DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1889 str. 44 <-- 44 --> PDF |
- 422 — uvjeti rastenja ni iz daleka nijesu takovi, kakovi kod prirodnoga pođrasta. Više je prirodan naćin kulture — sijanje. Ne može se nijekati, da je u njekim slučajevima sječa do gola nuždna, da bez nje ne može biti i da imade mnoge dobre strane. Zato je Gayer i ne zabacuje u svakom slučaju, nego samo kao universalni oblik gospodarstva. Medju raznim tipovima gospodarstva stoji gospodarstvo s prijebornom sječom i gospodarstvo sa sječom do gola na protivnim krajevima: prvo nam daje najbolju garanciju za uzdržavanje produktivnih sila tla i ograničuje intere- e sadašnjosti težkoćom eksploatacije; drugo pruža najbolju priliku, da se iz šume izvuče sva korist, a za budućnost se ne brini. Medju ovim krajnostima ima cijeli red prielaznih oblika, koje je praksa izabrala prema mjestnim prilikama. Svaki od ovib oblika ima, tako rekavši, prema tomu pravo na obstanak i Gayer misli, da je jedina pravilna metoda, koja vodi do riešenja gospodarstvenih naših zadaća, da se oblik gospodarenja prilagodi mjestnim uvjetima : u težnji za jedinstvom, za obćenitom formom za sve uvjete — leži zlo za nas. Na zaključnim stranicama veli Gaver, da je reakcija protiv umjetnog obnavljanja šuma sasvim opravdana. „U težnji, veli on, da podvrgnemo šumu umjetnomu uplivu, prekoračili smo granice životnih njezinih uvjeta". To je dovelo do blagotvorne reakcije i pokazalo, da polje djelovanja šumarske teorije i prakse treba da leži u jedinstvu s prirodom. Lesnoj Žurnal Njekoliko rieči o kraškoj branjevini „Lukovo-Gubitnik´^ u području obćine Hreijin, ter o pogibelji, koja joj prieti. Višegodišnjim brižnim nastojanjem oko pošumljenja primorskoga krasa u l)odručju bivšega „Provincijala" polučeni su liepi uspjesi, koji se vide osobito kod „kraških branjevina". Krševita ova mjesta, prostori, koja bijahu prije nekoliko godina puste goleti, počela su se malo po malo zeleniti, te se opaža, kako je vegetacija porasla iz žila i korienja, rekao bi, da se iz samoga kamena diže. No što može stvoriti priroda uz podporu ljudske ruke, pokazuje najbolje uspjeh ošuraljivanja branjevine „Lukovo-Gubitnik" u području obć. Hreljin. Ova kraška branjevina proteže se uzduž i više željezničke pruge od postaje „Meje" put stacije „Plaše" na popriečnoj morskoj visini od 535 mt. i zauzimlje površinu od 459 jutara. Kako je god. 1867. stavljena pod oblastnu zabranu, oporavili su se tamošnji zametci šume tako, da se već sada vide liepi gajići, kojim se čovjek upravo diviti mora. Gusta trava i odpadajuće lišće stvorili su u dvadeset i više godina strogoga čuvanja priHčnu naslagu plodne crnice, koja sve to više napreduje i malo po malo pokriva i ostale jošte gele prostore. |