanja pokazala, i za oonserviranje sabranoga u košnici međa.


Oduzme li se medu ta kiselina, što kod pravljenja medenog syrupa i biva, to
ovaj nakon kratkog vremena poLima vrieti.


Pčela južne Amerike nema žalca, ne proizvađja ni mravlju kiselinu, s toga ni
ne sabire mnogo međa, pošto bi isti bez primjese te kiseline u brzo se pokvario. Naše
pčele upotrebljuju tu mravlju kiselinu, kako je gore rečeno, za oonserviranje međa, i to
tako, da kapljicu te kiseline, koju iztisnu kroz žalac, ođstrugnu o stanicu.


Mravi upotrebljuju tu kiselinu, da uguše klicavost sakupljenog sjemena travarica
u svojih spremištih.


Odstrani li se takovo sjeme iz tih spremišta, kako je to experimentalno učinio
englezki pregalac Maggridge, to ta sjemena počinju klicati. Klicavost se sjemena dakle
pomoću mravlje kiseline ne uništuje, več samo za njeko vrieme uguši.


O klieavosti sjemenja. Poznati fiziolog Pasteur u Parizu, pređuzeo je bio
mnoga iztraživanja, da ustanovi, da li može sjeme koje biline klicati u zemlji ili vođi,
koja je čista ođ bacilla. Rezultat tog iztraživanja bio je za sjeme graha i graška, posijanog
u zemlji bez baccila, negativan. Pasteur, koji ta iztraživanja još i dalje nastavlja
zaključuje, da, kao što su neobhođno nuždni mikroorganizmi za vrienje, i kao što
baccili prouzrokuju cieli niz bolesti u čovjeka, životinja i bilina, tako isto prouzrokuju
mikroskopički maleni slični organizmi i klijanje bilinskog sjemena, dakle da su isti
neobhođno nuždan agens klijanja, a po tom i života i đalnjeg razvoja bilina.


Životinje u času pogibelji. U času pogibelji života, bilo sad još vremena za
bieg ili ne, pokazuju mnoge životinje mnogo domišljatosti i prevejanosti.


Sjevero-amerikanski tobolčar, ako ne može više da pobjegne, izvali se i pričini
se mrtvim, dapače bude li iznenada zatečen, niti ne mienja položaja, već onako, kako
se u času zatečenja nalazio, onako i ostaje, te simuiira, da je mrtav. Jedan taki bio
je zatečen jednom u kokošinjaku, kako sjedi i izpija jaje držeći ga međju šapami. U
tom trenutku samo je zatvorio oči, držeći ali sveudilj još jaje, te simulirao tako smrt.


Veoma često opazilo se, da mnoge ptice, kad ih progone, naglo vi bližnje grmlje
ulete,_ a onda zaštićene od istog, njeku daljinu velikom brzinom na tlu prevale i na
jednom ko munja u zrak opet prhnu. Lovac viđeći, na kom mjestu je ptica u grm
uletjela, prisnija se onamo, motreći dakako oštrim okom malen vidokrug, kog ima pred
sobom, ni ne opazi ptice, koja je podaleko uzletjela. Tako je dakle lovac prevaren, a
ptica za nj izgubljena.


Poznata je stvar, da kunići progonjeni, sad desno sad lievo bježe, ne bi li pro


gonitelja svog zavarali; a vjeverice da uviek nastoje, da je deblo međju njima i lovcem.


Veoma su zanimiva sredstva, kojima se vodene životinje na svom biegu služe.


Bude li morska ježina u dubini mora napadnuta, to za čas poveća volumen svoga
tiela. Tirne pak, pošto je postala specifično laglja ođ vođe, bude dignuta velikom
brzinom na površinu morsku i tako spašena. Progonjeni alligator zamuti vođu muljem;
tako isto čini i sipa (sepia officinalis, Tintentisch), samo što ona u času pogibelji izluči
crnilu sličnu tekućinu, ođ koje voda oko nje pocrni, te se onda životinja okružena
rekao bi crnim oblakom udalji.


U većini slučajeva posluže takove varke te se životinje spase; izjalove li se, tad
istom dolazi samoobrana na red. U obće je bieg i -kod većih životinja prvi pokušaj
obrane, a ne zadnji, kako se obično, nu ne pravo misli.


