DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1889 str. 40 <-- 40 --> PDF |
— 418 nasada. Obnovljeni je nasad odista za mlada smjesan, no s godinama nestaje smjese. Mnogi nasadi nu Spesartu, obnovljeni na taj način, imali su za mlada bez sumnje bogatu primjesu hrasta, no taj je, kad je nasad bio u 40.— 60. godini sasvim izčeznuo, prem da tamo nisu žalili ni truda ni troška da ga oslobode prorjedjujući, odsiecajući krošnje obližnjemu drveću i t. d. Resultati ovakvoga postupka njegom i pročistbom bili su tako neznatni, da su tamo došli do uvjerenja, da je u velikom gospodarstvu nemoguće uzdržati željenu smjesu načinom njegovanja. Uspješno obnovljeni smjesni nasadi jele s omorikom i bukvom na mnogim su se mjestima preobrazili u čiste jelove nasade. Laglje se uzdržala smjesa u borovim nasadima, gdje u ostalom smjesa brzo poprimila primila lice podredjenoga nasada. Da omorike nestaje iz srednjo-germanskih gorskih šuma, treba to pripisati ne samo uvadjanju sječe do gola, nego i obnavljanju ravnomjernom sjemenjačnom sječom. Po tim primjerima zaključuje Gayer, da ravnomjerne obnovne sječe, osobito s kratkom periodom obnavljanja, ne mogu dati trajnih smjesnih nasada. Što se tiče umjetnoga stvaranja smjesnih nasada, misli Gayer, da ono samo u pojedinim slučajevima može dati trajne smjesne nasade, a poimence ondje, gdje su sadjenice veoma daleko jedna od druge ili gdje se za vrieme čitavoga života nasada marljivo nasad njeguje, a to je moguće samo na malenom gospodarstvu. Glavna je zapreka, što se putem kulture ih ravnomjernom sječom postignuti smjesni nasad ne može uzdržati, jest to, što je čitavi obnovljeni nasad jednakoga uzrasta. Kako napredjuje rastenje u smjesnim nasadima u starijem uzrastu, to se ne dade pouzdano odrediti. Osim toga sve više i više dolazi u praksu pravilo, da se nasad istom onda počne prorjedjivati, kada dobiveni od prorjedjivanja materijal imade već njekakovu vrijednost; no za toga smjesni u početku nasad često prestaje već biti u istinu smjesnim. Ako s jedne strane nije moguće uzdržati smjesu u nasadu bez ikakove njege, to opet s druge strane ne bi bilo praktične, kad bi se gledalo samo na njegu, nego treba nasadu dati takav oblik, da on sam u sebi sadržaje sposobnost, da može ostati smjesnim nasadom. To se može postignuti, ako drveće, koje sačinjava smjesu, nije sve jednakoga uzrasta ih ako se ujedno s tim različite vrsti drveća razdijele na odjele. S toga gledišta razmatra Gaver dvogube (iU dvođobne) nasade i na kratko razpravlja o stvaranju drugoga nasada u odjelima primjećujuć, da bi se smjesni dvodobni nasadi dali u sklad dovesti s prihkama tla te da bi se tim olakotila njega kod starijega nasada (kada krošnje mladjega nasada počmu probijati medju krošnje starijega nasada). Drugi način, koji vodi diferenciranju nasadnoga sastava i koji po tom sačinjava takodjer trajni obhk smjesne šume, jest Vorbau, t. j . obavljanje jednoga djela nasada prije konačne sječe. Gayer razlikuje kod toga tri načina: a) I privravno i konačno obnavljanje nasada obavlja se umjetno. Ta se je metoda prije upotrebljavala mnogo češće. U stare nasade uvadjali su sija njem ili sadjenjem omoriku i jelu u veoma razmaknutim redovima. Kada je |