DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1889 str. 3 <-- 3 --> PDF |
timmt, Br.9.ilO. u ZAGREBU, 1. listopada 1889. God. XIII. Izvješće 0 XIII. glavnoj skupštini hrvatsko-slavonskoga šumarskoga družtva u Osieku. I. Sastanak i ekskurzija. Prema programu, objelodanjenom u br. VII. o. 1. t. g., obdržavana je dne 2. rujna i sliedeće dane, u Osieku i okolici, ovogodišnja, po broju trinaista glavna skupština našega družtva. Već dne 1. rujna na večer sastao se liep broj učestnika skupštine na sastanak, koji bje obdržan u izložbenoj restauraciji tako, da već tom prilikom radošću opazismo, da će skupština ta biti, prema našim obstojno.^tim bar, vrlo dobro posjećena.* Pozdravivši se raedjusobno, sprovedosmo u prijateljskoj zabavi večer, dok se napokon neuputismo u stanove, da se kriepkim snom pripravimo za budući dan, koji bje glasom programa namienjen za izlet u obližnje šume. Sastav se u jutro 2. rujna kod „Svratišta k lovačkom rogu", gdje nas jur dočeka liepa povorka kola, dostavljenih nam uz intervenciju kr. kot. predstojnika g. Biažkovića od susjednih urbarnih obćina, krenusmo po najljepšem vremenu oko 7 satih put Petrijevaca, da pod vodstvom neumornog poslovodje i povjerenika ovogodišnje skupštine, žup. nadšumara Šmidingera, pregledamo prije svega njekoje zaniraivije kulture u tamošnjih urbarnih obćinskih šumah. * Evo imena one gospođe članova , koji ovogodišnjoj glavnoj skupštini prisustvovahu, bijahu to p. n. gg. ; A n d e r k a Julio ml., šum. pristav brodske imov. obć. A gj i ć Proko, šumar I. banske imov. ohime. Anto š Ivan, kot. obt´. Šumar. Bena k Vinko, nadšumar II. banske imovne obćine. Bunji k Koloman, šumar brodske imovne obćine. Bollei n Koloman, šumar brodske imovne obciine Brnči ć Ivan, šumar i posjednik. Deva n pl. Eobert, kr. držav. jjadšumarnik. Dea n Stjepan, gradski šumar. Getver t Andrija, vlastel. šumar. Horva t Gejza, kr. držav. šumar, upravitelj. Haje k Bogoslav, nadšumar križevačke imovne obćine. Hankony i Stjepan, vlastel. šumar. Ilij ć Dušan, taksator otoSke imovne občine. K a d i ć Franjo, taksator gradiške imovne obćine Kranjc Božidar, kot. obć. šumar. Kađleček Ivan, kr. žup, nadšumar. Koća Gjuro, nadšumar brodske imovne obćine. Kesterčane k Franjo, kr. žup. nadšumar. Laksa r Dragutin, nadšumar gjurgjevačke imovne obćine. Lan g Rikavdo, kr. držav. nadšumar. Marinovi e Josip, šum. pristav I. ban. imov. obćine. Mflller Vilim, vlastel. šumar, nadzornik. Na var a Anton, kot. šumar. Nanicini Dragutin, šumar II. banske 26 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1889 str. 4 <-- 4 --> PDF |
— 382 — Vozeć se kojih pol sata glavnom cestom prema Valpovu, ostavismo takovu, ter krenusmo na desno prema Dravi do šume „Topolik", spadajuće urbarnoj imovnoj Retfalu. Tuj razgledasmo prije svega vrlo liepo biljevište, u kojemu se uzgaja do 60.000 kom. jednogodišnjih sadjenica od Populus canadensis. Biljevište u najljepšem je redu, te predano u svrhu priredjena tla, jednom tamošnjih seljaka na istodobno poljsko uživanje, tako da se izmedju redova biljka, uzgaja razno povrtelje i gospodarsko bilje. Vanredno bujni prirast, od 2 do 2-5 m. u visinu, jasno dokazuje bujnost tla. Tik biljevišta imade naplavina, zasadjena takodjer 2-godišnjinii biljkami topole i jalše, u površini od kojih 25 rali, Razgledav svestrano kulture i biljevište, vratismo se kohma, ter krenusmo dalje prema šumi urb. imovne obćine „Josipovac" zvanoj „Rid". Šuma ta do 9 godina stara, sastoji ´/2 iz jalšika a ´/z iz vrbika. Jalše uzgojene su iz presadjenih biljka, povadjenih iz starijih šuma, koje su biljke prigodom presadjenja, buduć samo u korienu svježe, vazda odrezane vrh