Nješto 0 smolarenju. Poraba smole četinjača očišćena od terpentinskog
ulja dan danas je veoma raznolika, a i veoma traženi produkt
. Prema načinu, kako se priugotavlja, naime, da li više ili manje vođe sadržaje,
dobiva se žuta, biela, crvenkasta ili crna smola. Smolarenje pruža isto tako ko što i




ŠUMARSKI LIST 9-10/1889 str. 90     <-- 90 -->        PDF

— 468 —


pougljenivanje veoma malenu materijalnu dobit, ne može se dakle ni ubrojiti međju
rationalnu uporabu šumskih sastojina, te se tjera samo tamo, gdje zlo tlo sieču, a po
tom i uporabu cielog stabla nemogućom ili preskupom čini. Svakako ie se rationalni


naLin šuraogojstva s tim načinom uporabe šume samo u najvećoj nuždi sprijateljiti;
s toga i vidimo, da su samo privatne i obćinske šume u brdovitih krajevih dolnje
Austrije smolarom prepuštene. S brentom (putom) na leđjih te okovanim štapom u
ruci prolazi smolar takovimi šumami, tražeći uvježbanim svojim okom sposobnu za njegov
zanat jelu, omoriku ili bor; uočiv sposoban exemplar, prikopči željeznu opremu na noge
(čizme) te pomoću užeta, koje si ovine oko tiela i debla, uzpne se na to stablo do
visine od 3—4 metra.


U toj visini načini sa svojim zavinutim nožem ili sjekirom na strani, koja je
prama suncu, poprečni zarez u koru i na krajevima istoga opet po duljini prema dolje
zareze, za tim oljušti malo koru, te oljušteni dio obim rukama uhvati i silazeći polagano
s drveta oljušti cielu prugu kore sve do podnožja stabla tako, da likovina na vidjelo
đodje. Sada smolar priugotovi trieske na prst široke, uzpne se opet na drvo i načini na
oguljenoj prugi kose jažiee prama sredini iste, te ponamjesti u nje te trieske i tako
opredieli put, kojim valja, da iztekla smola prolazi do dna debla, gdje je načinjena
izdubii.a, u koju se smola skuplja, a odavle opet sa željeznom kašikom u brentu grabi.


Sabrana smola podvrgne se tada suhoj destilaciji, koja se preduzima u retortah
na polak bakrenih a na polak staklenih. Staklena ciev vođi iz takove retorte kroz
badanj vodom napunjen, gdje se para condensira, te kao terpentinovo ulje na dolnjem
kraju badnja iztiče. U bakrenom dolnjem dielu retorte ostane smola, koja se istom
uporabiti može, pošto je ohlađnjela.


U svrhu smolarenja uporabljena stabla naskoro poginu, te samo još gorivo dr.o
od neznatne vriednosti daju. Nadzor nad smolari u šumi mora biti strog i neprekidan,
jer, pošto im zanat sam za sebe jako malo probitka pruža, to se često bave i zabranjenim
lovom.


Živi sledji (Haring). Od nedavna imade u berlinskom akvariju i ovih najnježnijih
riba, te ih je vidjeti kako se živahno u vodi amo tamo žure. Prvi put je
pošlo to za rukom, a zanimat će valjda i čuti, kako se to moglo polučiti.


Nježna ova riba može se samo tako dugo živom uzdržati, dok ne dodje u dodir
sa zrakom; jer čim to bude, izgubi svoje veoma nji žne ljuske i pogine.


Sledji, koji se nalaze u pomenutom akvariju, ulovljeni su bili s toga pod vodom.
Kod transporta te kod smještenja u sam akvarij, pomnjivo se pazilo, da ne dodju u
dodir sa zrakom, i tako je uspjelo ovaj put da od 17 komada, koji su god. 1886.
doneseni, još 10 komada živi.


Ti sledji ulovljeni su bili kraj otoka Riigen, gdje se i lov na iste u zadnje
vrieme veoma razprostranio.
Sledj je ne samo jedna od najtočnijih nego i najljepših riba. Hrbat mu sad
srebrnasto, sad zlatno zeleno, a strane crveno ili modro svjetlucaju.
Pošto je ovaj prvi pokušaj sretno uspio, poći će sam ravnatelj akvarija dr. Hermes
do pomenutog otoka, da veći broj sledja za akvarij pribavi.


