DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1889 str. 34 <-- 34 --> PDF |
— 412 — Pošto bi time i taj predmet dnevnoga reda izcrpljen, to predloži predsjednik, zaključujuć podjedno ovogodišnju glavnu skupštinu, da se u zapisnik uvrsti zahvala svim onim, koji su doprinjeli svoju, da je ovogodišnja glavna skupština toli liepo uspjela, a navlastito: Presvjetloj gospodji grofici kao i grofu Normanu-Ehrenfelsu, vlastelinu valpovačkom, preuzvišenoj gospodji grofinji Majlath-Szekelj, vlastelinki dolnjo-miholjačkoj, družtvenomu poslovodji i kr. žup. uadšumaru J. Šmidingeru, kr. kotarskom predstojniku u Osieku Aleksandru Blažkoviću kao i zastupnikom tvrdke S. H. Gutmann u Bielišću, vlastelinskom kao i kot. obćinskom šumarskom osoblju, te obćinskim poglavarstvom u Iletfali, Petrijevcih i Bizovcu. Našto bude zapisnik zaključen, pročitan, te stante sessione odobren i po gg. Ivanu Antošu i Dragutin Naniciniju propisno ovjerovljen. Zaključivši tim oficiozni dio ovogodišnje skupštine, sastasmo se još jednom na zajednički objed u krasnoj dvorani gornjogradskog kazina, da se prijateljski oprostimo srdačnim do vidjenja u Petrinji! Završujuć pako i mi, time nazočno izvješće ob ovogodišnjoj našoj skupštini, želimo, da nam rad iste bude i urodio željenim plodom t. j . da čim skorije doživimo oživotvorenje toli željno izčekivane al i nuždne organizacije naše zemaljske šumarske uprave! F. X. K. Der gemischte Wald. Seine Begriindung und Pflege insbesondere durch Horstund Gruppenwirthschaft v. KarI Gayer. Berlin 1886. Uvod . U uvodu se razmatra, koliko vriedi smjesna šuma u gospodarstvenotrgovačkom pogledu. Davno su prošla vremena, kad je gospodar mirno mogao živjeti u tom uvjerenju, da će se na tržištu prodati svaka vrst materijala, da će drvna masa u svakom obliku uviek biti nuždan sirov produkat za čovjeka. Surogati ogrievne materije, kameni ugalj i dr. brzo su podkopali drvno gospodarstvo tako, da danas samo takova šuma može donositi njekaki dobitak, koja proizvadja gradjevne i obrtne sortimente. Razvitak prometnih putova izazvao je u šumskom gospodarstvu konkurenciju na velikom tržištu te je u svezi s pojavom spomenutih surogata proizveo znamenitu promjenu u cieni drvne materije. Svatko znade, da program šumarstva ne može ostati takav, kakav je do sada bio; šumarstvo kao i druge grane obrta treba, da se prilagodi novim uvjetima, ako hoće da ostane na stupnju suvremenih potreba. No dok se druge grane narodnoga gospodarstva, koja više, koja manje, mogu prilagoditi novim potrebama, sasvim protivno opažamo kod šumarstva. Osnovna crta, koja obilježuje šumarstvo. |