panja, tek sad potjerale izboje, vrbe pako uzgojene su ključeci t. j . sadjenjem do 2 metra visokih kolaca na mjestu, danas imade šuma ta već podpuni sklop, te debljinu do 20 cm. u deblu. Branjevina ta obsiže do 60 rali, te je prije sačinjavala goli pašnik, koji je obćina kupila od gospoštij^> valpovaćke, te zatim šumom zasadila. Uzgoj topole i vrbe, u tih strana navlastito se i s tojza preporučuje, što topolina za osječku tvornicu žigica osobitu vriednost imade, jer ista tvornica kubični metar tog drva po 10—12 for. plaća. Odavle krenusmo i opet u branjevinu „Bokroš´´ tik „Karašice" potoka, spadajuće imovnoj obćini Petrijevci, gdje nas dočeka iiijestni kotarski šumar Mirko Puk, da nam pokaže prekrasni do 8 godina stari oko 63 rali obuhvaćajući hrastik, nastavši sadnjom žira u redovih, izmedju kojih se krumpir uzgaja. Uživanje tla prepušta se žiteljem bezplatno, uz uvjet, da provedu kulture, a služi, da ne može korov preoteti. Prirast ovoga hrastika upravo je bajan i vanredan, a bit će to jedan od najljepših´mladih hrastika u cieloj našoj don)ovini. Vrativ se odavle opet na glavnu cestu , krenusmo put Petrijevaca a zatim prevaliv most preko „Karašice" u šumu vlastelinstva valpovačkog zvanu „Lipo\ac", movne obdine. N e m č i ć pl. Slavoljub, šumaniik brodske imovne obćine. Odži ć Ivan, kot. obdinski šumar. Per e Aleksander, uadSumar otoiSke imovne obeiiie. Proki ć Maksa, šumarnik petrovaradinske imovne obdine. Popovi d Dušan, šumar petrov, imov. obdine. Pe tro vid Lazo, šumar petrov. imov. oboino. Puk Mirko, kot. ol)0. šumar. Radoševi ć Mijo, vlastel. šumarnik. R i e m e r Ladislav, šumar brodtike imovne obcine. Smidinge r Josip, kr. žup. nadšumar. Šuma n ovi d Milutin, šumar brodske imov. (ib(!ine. Smidinge r Rikardo, kot. obdin. šumar. Straža k Hinko, kr. držav. nadšumar. S tan k ovi d Velimir, protustavnik II. ban. imov. obćine. Stojanovi d Ivan, šumar, pristav brodske imov. obćine. Sache r Josip, vlast, šumar. Simonovi d Nik., protustav petrov. imov. obeine. Scbulle r Guido, kot. šumar. Škori d Milau šum. pristav. T r o p p e r Ivan, nadšumar brodske imovne obdine Va e Gašo, kot. obdinski šumar. V 1 a li o v i d Ilija, šumar, pristav brodske imov. obdine. V r b a n i"d Mijo, kr. zemalj. šum. nadzornik 1 Žerdi k Lambert, vlastel. šumar, upravitelj. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1889 str. 5 <-- 5 --> PDF |
— 383 gdje nas na ime vlastelinstva uz šumskog upravitelja g. Antuna Urbana i mjestni šumar g. Sacher dočeka i pozdravi. Šuma „Lipovac" obsiže do 1400 rali, te je visoka hrastova šuma, nalazeća se u predzabrani s obilnim hrastovim pomladkom, te grabrovinom i inim listnatim drvljem, kao podstojnim drvećem. Odmah na početku, kako dodjosmo u šumu, vidjesmo liepi 100 do 160 godina stari hrastik, sastojeći većim dielom iz hrasta lužnjaka i cera. Osim tih glavnih vrstih drveća, imade jošte, kako to jur spomenuto, u toj šumi takodjer i 60- do 80-godišnjeg podstojnog drvlja, graba, lipe i divjaka. Vozeć se širokim prosjekom vidjevasmo srne, kako nas promatrahu bez straha, dokaz ne samo obilja divjači, nego i pazke, koja se u tih stranah lovu posvećuje. Prevaliv taj dio šume, stigosmo u branjevinu od kojih 8 do 15 godina, sastojeće se i opet iz hrasta lužnjaka, cera, grabra i lipovine (koja ovdje upravo bujno raste), koja se branje vina sve do gospoštijske „lovačke kuće* proteže. Kako se medjutim bilo već i podne približilo, bili smo ugodno iznenadjeni, kad nas kod spomenute lovačke kuće, upraviteljstvo vlastelinstva po upravitelju g. Gvozdanoviću te šumaru Stjepanu Hankonyi-u čašicom hladne pive i rujnog vinca, dobrodošlicom na ime vlastelina presvjetle