O pomnažanju bakterija. Bakterije, kojima se sve vecma izvori bolesti pripisuju,
umnažaju se tako, da se svaka sićušna bakterija dieli na dvoje. Za svako
takovo dielenje potrebno je 20 do 30 minuta. Iz dviju bakterija nastane onda za
sliedećih 30 minuta 4, onda 8 i t. đ. tako, da za 12 sati iz jedne jedine bakterije
nastane tim dielenjem već oko 33,554.432, za dva dana 281 bilijun a za 7 dana
toliko bakterija, da trebamo 51 brojku, da tu ogromnu količinu označimo.


Inače je s prostorom i težinom bakterija. U prostoru od 1 mm´* imade 633
milijuna bakterija mjesta ; potomstvo jedne bakterije koncem drugog dana zaprema već
prostor od ´A^ litre, a iza dalnjih pet dana težko da bi isto i u prostoru mora
mjesta našlo.




ŠUMARSKI LIST 9-10/1889 str. 91     <-- 91 -->        PDF

— 460 —


Nakon tri dana važe potomstvo jedne bakterije samo 148.356 centi.


Dakako da nigdje ne ima hrane za toliko množenje, ako se ista umjetno ne
proizvadja, kako to biva u sladoranah. Sladorov grib je dakako veći od bakterije,
buđuć samo 20 milijuna istih na jednu funtu pada, ali se ipak nedokučivim čini,
koliko se takovih gribova u jednoj samo slađorani proizvesti mora, koja danomice 100
centi takovih treba.


Nije dakle čudo, da čovjek kraj neizmjerno brzog množenja tih sićušnih bakterija,
ako bude napadnut kojom priljepčivom bolesti kao difterijom, tifusom, kolerom i t. d.
ved za njekoliko dana dapače i sati podlegne istim.


Japanska kukavica. Suvrst je naše domaće. Njeki prof. Braun pripovieda, da
je za jednog svog izleta od Tokia u nutarnjost Japana primietio, da se ista glasa
trima slovkama, dakle kuk-kuk-kuk.


O starosti drveća. Sumamik Gericke u Breslavi navadja u jednom šumarskom
listu, da je tvrdnja o tisuć godina starih šumskih drveta u Njemačkoj samo puka priča,
dapače da i za histerična stabla nije dokazana dosada veća starost od 7 — 800 god.,
a jošte manje da bi toliku starost u zdravom stanju polučila, pošto su stabla od tako
velike starosti uviek šuplja, te samo vegetiraju kano stare gradine. Na temelju vlastitih
iztraživanja te saobdivanja austrijskih, njemačkih i ruskih šumarskih akademija o starosti
najstarijih drvnih proreza, koji se u zbirkah nalaze, dolazi šumarnik Gericke do sliedećih
zaključaka;


Najvedu starost, koju stablo u zdravom stanju polučiti može, nadi je samo kod
četinjača a ne kod listnača. Najvcda starost, koja je baš izrično brojanjem godova
ustanovljena, iznaša 500 do 570 godina, koju do.sPgne smreka u češkoj šumavi i bor
u Finlandiji i Švedskoj. Iza ovih dolazi jela, koj.a u češkoj šumavi dokuči starost od
429 god., dočim ariž najvedu starost od 274 god. (u Bavarskoj) đosedi može.


Od listnača čini se, da je hrast kitnjak najokorjeli. Taki jedan nalazi se u
AschafFenburgu, te ima 410 godina, doč!m se primjeraka hrasta lužnjaka našlo samo
315 — 320 god. starih a i tu bijahu ved znaci truleža.


Napokon treba spomenuti lipu, koju, prem da medju historičkimi stablo prvo mjesto
zaprema, veoma je riedko nadi u zbirkah, što je svakako znak, da veoma starih, nu
ujedno i posvema zdravih lipa nema. (Najčuvenija izmeđ historičkih lipa jest svakako
ona kod Neustadta u Wurtenbergu. Ova ima 12´/2 stopa u promjei-u, te se razgranjuje
u visini od 7 stopa u sedam grana posvema vodoravnih, koje su sa 94 kamtnita i 17
drvenih stupova poduprte. Lipa ova, koju je god. 1868. Caspari 691 god. starom ocienio,
sada samo još slabo vegetira, posvema je šuplja te je i iznutra zidinami poduprta,)


O 66. elementu. U tredem svezku „Glasnika njemačkih kemičara u Berlinu"
nalazi se veoma zanimiva viest za prijatelje naravoslovnih nauka, naime, da se broj
dosada poznatih kemičkih elemenata za jedan pomnožao.


