DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1889 str. 68 <-- 68 --> PDF |
— 446 — Toj nepogodnosti đoprinaša mnogo i posvemašnje pomanjkanje vođe u mnogih srezovih kraške formacije radi, te vlađajuća stroga i trajna zima i vruće ljeto. Nemalo su mnogim nepogodnostim u šum. gospodarenju krive i postojavše služnosti steljarenja i paše. Spustiv se sa Kostanjevice nizbrdice dodjosmo pod ve6er do izvora „Ličanke", a odavle liepom dolinom, koju s lieve i desne strane zatvaraju gusto obrasle gore prekrasnimi uzrasti jele i smrieke, prispjesmo pod večer u Fužine, Dne 22. svibnja podjosmo iz Fužina kroz mjesto „Vrata", te´dodjosmo do šumske čestice ,Škrilje". Tamo se nalaze dva malena nu veoma liepa razsađnjaka, u kojih je ove godine 10.000 jednogodišnjih smrieka presadjeno. Medjuredovi od biljka pokriti su mahovinom, da tlo ostane svježe i vlažno. — U blizini vidismo tamo izvan šume složenu vapnenicu, u kojoj bijaše od priUke 90 m´ kamena, te koja potrebuje dok se kamen sažeže 30 prostornih metara cjepanica i do 70 vozova odpađaka drva. Privatne stranke slažu si te vapnenice izvan šume, i to obično od 6—8 met. visine sa srednjim promjerom od 5—6 metara. Kupac plaća eraru po kub. metru lemljenoga kamena 40 novč., za kub. metar šljunka 10 novč., a za palenje vapna kupi si potrebno drvo, t. j . cjepanice od preostataka jelovih stabala u drvosjecih, te plaća prostor, metar po fi3 novč., za granjevinu i koru plaća po vozu 32 novč. Za lomljeni kamen i potrebna drva plaća dakle kupac eraru za vapnenicu od kakovih 90 m´ složena kamena 50—60 forinti. Srećom nema u tamošnjih šumah znatnih ošteta od kukaca. Prošle se godine u srezu „burni Bitoraj" na bukovom i javorovom drveću pojavila zimska grba, Cheimatobia brummata i Hibernia defoliaria, nu mokro proljeće je ove godine ove neprijatelje prilično uništilo, te sada imade samo malo od njih šteta. Mnogo više škodi jelovim neoguljenim trupcem Ijestvičar „Xyloteres lineatus", koj prohode u drvo pravi i tim tehničku vriednost drva kvari. U pogledu ošteta od kukaca postoji od visokoga kr. ugarskoga ministarstva za poljodjelstvo veoma dobra odredba, po kojoj imade svaka šumarija mjesečno izviestiti, da li se štetna koja vrst kukaca, te u kojoj mjeri i na kojem diveću opazila. Za te mjesečne izvještaje imadu šumarije posebne tiskanice sa 10 pitanja, na koja im valja odgovarati. Veoma shodnom ovom odredbom, koja bi se obćenito u svoj zemlji i kod svih šumarija imala uvesti, posvećuje se veća pažnja šumi napram štetnim tim neprijateljem. Tako je moć mnogo zlo u korjenu ugušiti, ili bar veoma oslabiti, koje inače uz nemarnost kasnije obuhvati najveći obseg. Štete, što ih ljudi po šumah počine niesu baš prevelike obzirom na vehčinu šumske površine i prispodobiv iste sa štetami nekih šumarija u zemlji. Ipak se ciene u fužinskoj šumariji te štete na 1200—2000 for. na godinu. |