DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1889 str. 72 <-- 72 --> PDF |
— 450 — nićke podsieke (švelere) i u druge svrhe, pa će mu se shodnim i jeftinim impregniranjem jošte više vriednost povisiti. U odaljenih šumskih dielovih, gdje je izvoz drva skupocien, pa gdje se bukovina neodlikuje osobitimi svojstvi kano tvorivno drvo, tamo se ista pougljenjuje. U mnogih uzrastih, gdje bukovina pretežno vlada na štetu četinjača, običavaju pojedina stabla oprsteniti, t. j . nizko na deblu čitavim obodom zasjeci do bieli, da se ista stabla za dvie godine posvema posuše. To postepeno (succesivno) ginuće krošnjatih bukovih stabala djelovalo je mnogo bolje na razvitak mladih četinjača, nego da su bukova stabla umah posjekli. Svatko će pako priznati, da je oprezni način sječe u tamošnjih šumah najglavniji zadatak šumskih upravitelja, i da je o tom ovisna budućnost onih šuma. Isto tako ne uvadjaju kod gojenja šuma niti ine vrsti drveća, već pridržaju one, koje se po naravi samoj plode, a shodnim radom pospješuju jošte naravno pomladjivanje šuma. Da su na taj način baš krasne šume uzgojili, osvjedočismo se na poučnom putovanju u šumah Tešne i Veliki Drgomalj, koje spadaju šumariji delničkoj. Obzirom na veliku šumsku površinu je godišnje uživanje veoma umjereno. Tako će na pr. godine 1889./90. doći do uživanja u svih osam šumarija ukupno od listača 5340 m´ tvorivnoga drva, i 92-070 prostornih metara ogrievnoga drva, a od četinjača 14,120 m^ tvorivnoga, i samo 1000 prostor, metara ogrievnoga drva. Do sada se kroz mnogo godina radilo samo o tom, da se uzgoje što ljepši uzrasti, koji će u najbližoj budućnosti i novo sagradjenimi šumskimi cestami imati tek pravu svoju vriednost, a u tom nastojanju ide sva hvala tamošnjemu šumarskomu osoblju. Pomladjivanje u čistih bukvicih. Čistih bukvika imađe toli na vapnenom tlu kao i na onom pješčenika i škriljavca; mjestimice su baš liepo uzrasli, tvoreć izpravna i čista debla. Veći dio bukvika nalazi se na blizu sela, a u prijašnje su vrieme ljudi iste veoma oštećivali. U potonjih se izradjuje samo lošije ogrievno drvo, koje se troši u obližnjih mjestih. I za te je bukvike odlučeno, da se obrate u mješovite šume, te ova pretvorba ima se ponajprije izvesti u onih bukvicih, koji su najlošijega uzrasta. Umjetno nasadjivanje s jelom i smriekom izvesti će se u vrieme, kad će se preduzeti sječa t. j . prozračivanje rečenih šuma, te zadobiti potrebiti prostor i svjetlost za razvitak mladih biljka. Prema samomu tlu i položaju te uzrastu bukvika bude ovisno mjerilo, po kojem će se najprije prozraka izvesti, a za tim mjestimice sad više sad manje biljka od četinjača presaditi. |