U rudokopju kraj Freiburga u Saksonskoj nadjena je srebrna ruda neobična izgleda,
a u istoj elemenat naličan antimonu, nu ipak od njega u mnogom različan,
kojemu je prof. C. VVinkler ime Germanium nadjenuo. Veli se u istom svezku, da se


o
tom novom elementu doskora pobliže viesti očekuju.
Toplina matere nam zemlje. Mnogo se do danas čovjek trudio, da prodre
i u tu tajnu naravi, pa je i dosta daleko došao, naime do stanovite granice, gdjeno
prestaje po čovjeka mogućnost misli svoje oživotvoriti, rukami ono proizvesti, što je
duhom preduzeo.
Postupak jedan taki kako je čovjek izmjerio toplinu naše zemlje n raznim dubinama
čitam n „Schlesische Zeitung". Kod Schladebacha (izmedju Merseburga i Kotzschau)
izkopana bje na državni trošak jama 1392 met. duboka (koja je i dosada na čitavoj
zemlji najdublja), a toplina u toj dubini sliededim je načinom izmjerena: jedna staklena
ciev na gornjem kraju otvorena napunjena bje živom, ova metnuta n zatvorenu kovnu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1889 str. 93     <-- 93 -->        PDF

— 471 —


tao 15 god.; golub 10 god.; ptice pjevačice 8 —1 8 god.; pitomi kana-
god., a oni, koji na kanarskih otocih u slobodi živu i ve<5u starost
upas — otrovno drvo na Javi. 0 tome pripovieda njeki Forbes


iee o malajskom otočju) slieđeće: Ako i Jest strah tamošnjih stanovnika


a malo protjeran, to ipak nije bez uzroka,
naime našao u Kosali na Javi na jednoj platitagi čaja veoma krasan
, iiu svaki radnik te plantago ustručavao se isti izkrčiti, dapače i raditi


d vjetra od njega, pa i same ođpale suhe grane nije se usudio nitko
k te planfage skupio je jednog dana sam ođpale grane i zapalio ili.
li, bili su .svi stanovnici jednog sela, u koje je vjetar dim te paljevine
gadnimi prišti, te je došlo skoro do bune, jer su svi mislili, da če


iom proso je u brzo taj strah, te se napokon dva kmeta ođvažiše za


o drvo izkorieniti, što im je i na veliko čudo žitelja pošlo za rukom bez
posljedica po nje same, pošto su kao uztuk proti toj sili uporabili ulje
su se dva tri dana prije češće namazali.
otrova toga drveta nalazi se samo u svjeižoj kori i soku istog


avniji
je sok rastline Gluta benghans jodne vrsti Anararđiacea, koj, kada
dodje, veoma gadne pogibeljne čirove prouzrokuje, koji samo lagano opet


e riba i amphibija. Dosada je dokazano, da ne ima točne granice
libija, koji dišu plućima, te riba, koje dišu škrgami. Našlo se riba, koje


i posvema razvijenimi plućima providjene bile; a znano je opet, da svi
ihibija u mladosti najprije škrgami dišu (na pr. žabe). Šarani moraju često
sati, kod čega mjehur njihov kao organ za đihanje služi.


pak, da se ova vrst riba u vodi utopiti može, podkriepljuje se učinje-
Pokrije li se naime površina vode s mrežom od žice te tako zaprieči istim
,´ode se pomaljati, poginu.
ije moči na taj način pogubiti, ako se samo nastoji, da je voda tekuća,
3 metne u zatvorenu posudu. Kad žaba naime u tom slučaju zastupa pluća
i& koža.
sadanja takova opažanja, o kojih se znade, tiču se dakle samo, ni ne
aa ribe, golokožnih amphibija, dočim se za lukava amphibija ili reptilija


krokodili i t. d.) mislilo, da samo u zraku plućima dišu.
mimljivo je bilo dakle najednom čuti, da se nedavno odkrilo kod dvih


mekanimi oklopi (Amida mutica i Aspiđonectes spirifer), da ne samo
i i u vodi disati mogu. Životinje te mogu i 10 sati u vodi biti, te dišu
tako, da neprestance vodu gutaju i izbacuju pridržajući pri tom nevezan i


ibe.
koža u ždrielu ovih životinja proviđjena je s nebrojeno mnogo koncu
iljaka, koji na površini nebrojeno mnogo krvnih stanica imaju. Ovi pro-
u dakle, kako je pokusi dokazano poput škrga.


ili nosvica. (Acipenser ruthenus, đer Sterlet). U „Berliner Tagblatt"


3. ima člančić, u kojem se spominje nastojanje njemačkih družtava za
a se ova tečna riba, koja se dosada velikimi troškovi samo mogla iz
jati, i u tamošnjih voda uvriežila; pa da je jedan član jednog takovog
u Hrvatskoj sklopio na njeki nafiin ugovor za dostavu 1000—2000 živih


e.
užni pak prof. i ravnatelj zoologičkog muzeja u Zagrebu g. S. Brusina,
!su pomenutog družtva preuzeo nadzor nad lovom i transportom te ribe.
! pako poduzeće Niemaca uspjelo, o tom se dosada ne zna ništa. L. Sz.


