DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1889 str. 43 <-- 43 --> PDF |
— 421 — Gayer odgovara, da je to nuždno i kod drugih načina gospodarenja i da se ne mora baš svake godine sjeći na svakom odjelu, nego se uiože povraćati na isti odjel svake 3—5 godine. Glava VI. Priroda 1 umjetnost. Čovjek je, nastojeći, da si šumu ućini koristnom, stvorio tip šume, koji se udaljuje od prirodnoga oblika šume, — to je tip gospodarstvene šume. Nema sumnje, da je svakomu posjedniku šume slobodno vući iz svoje šume što veću korist, no nema takodjer sumnje, da je opravdan i drugi princip svakoga valjanoga gospodarstva, — a to je, da treba sačuvati trajnost koristovanja. Trajnost koristovanja nije osigurana ograničenom eksploatacijom. Budući naraštaj ne će već tim biti obezbjedjen, što mi ne ćemo svake godine sjeći ništa više, nego samo godišnji prirast, ako se ne pobrinemo uz to i za to, da se uzčuva produktivnost tla i svojstva drvnoga kapitala. Pita se sada, da li sadanja forma umjetnoga šumarstva odgovara uvjetima trajnosti koristovanja, da li ćemo mi predati potomcima našim kapital takovih visokih svojstava u našim umjetnim nasadima, kakav su predji nama ostavili u obliku prirodnih nasada ? Da na to pitanje odgovori, razmatra Gayer svojstva posadjenih,inasada. Prije svega zasadjeni nasad sa svojim prostornim razmještanjem pruža veoma kasno iz svoga sastava podredjeni nasad, rijedko u 25, a većinom u 40—50 godišnjem uzrastu. Uz to je količina podredjenoga nasada, ako se sravni s prirodnim nasadom, veoma neznatna. Na taj način nema u našim umjetnim nasadima najvažnijega faktora za formiranje stabla; osim toga, budući da nema podredjenoga nasada, pruža nasad malo privremene koristi. Ako se pitanje u količini mase i rieši u prilog zasadjenih nasada, to valja pamtiti, da privremeno koristovanje u prirodnim nasadima onaj višak u zasadjenim nasadima, a financijalni posljedak privremenoga koristovanja bez sumnje je viši nego pred postavljeni višak. U mladosti brzi rast posadjenoga drveća obećaje nam u budućnosti Tsamo) debeloslojna granata stabla. Laka, debeloslojna njihova drvovina podvrgnuta je bolestima, od kojih i u mladosti posadjeni nasadi više stradaju nego prirodni. To nam daje pravo sumnjati, da posadjeni nasadi ne će biti dugovjeki i da od njih ne ćemo moći dobiti krupnih stabala gradjevnoga drva. A gledamo li medjutim na potrebe tržišta, uvidjeti ćemo, da je zadaća sadanjega šumarstva, da proizvadja što više krupnih sortimenata drvovine. Resumirajuć resultate savremenoga gospodarenja sa sječama do gola, zagajenima sadjenjem, zaklučuje Gayer, da to gospodarstvo „brzoga rasta" proizvadja „mnogo i loše". Noviji oblik toga gospodarenja — sječa u malenim ploštinama (u Saskoj) doduše je korak naprijed, no u bitnosti ni to ne odstranjuje nedostatka umjetnoga obnavljanja. Čini se, da bi se tomu dalo doskočiti, kad bi se sadjenice na gušće posadile. No ako je sada trošak sadjenja velik teret gospodarstva, to bi, kad bi se broj sadjenica na hektar povećao, sadjenje bilo preskupo, a cilj se i onako ne bi postignula: ta ako se sadjenice razmjeste i O.g m. razdaleko, |