gdje. grofinje i grofa Normana pozdravi, ter na kratki odmor pozove. U lovačkoj kućici smješteni parožci jelena pako dokazaše nam i opet, daje lov u tih šumah već od dugih vremena gojen i pažen, a spomenut ćemo, da je u novije doba u tom reviru i fazanerija, i to dobrim uspjehom uredjena. Ovom sgodom budi podjedno spomenuto i koja o šumah vlastelinstva valpovačkog u obće. Ukupna šumska površina domane valpovačke obsiže 22,149.640 katastralnih rali. Šume se te steru po dolini Drave, te su većinom visoke šume, akoprem i sitne šume dosta površine zauzimlju. Šumska uprava povjerena je posebnom šumarskom upravitelju (Waldbereiter) kao predstojniku, ter četvorici šumara, kojim su dodieljena dva podšumara sa četrdeset i jednim lugarom, od kojih sedam njih u posebnih lugarskih kucah stalno u šumi obitavaju. Osim toga namještena su pogodbom za obavljanje šumsko uzgojnih radnja 33 posebna šumska radnika. Šumsko uzgojna i užitna osnova sastavljena je jur pred više godina po bivšem vlastelinskom šumarniku Adolfu Danhelovskom, koji je u ostalom i ukupno stanje šum^ i šumskog gospodarstva domana Valpovo i Miholjac god. 1885. u posebnom djelu „Die Freiherr von Prandauschen Domainen Valpovo und Doljni Miholjac" potanko opisao. Nakon primjerenog odmora i okriepe — krenusmo dalje — i to prije svega u starije (12 do 25 godina starej branjevine istovrstnih drveća, sliedeć tako niz šuma od 25 do 40, zatim 25 do 50 i napokon 40 godina starih srezova sve do glavnog druma, vodećeg iz Osieka prema Valpovu. Sve spomenute šume u Lipovcu moći je gledom na stojbinsku vrstnoću uvrstiti u 5. razred.* Položaj je posvuda ravan, a mjestimice nizak i vlažan, u bitnosti ipak * Ovdje spomenuti podatci crpljeni su iz opisa, kojega je upravitelj gosp. A. Urban posebno učestnikom skupštine priredio. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1889 str. 6 <-- 6 --> PDF |
- 384 izvan područja redovitih poplava. Tlo je u cielom crnično-pjeskovita ilovača. Sklop šuma posvuda je dobar, isto tako i prirast kao i zdravost stabalja. Osobito je pako iztaknuti i povoljan uspjeli primjerenim oprezom preduzetog proredjivanja starijih branjevina za posliednjih godina. — Ciel srez „Lipovac" šuma je visokog uzgoja, glavna vrst drveća hrast lužnjak, a malo ne sve drvlje jeste iz sjemenja niklo. -— Konačno nam ostaje samo jošte to ovdje iztaknuti, da je prošle te i ove godine ovuda gubar (Ocneria dispar) znatne štete i u tih šumah počinio, navlastito uništio podpuno svaku žirovinu, a bojati se je, obzirom na bezbroj guba po drveću, da ćo se to i dojduće godine još i u većoj mjen sbiti. Došav na drum, — prodjosmo mjestom „Šag" do obćinske šume „Rastik", sačinjavajuće liepu jednogodišnju hrastovu predzabranu u površini od 325 rali, odkuda se preko Valpova odputismo do sliedećeg cilja današnjeg izleta, širom poznate pilane S. H. Gutmann u Bielišću na Dravi. Tu nas najsrdačnije dočeka i pozdravi sam šef firme g. S. II. Gutmanna sa svojim najstarijim sinom te činovničkim osobljem. Pošto je pako medjutim bilo već i vrieme po nješto odmaklo, to smo nakon kratkog odmora pod vodstvom gg. E. Gutmanna i Emila Rosenfelda pošli, da razgledamo taj u našoj domovini najveći etablissement svoje vrsti. — Pilana ta zaprema sa tovarištem te nuzgrednimi svojimi prostorijami površje od kojih SO jutara. U samoj pilani namještena su dva parna stroja, svaki od 300 konjskih sila, razvijajuća efektivnu snagu ukupno od 480 konjskih sila, a osim toga imade tuj još jedan inanji parni stroj, služeći za razvoj električne razsviete. — Pilana i´adi sa 10 velikih jaima, te oko 50 raznih pomoćnih strojeva. Najveći jaram imade pila za rezanje trupaca