ŠUMARSKI LIST 9-10/1889 str. 94     <-- 94 -->        PDF

— 472 -
Važno za svakoga, kojemu se nogo znoje, što imenito biva uslieđ
šumi kod šumara i lugara. BeSki list „Medizinische AVochenschrift" priob
izvješće o sredstvu, koje je s izvrstnim uspjehom upotrebljivano u prusko
znoju noga i neugodnom znojnom vonju. Sredstvo djeluje bezuvjetno, te o
neugodne mane posvema. Tabani i koža izmcdju nožnih prstića imadu E
lasi, koji se umoCi u pet do deset postotnu raztopinu chromove kiseli
Umjesto kista može se upotrebiti i čista Ijekavska vatta. Ovaj se post
drugog ili trećeg tjedna obnovi, ili ako komu kroz dulje vremena odstran
se ima taj liek samo svakih G do 8 nedjelja upotrebljavati. Na otvorene r
ovo sredstvo doći. Iza uporabe pokazuje se kroz dva dana kađkada jače
cielom tielu, nu to ne smeta. Ako su tabani natečeni, ne smije biti ra
nego petpostotna. Sredstvo je vrlo jeftino a može se dobiti u svakoj Ijeka


„Gospodar" organ slavonskoga gospodarskoga družtva u Osieku iz
godine do sad samo za mjesec siečanj i veljaču, dočim će se zaostali b
jednom nnknadno izdati. Izdavanje zapelo je uslied ogromnoga posla ok
gospodarske i šumarske, te gospodarsko - obrtne okružne izložbe u Osiek
tajnikom urednik „Gospodara", a ne imajući u uređničtvu zamjenika, nije
lista redovno nastaviti moglo.


Priobdujemo to na molbu središnje uprave gore rečenoga družtva, ko^
strane upite glede izdavanja „Gospodara " pojedincem odgovarati ne m


Gubar (Ocneria đispar). Ove godine obrstiše gusjenice mjestimic
šume oko Uljanika. Prolazeći kroz takovu od gubara napadnutu šumu
zimsko doba. Suma bez lišća imade svoju romantičnost u zimno doba, ali
okolo bujnih zelenilom prekrivenih polja i livada, dira čovjeka i pobudj
pomisao na smrt i život.


Nesretna gamad oduzimlje drveću njegov prirodni ures, kojim ga p
ljetno doba kiti; ista gamad obršćujuć ga prikraćuje ga u rastu, a pro
gubitak drvnog prirasta. Ne samo to, već utamanjuje žir i šišku ne računa
naknadne zle posljedice na sastojini.


Pa kako i ne, kad ovako pojedino deblo dva puta na godinu mora
i fosfornu kiselinu, te i one u maloj mjeri u zemlji zastupane substancije
narav došla je već sada u pomoć, te se na godinu toli groznom svatu nad


Gusjenica počela je već koncem ožujka izpuzavati, žderivost svoju
medju 24. — 30. svibnja, a uvijanje započelo je 10. lipnja, te će se do
prilici dovršiti.


Označena doba žderivosti bijaše strogo ograničena, pošto razmjerno
toliko ne bijaše, koliko je do uvijanja gusjenicam dovoljno, a s toga naps
u 5 danah ogoljeni bijahu.


Pod gdjekojim stablom imade mrtvih gusjenica na hiljade a i kuku


Gusjenice pogiboše s navedenoga razloga najvećma od gladi. Napok
kukuljice umanjila najeznica, i to: nigritarius, amulator, lencostomus, eia
od Chalcidida i Carabida. Mravci i škvorci igrahu glavnu ulogu, Silm a
oči motrio kako u šum. predjelu Lug silesija škvoraca marljivo kupo
š njima uzdr.?avaju sebe i svoje mlade, a i kukavica tu pomaže, nu njih bija


U kratkom velimo: Buduće godine ne imamo se u Uljaničkoj i
gubarove žderivosti. Lepršanje gubara doskora će započeti, riedki se i sa
mrtvi, jerbo ih je posliednja kiša utamani´a.


