DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1889 str. 48 <-- 48 --> PDF |
— 426 najviše sa južnih i jugozapadne strane. Protivno se rieđko kad sbiva, pak se s toga ni ne može pravilom smatrati. Uzmimo dakle, dok ženka jajašca odlaže, puše jaki sjevernjak, koji bi ju imao prema jugu odnieti. Ali ženka je na južno, strani posvema zaštićena, jerbo ona, pošto ju stablo brani, sjevernjaka ni ne osjeća. Podigne li se pak za to vrieme južni vjetar, da ju prema sjeveru odnese, ženka je i opet od samog stabla, na kome počiva posvema zaštićena i sigurna, da je vjetar odtrgnuti ne može, jerbo će je južnjak na samo stablo još čvršće pritisnuti. Tako je isto i kod ostalih konbinacija sa vjetrovi, koji bi ženku na daleko raznašati imali, kao što to nekoji tvrditi hoće. Ženka je dapače ograničena lih na ono stablo, na kojem se je izlegla, jerbo jedva ćeš doživjeti, da bi se ona pojavila ondje, gdje njezina gusjenica u neposrednoj blizini nije žderala. I ako se čini, da se taj leptir ondje najednoč, rekao bi preko noći, pojavljuje, gdje ga dotle ne bijaše, ipak je to varka, jerbo se nije opazilo, a nije se ni moglo opaziti neznatnu množinu gusjenice, koja je sigurno prije toga na drveću žderala. U srezu Jelasu brodske imovne obćine već su dvie tri godine uzastopce žderale guliareve gusjenice, no uviek u tako neznatnoj množini, da se na lišću to ni poznalo nije. U proljeće g. 1888. pojavile su se, ali u tolikoj množini, da su Jelas za 14 dana tako obrstile, da na drveću ni listića nije bilo vidjeti. Gusjenice su prešle tada u šumu dolj. Dolca, koja je sa Jelasom u savezu; tuj su se imajući dovoljno hrane, zakukuljile, a ovoga proljeća, kao što je jur napred spomenuto, u neizmjernoj se množini pojavile i odavle dalje se razprostranile. Kad bi pak ženke vjetar raznašao, sigurno bi se gubar u dolj. Dolcih iz Jelasa mnogo prije pojavio, a ne tekar prošle jeseni, dok nitko ni sanjao nije, da je prošloga proljeća naime u g. 1888. gusjenice u Dolcih bilo. No da se je ovog proljeća gusjenica u velikoj mjeri pojavila, a i održala, uzrokom je te, što je leglo proljetos poradi studenoga, kišovitoga i u obće nepovoljnog vremena zakasnilo, a kada je prispjelo, šuma već bijaše bujno prolistala, temperatura bijaše dosta visoka i hladne kiše bijahu već prestale. Dakle kada se je gusjenica proljetos izlegla, imala je već i hrane i topline do volje, a to su sve sami za njezin život i bujni razvitak vrlo povoljni faktori. Gubareva debela, težka, velika i vrlo nespretna ženka, onda hitri i maleni mužjak, koji se osobito iztiče svojimi krasnimi, dvostruko češljastimi ticali, zečjima ušima nahčnimi, ter konačno gusjenica i kukoljica njegova predobro su poznati stvorovi, a da bi jih opisivati trebalo. No za to je život svega toga zanimiv i mi ćemo, kohko smo toga opazili, u kratko u ovo nekoliko redaka navesti. Čim se gusjenice izvale iz jajašaca, koja se uviek na okupu nalaze, ostanu sve dotle u zajednici, dok se zraku i svjetlosti ne priviknu, sve dotle dakle „dok", štono je rieč naroda našeg „ne ožive". Tada se za povoljna vremena po najnižih granah razilaze i vrlo sporo žderati započnu. To se njezino žderanje iz početka ni ne primjećuje. Tekar nakon 10 dana počima se opažati pro |