imajućih do 180 cm. u promjeru, pila ta potiče od tvrdke Perin-Panhard u Parizu, ostali strojevi pako, od kojih je više njih izvorno konstisuiranih, potiču većinom od bečke tvrdke Pini & Kay. Za brušenje pila imade takodjer posebnih automatičnih stroje\a, a isto tako imade tuj i posebna strojarnica, poštarski i brzojavni ured, telefonska mreža, fabrika za izradjenje željezničkih vagona i t. d. Radi se samo danju, i to ljeti poprečno 850 — zimi pako i do 25(,0 radnika, izmedju kojih već i više domaćih ljudi imade. Nadnica iznaša na dan 1 for. do 1 for. 80 novč. Izradjuje se pako danomice 190 do 230 m´´. raznovrstne hrastove laktovine i piljene robe, od koje nam je navlastito iztakauti i rezane dužice te piutarsku gradju. Roba ta odilazi većim dielom u Belgiju i Englezku, a zatim u Njemačku kao i u Ugarsku. ~ Odpadci služe većom stranom za izradbu frisa, pilotina pako za kureuje parnih kotlova. Tovarište i pilana spojene su posebnom željezničkom prugom, koja danas već imade duljinu od 100 kilometara neposredno sa sječinami u šumi kao i dravskom obalom. Željeznica ta ima razmak tračnica od 1 met., te je gradjena po sustavu ugarskih državnih vicinaluih pruga. — Tvrdka posjeduje šest lokomotiva, — dolazi pako danomice do pilane 6 do 8 tovarnih vlakova Dovoz i doprema drva sa sječina do željezničke pruge biva s bivoli i konji. Za radnike sagradjena je danas posebna tamo, gdje još pred koju godinu bila pusta napla |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1889 str. 7 <-- 7 --> PDF |
— 385 — vina, prekrasna kolonija radničkih kuća po njemačkom sustavu, t. j . po četiri radničke obitelji stanuju pod jednim krovom. Svaka obitelj imađe odjelen stan, sastojeći iz prostrane sobe, izbe, kuhinje, podruma i tavana, a k tomu imađe još i omanji vrt, te kotac za držanje svinja. Radnik uživa stan taj u naravi dok je u službi. — Kolonija ta imade nadalje i posebnu pučku školu, koju danas do 60 djece polazi. Sa tvornicom je u savezu posebni vodovod i kupalište, a isto tako imade poduzeće i posebni vatrogasni sbor od 2C momaka, sa svimi potrebitimi gasilačkimi spremami i t. d. Poduzeće to postoji od g. 1884. a počelo se je raditi 5. siečnja g. 188,5., osjeguravši si do sada u šumah vlastelinstva valpovačkog drvnu gromadu u vriednosti od 10 milijuna forinti. U novije doba radi se o tora, da se sa pilanom spoji i tvornica tanina, koja bi imala još intenzivnije izrabljivati odpađke hrastovih trupaca. Željeznica, koja već danas do doljnjeg Miholjca siže, imade se produljiti do Sv. Lorenza, ter već početkom sliedeće godine predati i osobnom prometu; ista stoji pod neposrednim nadzorom države, koja si je pridržala i pravo svojedobnog odkupa. Nu i za okolišni narod poduzeće je to prava blagodat, u koliko bo i.sto narodu svaki čas liepu i stalnu zaslužbu daje. Razgledanjem ogromnog tog poduzeća i njegovih uredaba, pozabavili smo se malo ne do večeri, tako da je sunce već zapadalo, kad nas Ijubezni domaćina na obilno i razkošno pripravljenu večeru pozva, gdje no se do noći u ugodnoj zabavi zabavljasmo, dok nas i opet poziv neumornog našeg poslovodje ne sjeti, da nam je potražiti, toli po tvrdki Gutmann kao i po vlastelinstvu valpovačkom pripravljene stanove, da se okriepimo za sutrašnji dajjni put. Dne 3. rujna u jutro sakupismo se i opet oko gostoljubivog stola vriednog domaćine na zajutrak, a medjuto se priredio i posebni vlak, koji nam g. Gutmann stavio na razpolaganje, ter kojim smo nakon srdačnog oproštaja sa šefom tvrdke, oko 7 satih kreuuli pod vodstvom vlasteUnskog šumarskog osoblja kao i uprave pilane dalje u obliže sječine šuma vlastelinstva Valpovačkog. — Ponajprije projurismo šumu „Brezik" spadajuću srezu valpovačkom, ista obuhvaća 16 katastralnih rali, 55-godižnjcg hrastika u smjesi sa grabom, ter pojedinimi cerići, briesti i divjakami, koja posliednja vrst drveća u obće dosta važnu ulogu po ondašnje šume imade. Sastojina ta raste na dosta mršavom humoznom ilovastom pjesku, ter leži ravno, a drvlje većinom je iz panjeva niklo, sklop je dobar, isto i uzrast. — Nakon pol satne vožnje dodjosmo u šumu „Močilno" spadajuću ivanovačkom i zelčinskom srezu, ter zapremajuću 356 katastralnih rali. — Šuma ta stara je 35 do 60 godina; glavna joj vrst drveća grab i hrast lužnjak u raznolikoj smjesi, nuzsastojina pako drenak, divjake i briesti, i to sve većinom iz panjeva niklo, izuzam hrašće, koje je iz sjemena uzgojeno. Položaj djelomice podvržen povodnji, obrast i sklop dobar. — Ova je šuma prošle godine znatno stradala usljed gubara, koji ju posfe obrstio, a i do godine valjda da bude tako. S tom šumom graniči i opet sječiua prošle godine posječenih visokih šuma jZagradje i Greda" u površini od 189.852 rali. Sječina ta zasadjena bje |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1889 str. 8 <-- 8 --> PDF |
— 386 — prije dvie godine žirom, koji je liepo niliao izuzam pojedina niže ležeća mjesta, na kojili je voda dulje zaostala. Za tim sliede šume „Zamlaka" i „Široki dol" spadajuće harkanovačkom srezu, ter zapremajuće 369.668 kat. ral. površine, koje su takodjer prije dvie godine izsječene, ter stranom naravnim stranom opet umjetnim načinom žirom pomladjene. — Preostala još nuzsastojina doći će sliedeće zime do sječe. Odavle vodi željeznica u harkanovačku šumu „Brešće" zapreraajuću 400.449 kat. ralih, sačinjava umjetnim kao i naravnim načinom uzgojenu 5-godišnju branjeviuu hrasta u smjesi sa grabom, bukvom, briestom, drienkom, lipom i topolom, koje se posliednje vrsti drveća od vremena do vremena po stalno namještenih kulturnih radnici vade, u svrhu pospješenja uzrasta glavnih vrsti drveća. — Tik do ove šume leži i opet četir-godišnji hrastik koškanskog sreza u površini od 726.869 kat. rali, koja se šuma od prije spomenute u toliko razlikuje, da jedan dio bivše nuzsastojine još stoji, koji će se ipak sliedeće zime izsjeći. — Odavle dodjosmo u šumu „Gložje", zapremajuću 556.971 kat. ralih. — To je branjevina 4 godine starog hrasća, koje je dielomice naravnim, a dielomice i opet umjetnim načinom uzgojeno. — Dalje je sUedila visoka hrastova šuma „Cer" u površini od 154..«6 kat. rali, sastojeća se iz 100 do 180 godina starih lužnjaka i cerića kao glavna sastojina, te graba, briesta, drenka i divjaka kao podčinjenih vrsti drveća. Šuma ta je u predzabrani, ter imade preki´asan 4-godišnji hrastov podmladak. — Hrasće pokazuje dosta liep uzrast, a u dobrom je sklopu. Tu nam gospodin Gutmanu ml. i opet priredio oprostni zajutrak — a podjedno se iza kratke stanke, sa svojim osobljem od nas srdačnim načinom oprostio, vrativ se željeznicom u Bielišće, dočim smo mi pod vodstvom vlastelinskog šumarskog osoblja, nastavili naš put kolima cestom Osiek Našice kroz šumu „Grabarje" spadadajuću srezu koškanskom. Ova 1109.971 kat. ralih zapremajuća šuma nalazi se sada već treću godinu u predzabrani u svrhu osjeguranja čim podpunijeg naravnog pomladjenja iste, pošto i ta sastojina već u najbližje doba do sječe dolazi. S ovom šumom medjaši šuma „Budigošće" zapremajuća 1915.765 kat. rali, najljepšeg 150 do 250 godina starog hrastika uzrastlog na ravnom crničnom pjeskovito ilovostom povodnji nepodvrženom tlu. Sklop i uzrast sastojine dobri m, a prirast vrlo dobar. Nam šumarom iz gornje Hrvatske, koji nismo naučni u naših šumah, takovim gorostasom, srce je od radosti