Ova nam je viest malo zakasnila, nu ipak ju naknadno priobi
cienjenim čitateljem. Ure


Statut za kontrolu šumskoga sjemena. Upraviteljstvo c. kr,
pokušališta u Mariabrunnu kod Beča zamolilo nas je, da uvrstimo u naš (
statut za kontrolu šumskoga sjemena, koja kontrola je uvedena kod pomer




ŠUMARSKI LIST 9-10/1889 str. 95     <-- 95 -->        PDF

- 473 —
osili statut pako odobren odpisoin c. kr. ministarstva u Beou od 28.
br. 1593.


Tsi.


juć ovim toj zamolbi, predpostavljamo, đ.i dc našim cienjenim čitateljem
lobro doći, koji glasi :
veck der Samencontrol-Station der k, k. forstlichen Versuchsleitung ist
mg aller eiiigesendeten forstlichen Siimereien, um den Samen kaufenden
oducirenden Forstvvirtben wie auch Samenbandlern Gelegcnheit zu bieten,
rer Samereien kennen zu lernen. Eine weitere Aufgabe der Sameneontrole
ifelbaften FiiUen đas Saatgut botanisch zu bestimmen (z. B. Exoten).
dermann iat berecbtigt, nnter den naebfolgenden Bedingungen die Unter´
orstlicben Samereien zu verlangen.
im Z\vecke einer vollstilndigen Untersucbung (§ 7. Punkt 6.) sind der
en Versuchsleitung mindestcns folgende Samenmeiigeu elnzusenden :
n leicbteren Samen als : Birken, Erlen. Platancn u đgl. 50 gr. ;
1 Nadeliiolzern und Ulmen in der Regel 100 gr.;
orn-, Kacbon-, Lindcn- und "VVeissbuclionsamcn, von Seestrandskiefern und
50 gr.;
lebeln, Tanncnsamcn und Zirbonniissen 250 gr.;


[;beln, Kastanion, luglans- vmđ Corylus-Arten je 500 Stiiek.
istbaren oxotisehen Samereien \verden auch geringere Quntitaten zur Uuter
mommen, in welchem Falle jedoch nicht der grosstmogliche Genauigkeits
siclit gestellt wcrđen kann. Soli dic Bestimmung đes Hcktoliter- (Volum-)
rgenommen wcrdeu, ist ohne Riicksicbt auf die Uolzart je eine Probe von
iizuscnden.
oben mussen den Ihirehsclmitts-Charakter đes Saatgutes darstelieii, minsen
iichtig entommen \verden und sind stets versiegelt und portofrei * einzusenden.


Gewinnung regelrecbter Durcbscbnittsprobon lasseu sich folgende Wege


3 Waare ohne Emballagen auf Tennen gelagert (wie zumeist bei Šamenund
Handlern der Fali), so mische man dieselbe gut durch, entnebme uun
linđestens zehn Stellen in versebiedenen Hohenlagen, vcrmcnge diese zclin
llieh und ziehe hieraua das Durchschnittsmuster.


Kaufer eine vom Samenhiindler angelangte Waare controliren laasen, su
bei der Musterziehung nach obiger Methodc vorgehen, indem sie die Waare
r aber die Piobon aus den Emballagen entnehmen und dies in folgender


ner I^ieferung in 1 bis 6 Emballagen sind aus jede r derselben, bei einer
n 13 bis 24 aus jeder vierten; bei einer Lieferung von 25 bis 50 aus
, kleine Proben und zwar aus der Mitte, dem un teren und oberen


Smballage-Inhaltes zu entnehmen.**


esse : a) fur Postaendungen : k. k. forstliche Versuchsleitung in Mariabrunn,
Post Weidlingau bei Wien ;


b) fur Sendungen per Eisenbahn: k. k. forstliche Versuchsleitung in
Mariabrunn, Eisenbahnstation Weiđlingau - Hadtrsdorf der k. k.
Elisabeth-Westbahn.


Entnahme von Samenmusteru vor zwei unbefangeuen Zeugen, welcbe die
Probeziehung aus den unverletzten Emballagen bestiitigen, wird deu Samen
arteien fur jene Falle cmpfohlen, in welchen sie auf etwaige Schadenersatze
ege Anspruch zu machen beabsichtigen.




