DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1889 str. 42     <-- 42 -->        PDF

— 420 —


obnavljanja, koji opažamo u šumi, u koju čovjek joŠte nije dirnuo, veoma je
spor na6in obnavljanja u odjelima. Pita se, za koliko možemo pospješiti taj
proces, a da tim ne povrijedimo temeljnih životnih uvjeta šume, t. j. , kako
dugo treba da traje perioda obnavljanja a gospodarstvenoj šumi? Na to se
pitanje može odgovoriti samo u konkretnom slučaju. Kao obći princip može se
kazati, da perioda pomladjivanja treba da najmanje tako dugo traje, dok se
pored razmještaja pojedinih vrsti u odjele postigne i tolika razlika u uzrastu
pojedinih odjela, kolika je prema mjestnim prilikama dovoljna, da se smjesa
uzdrži do srednjega uzrasta nasada. Praksa je pokazala, da se to može postignuti
u periodi od 20—30 god.


Sam posao obavlja se ovako. Pripravnoga ravnomjernoga proredjivanja ne
treba, ako se je nasad proriedjivao i ako tlo nije osobito plodorodno; samo u
veoma gustom nasadu i na tlu, koje je pokrito nezatvorenim humusom ili
debelim listcem može se to učiniti. Prvi je korak k pomladjivanju oslobadjanje
prisutnih već u nasadu prirodnih odjela podrasta. Kultura treba početi iznutra
prema vani. Kada je već veća čest ploštine pomladjena i stabla za rast odredjena,
tada se pristupa ka gajenju nezasjenjenih čistina medju odjelima.


Spomenuti način pomladjivanja na odjele nije izmislio jedan čovjek; njim
su se služili u praksi mnogi gospodari osobito u zadnjih 15—20 god. Osobito
se u Bavarskoj ovim načinom gospodarilo, a u posljednje je vrieme bavarska
uprava šuma uzela taj način kao temelj pomladjivanja državnih šuma na Spesartu.


Dalje se navode najglavnije prednosti ovoga oblika gospodarstva i izjave
protiv nje učinjene. Kao glavnu prednost smatra Gayer to, što na ovaj način
tlo neprestano zadržava svoju produktivnost. Kad se odjeli podrasta polagano
zaokružuju, Ušava se tlo pomalo sjene, ali ga isto vrijeme pokriva novi podrast,
tako da se za vremena pomladjivanja ne liši tlo posvema vlage, a drač
ga ne može prekriti. Kad je nasad malo proriedjen, laglje dopire do tla atmosferna
oborina.


Prigovaraju tomu načinu gospodarenja, da je proriedjeni nasad izvrgnut
navali vjetra. To je mnienje osnovano na obće poznatom mišljenju, da je najbolja
zaštita protiv vjetra gust nasad. Gayer to pobija govoreć, da vjetar često
probije i u sredinu nasada i ošteti najgustije odjele, a okrajak nasada ostavlja
netaknutim. U ostalom ne valja zaboraviti, da se kod ovoga načina gospodarenja
kao i kod drugih dade oslabiti pogibija od vjetra smjerom sječe protiv
vjetra, a i tim, da se okrajak šume uzdrži gušćim itd. Prigovara se nadalje,
da je uz ovakav način gospodarenja mučno sječenje i odvažanje drva. Istina
je, da je tu sječenje teže nego kod sječe do gola, no oprezni će radnici i
ovdje gledati, da drvo kod pada ne učini mnogo štete kod podrasta. Samo pod
konac pomladjivanja ne može biti bez štete za podrast, no treba pamtiti, da
tada imade podrasta već i previše. Prigovara se i to, da je u gospodarstvu
na odjele sječa razštrkana i da se vraća uvjek na isto mjesto, tako da nemaju
nikada potrebitoga mira.