igralo, gledajući to skupocieno i vriedno hrašće tamošnjih šuma. Bilo je medjutim već i odmaklo podne, kad no stigosmo do lovačke kuće u srezu „Topolina", gdje nam presvietli g. grof i vlastelin te podupirajući član našega družtva, dao u sred šume prirediti gostoljubivi objed, ter gdje u prijateljskom razgovoru, uz zveket čaša, vesele zdravice i liepe hrvatske pjesme, njekoliko ugodnih časova sprovedosmo, dok nas zapadajuće sunce nesjeti, da nam se dieUti s tim liepim krajem, hoćemo li da se za vremena, još u kojih 2´/a sata odaljeni Osiek, povratimo. Oprostiv se srdačno sa zastupnici gostoljubnog domaćine, nastavismo u dugoj povorci put, koji nas je vodio duž prosjeka prekrasnih branjevina „Topoline" |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1889 str. 9 <-- 9 --> PDF |
— 387 — sa 451.r,n; kat. rali, od koje je površine prije 15 godina do 100 valih požarom postiadalo, danas ipak već posvema oporavljeno, zatim šumu .iČret" sa 6J8.721 kat. rali, u dobi od 3 do 10, 12—25, i 30--50 godina, gdje je takodjer g. 1874. površina od kojih 70 rali postradala požarom, hvala stojbini do danas ipak i opet liepirn grraljem pomladjena. U tom se srezu nalazi više mjesta, gdje je prije kojih 25 do 30 godina žir u redove sadjen, koja su danas liope mlade sastojine. I u tih branjevinah uredjena je ovog proljeća fazanerija, i to do sada povoljnim uspjehom. U tih srezovih pojavio se je do sada gubar samo sporadički, žalibože ipak bojati se, da će isti i ovdje skorim preoteti mah, u koliko se bo tovjek u tom slučaju mora osjećati skroz nemoćnim, motriocera te prirodne nepogode. Razgledav konačno putem još i šumu „Urbari" urbarne imovne obćine Bizovac, zakijučisrao to ovogodišnje naše doista u mnogom pogledu ne samo vanredno zanimivo, nego i poučno putovanje, osvjeđočiv se pri tom radošću, da uz dobru volju i znanje nadležnog šumarskog osoblja, kao izdašnu podporu od strane organa političkih oblastih i uz svu manjkavost današnje uredbe urbarne obćinske šumske uprave kao i tomu razpoloživih sredstva, ipak i u tih obćinskih šumah, moguće nmogo toga na korist naroda uraditi, kao što se s druge strane osvjedočismo, da će glasoviti hrastici gospoštija Valpo-Miholjac i u buduće u domovini našoj zauzimati dično mjesto, kao što im i njihov prvi uzgojitelj, bivši šumarnik Adolfo Danhelovsky, dično mjesto u kolu naših šumarskih velikana zauzimlje, ta koji da je šumaru liepši spomenik od onoga, koji si je sam stvorio, uzgojem šuma budućnosti?! II. Pohod regionalne izložbe n Osiekn. Neima dvojbe, da je obdržavanje gospodarsko-šumarske, te gospodarskoobrtne regionalne izložbe, u )nnogom pogledu povoljao djelovalo na liep uspjeh ovogodišnje naše glavne skupštine, jer izložba već sama po sebi vriedna bje putovanja u Osiek. Stoga se je i dne 4. rujna u 9 satih prije podne, kad no je i učestnikom šumarske skupštine prema izdanom programu bilo pohoditi tu izložbu, sakupio liep broj drugova pred prostorijama liepog gornjogradskog kasina, odkuda posebnimi vagoni tramvaja krenusmo pod vodstvom nadšumara i poslovodje, a podjedno i velezaslužnog podpredsjednika izložbenog centralnog odbora u dolnji grad, gdje no bje vrlo sgodno u gradskoj bašti spomenuta izložba udešena. — Vodjeni po p. n. gg. odbornicih Saiidiugeni, Muačeviću kao i tajniku Ilicu, sproveli smo tuj čitavo prije podne, razgledanjem raznih odiela i skupina izložbe. Neuiože nam ipak biti svrha, da tuj samu u mnogom pogledu dosta uspjelu izložbu u potankosti opišemo i razglabamo, već ćemo se samo u kratko ograničiti bar na to, da iztaknemo, da je baš šumarska slsupina bila jedna od najbolje a i najodiičnije zastupanih. Tu bo su bile vrlo poučne a i bogato opremljene kolektivne izložbe, naše požrtvovne brodske imovne obćine, vlastelinstva dolnjomiholjačkog kao i one od kneza Odescalchia u Sriemu, te parne pilane S. H. Gut |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1889 str. 10 <-- 10 --> PDF |
