DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1889 str. 35 <-- 35 --> PDF |
— 413 — životni njegov princip, to je ostajanje pri starom, konservatizam u osnovnim načelima. Da uzmognemo razumjeti, kako bi pogubno djelovao na šumu princip periodičke promjene, koja bi išla za tim, da se šuma prilagodi potrebama vremena, dosta je, ako se sjetimo, koliko trpi šuma, ako se promieni osoba, koja šumom upravlja, te na njezino mjesto dodje druga, koja — zabacujući sve, što je njezin predšastnik učinio — misli, da je njemu povjerena šuma tabula rasa, na kojoj je njoj dozvoljeno da nacrta nove svoje osnove. Pita se, kako valja riešiti pitanje prilagodbe potrebama života konservativnoga, u principu nepomičnoga šumarstva. Da li je moguč takav oblik šume i šumarstva, koji bi bio tako elastičan, te bi se bez štetnoga djelovanja na glavne osnove produkcije mogao prilagodjivati uvjetima života? Takav oblik šume nazrijeva Gaje r u smjesnoj šumi, u odjelnom šumarenju (Gruppen- oder Horstwirthschaft). Čini se, da bi najpriličniji oblik nasada bili čisti crnogorični nasadi, čim bismo došli do gradjevnih i obrtnih stabala. I doista, kako je poznato, praktika njemačkoga šumarstva išla je sve do najnovijega vremena za tim, da opet posvuda uzpostavi čiste crnogorične nasade. No pita se, što će biti, kada svi ti usjevi i nasadi ponarastu, te se jednolična drvna masa koncentrira na tržištu? Ne će li tada nastati upravo takova kriza, kakova je nastala za one gospodare, koji su posvuda gajili čiste bukove nasade ? Tko jamči, da će se do tada tržište toliko razširiti i promieniti, te će moći upotrebiti svu masu jednoličnoga krupnoga drveća? A smjesna šuma nije takova, da bi njoj u budućnosti mogla zaprietiti slična pogibelj; ona će uviek moći pružiti više ili manje raznoličnih po veličini sortimenata. Ako ništa drugo, to će smjesna šuma uviek odgovarati potrebama tržišta tako, da gospodarstvo smjesne šume nikada ne može spasti na tako nizke grane, kako je to bilo s čistim bukovim nasadima i kako će možebiti biti s budućim čistim crnogoričnim nasadima. Napokon treba da se i to na um uzme, da smjesna šuma nikada ne daje tolikoga dobitka, koliko, doduše uz stanoviti risiko, čista crnogorična šuma. No ako se ide izključivo samo za dobitkom, treba se dati na spekulaciju, pak kod prvoga zgodnoga slučaja realizovati vriednost Sume u novcu. Da uzmognemo pravilno sravnjivati razne tipove gospodarstva, treba, pravo govoreć, uzeti za osnovu ono vrieme, koje po prilici treba, da se produkcija može promieniti. U ovom je slučaju to nemoguće, dapače, to ne bi imalo cielji, jer se nijedan nasljednik koje šume ne bi tim zadovoljio, da znade srednji broj godišnjega dohodka, ako taj dohodak ne bi faktično došao u njegov žep. Da je vjerojatnost ravnomjernoga dohodka u smjesnoj šumi veća nego u azardnoj spekulaciji s čistim crnogoričnim nasadima, za to treba daljnih dokaza. Evo glavnih načela Gajerovih o gospodarstvenom značenju smjesne šume. tflava I, Njekad i sada. U prvoj glavi sravnjuje Gayer množinu smjesnih šuma u Njemačkoj, kolika je bila prije i kolika je sada. Mnogim primjerima dokazuje, da su njemačke šume pred 100 godina imale Više karakter smjesne šume, dok se danas može 2S |