ŠUMARSKI LIST 9-10/1889 str. 96     <-- 96 -->        PDF

~ 474 —


In den von der k. k. forstliclien Versuchsleitung auszustellenden C
\viid auch stets angcfulirt sein, wie die Proben (nach Aussagcn det
nomnieii odcr ob sic duich Organe der k. k. forstlichen Versuchsleitunj
\vorden siud.


§
4. Deu eingKsendeten Proben sind fiir jeden Fali beizufiigen :


1.
Name und genaue Adresse des Absenders.
2.
Alle jene im § 7. bezeichueteu Punkte, auf welehe sich die
erstrecken soli.
3.
Wenn moglich Erntejahr und Herkunft des Samens.
VVird die Untersuchung von einer Partei verlangt, welche das betr
selbst geerntct hat. so ist es sehr erwunseht, die Provenienz des Samens
Bezirkshauptmannschaft, Herrschaft, Eevier (Verwaltungsbezirk) sowie
gehendere Beschreibung der Standorte, von denen die Samen herriihren


§
5. Die k. k. forstliche Versuchsleitung ubernimmt nur in


1. December bis 15. Miirz Samenproben zur Untersuchung. Die Co;
gesenđeten Samenproben \vird stets sofort in Angriff genommen.
Die Untersuehuugen, welche sich auf Reinheit des Saatgutes und a
đesseiben beziehen, konnen in kiirzester Frist ausgefuhrt werđen : die Bi
Keimprocentes hingegon erfordet bei den meisten Waldsiimereien bis zu
dem letzteren Grunde ist es erwunscht, dass die Samenproben jeveils fri
eingesendet werđen.


§ 6. Der Untersuchungsbefund \vird von dem Leiter der
oder dessen Stellvertretor und von demjenigen Beamten, \veleher die Unt
gefuhrt hat, gefertigt und jedem Einsender sofort nach Scbluss der Un
einem Exemplar mitgetheilt.


Dieser Untersuchungsbefund wird in einer Weise stilisi
Zweifel dariiber lasst, dass die k. k. forstliche Versuchsleitun
gesendete Probeu, nieh t abe r AVaaren untersucht.


Samenproben werden nicht zuruekgestellt.
§ 7. Fiir die Untersuchung sind folgende Gebiihren zu entrichten


1.
Bestimmung der Echtheit der Gattung und Species, soweit dies thunli
2.
Bestimmung der Reinheit ohne besondere Specification des ,Fremđen
a) bei kleinen Samen (Birken, Erlen, Platanen u. dgl.)
b) bei allen tibrigen Samen
3.
Bestimmung der KeimfShigkeit (Keimprocent)
4.
Bestimmung des absoluten Ge\vichtcs i´ines Korues (^Anzahl d
Samenkoruer pro 1 kg )
5.
Bestimmung des Hektolitcr- (Volum-) Gcwichtes
G.
Vollstandigc Untersuchung umfasscud : Bestimmung von Gewic
Reinheit, Keimfiihigkeit, Echthuil:


a)
bei kleineu Samen (Erlen, Bii´ken u. dgl.j


b)
bei allen tibrigen Samen


Fiir Parteien, welche alljahrlich eiue grosserc Anzahl von Samenco
der k. k. forstli.hen Versuchsleitung ausfiihren lassen, gelten folgende Pau


Fur 25 vollstSndigc Analjsen (Bestimmung von Gewicht, Reinheit,


und Echtheit)



50 vollstiindige Analysen


„ 100 vollstiindige Analysen


fiir
jede vveitČre Analyse gilt der Durchschnittspreis.
Die von Seite der Staatsforstverwaltung und von Organen des polit
dienstens im Interesse des eigenen Cultur-Betriebes zur Priifung iibergebe




ŠUMARSKI LIST 9-10/1889 str. 97     <-- 97 -->        PDF

— 475 —


erdeu taxfrei untersucht. Forstvereine geniessen einen ´iS^/g-igen Nachlass des Preisirifes.


Die Kosten der Untersuchuug werden, wenn nicht ein anđerer Modus vereinbart
ird, bei Zusendung der Resultate durch Postnachnahrrie erboben und die Correspoaenzen
gegenseitig frankirt.


Dražba hrastovih stabala.


Dne l8. studenoga 1889. obdržavati će se kod podpisane nprave u gradskoj
ući u Petrinji dražba putem pismenih ponuda na hrastova stabla, koja su jur
a sječu odredjena i u sječinah pobilježena, a u sljedećoj skrižaljci sadržana :


Naziv


0 p a z k a.
E3 odjel a
kom for.