— 388 — manna u Bielišću, nadšumarskog ureda župaaije virovitičke i kr. šumarskog te gospodarskog učilišta u Križevcih, a đonjekle bi se ovamo mogle uvrstiti takodjer i kolekcije drvenih polufabrikata i tanina; tvrdkS, Neuschloss i Schmidt i Marcheti iz Gjui´gjenovca, sbirka kukaca, poznatog preparatora te vrsti kr. šumara E. Dobiaša iz Gospića, izložci uglevja te slike o postupku kod pougljivanja od F. Bauera iz Slatine, kolekcije tačka, lopata i vila itd. iz bukovine od J. Deutscha iz Vočina, kao i ona od B. Fuchsa iz Krčanca bukovih letva od S. Deutscha u Slatini, kolekcija kašika, korita i vretena S. Radosavljevića iz Bošnjaka, te izložci poznate tanin fabrike u Mitrovici, a samo šteta, da se izložci ti nisu više u jednoj skupini te kolektivno kao proizvodi „šumarstva" na jednom mjestu izložili, već u raznih hrpa i raznih stranah dosta prostranih izložbenih prostorija, nu svakako bila je ista izložba dosta poučna i zanimiva, a bilo bi doista željeti, da se bar znamenitije kolektivne sbirke iste, mogu dobaviti za naš, u pogledu naučnih pomagala, dosta slabo obskrbljeni, šumarskogospodarski zavod u Križevcih, ta poznato je, da su baš takove izložbe najbolja sgoda i prilika dobavi takovih sbirka, koje bi u ovom slučaju po taj naš zavod imale tim veću vriednost, što su to sbirke domaćih proizvoda i šuma. Glasom programa bilo nam je taj dan posije podne obdržavati plenr.rnu skupštinu, i stoga se već o podne povratismo opet u gornji grad, dogovoriv se prije, da ćemo se u večer opet u izložbi sastati. III. Obđržavanje plenarne skupštine. Polag ustanovljenog programa imala se je skupština obdržavati u prostorijah slavnog slavonskog gospodarskog družtva, nu razne okolnosti uzrokom su, da je g. poslovodja u zadnji čas odlučio, da se skupština uz privola slavne županijske oblasti, obdržaje u prekrasnoj velikoj županijskoj dvorani. Odgovarajući programu sakupismo se dne 4. rujna u 3 sata po podne u spomenutoj dvorani, u svrhu obdržavanja plenarne glavne skupštine; koju u odsutnosti družtvenoga predsjednika p. n. g. M. Dursta, koji bje bolesti radi zazapriečen skupštini prisustvovati, otvori prvi družtveni pođpredsjednik kr. zem. šumarski nadzornik g. Mijo Vrbanić, pozdraviv mnogobrojne učestnike na ime upravnoga odbora sa dobro došli, na što uzme rieč družtveni poslovodja nadšumar Smidinger, da i on sa svoje strane družtvo pozdravi, a zatim prijavi predsjednik, da je susjedno magjarsko šumarsko družtvo izaslalo ovogodišnjoj skupštini posebnoga svoga izaslanika u osobi kr. nadšumarnika i predstojnika kr. nadšumrskog ureda u Vinkovcih g. R. pl. Devana — susjedno kranjsko primorsko šumarsko družtvo pako ovlastilo je družtvenoga predsjednika g. M. pl. Dursta — slavno galičko - šumarsko družtvo pako tajnika i nadšumara F. Ž. Kesterčanka, da odnosna družtva na skupštini toj zastupaju, što skupština odobrenjem uze na znanje a podjedno saobći predsjednik skupštini brzojavne pozdrave, prispjele od predsjednika Dursta iz Abacije, zagrebačkih šumara, gg. Seringera i Hovarke iz Jaske, štovatelja i drugova izpod Kleka — Malina, Slapničara, Severa, Marka i Fusića iz Belovara — družtvenih članova |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1889 str. 11 <-- 11 --> PDF |