]. Matioevjarak I. G. 300 678 4.75(5


Blizu glavne ceste,


1


vodeće iz Petrinje u SLsak.


2. Žir . . . JXITL8. 280 180 968
Od Siska 12 kilometara
M udaljeno.


3. Međurov kut XI. 3. 135 432 2.878
Ukupno 715 1290 8.602


Obćeniti uvjeti dražbe jesu:


1. Dražba će ta uzsljediti samo putem pismenih ponuda.
2. Samo na one će se ponude obzir uzeti, koje budu predane do 11 satih
irije podne dana dražbe, naime 18. studenoga t. g. kod podpisane uprave i
ioje budu obskrbljene sa žaobinom od 5% izklične vriednosti pojedinih hrpa,
a kojn
će ponuda glasiti.
Dražbovatelji (nudioci) imadu u ponudi navesti, da su im uvjeti ove dražbe
prodaje podpuno poznati i da se na iste bezuvjetno obvezuju.


4. Ponude moraju biti valjano zapečaćene i na omotu nositi napis: „Ponuda
a dražbu hrastovih stabala za dan 18. studenoga t. g. odredjenu".
5. Rok za uplatu kupovine ustanovljen je za sve hrpe na 14 dana nakon
idobrenja dražbenog uspjeha i prihvaćene ponude ter svakako prije početka
zradbe dostalih stabala.


ŠUMARSKI LIST 9-10/1889 str. 98     <-- 98 -->        PDF

— 476 —


6. Rok za izradbu stabalš, ovdje u pojedinih hrpah sadržanih i za izv(
iz istih izradjene robe, ustanovljuje se na dobu do konca ožujka 1890.
7. Ogranke, ovršine i sve odpadke od prodanih stabala naprvo izkazan
hrpa
mora kupac ostaviti na licu mjesta na razpolaganje podpisanoj upravi.
Pobliži uvjeti stoje svakomu na uvid kod podpisane uprave.´´
U Petrinji, dne 29. rujna 1889.


Uprava šume Kotar grada Petrinje.


Natječaj.


Za popunu izpražnjenoga mjesta obć. šumarskoga pristava kod kr. ko
oblasti u Velikoj Gorici razpisuje se ovime natj ečaj. S ovim mjestom skopčar
je plaća od 600 for. te putni i dnevni paušal od 240 for. uz dužnost držati
jahača konja.


Molitelji, koji treba da su položili viši državni šumarski izpit, imadu svo
molbenice, ako su u javnoj službi, preko svoje predpostavljene oblasti podnie
rečenoj kr. kotarskoj oblasti do 30. listopada 1889.


Ponuda.


Hrastovoga žira, dobre kakvoće, za sadnju od lužnjaka, kitnjaka
gradjana iz slavonskih šuma, nudja na prodaju „Karl Plaiier" u Sisku.


0 b a V j e s t.


Nudja se na prodaju „BrOCkhaUS´ ConverSatiOnS-LexikOn´´ jedanaisto izdan
n 15 omašnih svezakah, uvezanih u pol kože (Halbfranz), sasvim dobro sačuvan z
30 for. Nabavna ciena 85 for. Tko isto djelo nabaviti želi, neka se obrati neposredn
na „Uredničtvo Šumarskoga lista."


Podjedno primjećuje se, da dotični kupac rečenoga djela može gornji iznos u t
a po volji i u šest jednakih mjesečnih obrokah odplatiti.


Dopisnica uredničtva.


P. n, gg. našim suradnikom na znanje, da smo primljene članke i ine vies
uvrstili u ovaj svezak našega družtvenoga organa, što 6e iz sadržaja uviditi. — I.
u Surčinu : izvolite nam priposlati nastavak Vašega članka za buduči broj lista, jer g
trebamo. — L. pl. Sz. u Petrinji: Vaš članak primismo upravo pri zaključku ovog
broja; zašto ga upotrebiti nećemo moči, sigurno ćete i sami razabrati, ako sadrž
ovoga svezka našeg lista pobliže promotrite. — V. K. u Križevcih: liepa hvala!
Prijatelje
i suradnike molimo učtivo, da na nas i u buduće ne zaborave.
Uredničtvo.


Uredničtvo i naklada hrv.-slav. šumarskoga đružtva. — Tisak C. Albrechta.