— 389 — druge kot. šumarije imovne obćine križevačke — Račkoga, Basare, Ugrenovića, Hajeka, Žibrata, Štrige i Macakanje iz Gline — Ljuboevića i ostalih drugova iz Petrinje, te Šipeka, Arčanina, Lepušlća, Guteše, Althalera, Ciganovića, Hranilovića i Adameka iz Otočca, koje pozdrave skupština sa „živili* poprati. Prelazeć zatim na izbor perovodje za ovogodišnju skupštinu, bude takovim na predlog predsjednika izabran per aclamationem g. Vellmir Stanković, protustavnik II. banske imovne obćine, na što predsjednik pozove družtvenog tajnika, da skupštini podnese izvješće o djelovanju pređsjedničtva družtva i upravljajućeg odbora, tečajem minule godine 1888/89.; sliedećeg sadržaja: Slavna skupštino! Podnašajuć ovim slavnoj toj skupštini izvješće o djelovanju družtva, odnosno upravnoga mu odbora, za vrieme od 30. kolovoza g. 1888. do danas, čast mi je sliedeće iztaknuti: Upravljajući odbor držifo je za to vrieme, ukupno 6 redovitih sjednica, i to na 8. studena i 31. prosiinca 1888., te 4. ožujka, 21. svibnja, 13. srpnja i 28. kolovoza t. g. Od važnijih pri tom stvorenih zaključaka neka budu iztaknuti sliedeći: 1. Odbor ponovio je sa tiskarom C. Albrecht, prema zaključku od 31. prosinca 1888 , ugovor u pogledu štampanja družtvenog organa. 2. Odbor oglasio je primjereno družtvenim pravilom u br. II. o. g. „Šumarskog lista" poziv na članove družtva, da pristupe družtvenoj pripomoćnoj zakladi. 3. Uvažujuć zaključak posliednje glavne skupštine, dopitao je odbor na račun odnosne stavke proračuna, u svojoj sjednici od 8. studena 1888. udovi A. Ćeliji pripomoć u iznosu od 30 for. a podjedno se u istom predmetu obratio posebnom predstavkom na visoku kr. zemalj. vladu, sbog iznovičnog pravednijeg odmjerenja mirovine joj, u smislu postojećih propisa. Isto je tako upravni odbor, uvažujuć okolnosti, dopitao i udovi A. Marinović podporu od 20 for. 4. Posebnim! pozivi, pozvani su šumari susjedne Bosne i Hercegovine, da pristupe kao članovi ovomu našemu družtvu, nu žalibože poziv taj našao je dosad u njih slab odziv, pa ipak bi valjalo da se šumari svijuh jugoslavenskih zemalja sastanu na zajednički ter uspješni rad i mar. 5. Uvjeriv se upravni odbor, da je nacrt novog šumskog zakona, kakov no bje g. 1882. po družtvu visokoj kr. zemalj. vladi predložen — u mnogom nepodpun te svrsi neodgovarajući, povjerio je u svojoj dne 8. studena g. 1888. držanoj sjednici članovom odbora gg. Robertu Fischbahu i Ivanu KoUaru, da iznovično prouče i svrsi shodno prerade spomenuti nacrt obćeg šumskog zakona, u svrhu svojedobnog predloženja skupštini. Nacrt taj preradjen je sad, te će se razpraviti po odboru konačno još tečajem sliedeće zime. 6. Na poziv visoke kr. zemalj. vlade, izabrao je odbor, ter vis. kr. vladi predložio, u svojoj sjednici od 4., ožujka t. g. šumarnika petrovaradinske imovne |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1889 str. 12 <-- 12 --> PDF |
— 390 — obćine g. M. Prokića za člana povjerenstva za obdržavanje višjih šumarskih državnih izpita. 7. Povodom molbe 1,´r. kot. oblasti samoborske, od 22. ožujka t. g. br. 1567. obratio se je odbor posebnom predstavkom na visoku kr. zemalj. vladu molbom, da visokoista istoj oblasti doznači podporu, u svrhu uredjenja šumsko;,´ biljevišta, za rečeni kotar, kojoj molbi visokoista medjutim glasom odpisa od 27. lipnja t. g. br. 26.094 nije mogla udovoljiti s razloga, što za ta svrhu nije imala pokrića u zemalj, budgetu, a iz zaklade za promicanje gospodarstvenih svrha, da se takova podpora podieliti mogla nije, jer da u smislu zakona zaklada ta tako dugo imade ostati netaknuta, dok se do stanovite visine neumnoži. 8. Na poziv eksekutivnog odbora, ovogodišnje regionalne izložbe slavnog slavonskoga gospodarskog družtva, zaključio je odbor u svojoj na dne 21. lipnja t. g. obdržavanoj odborskoj sjednici; 1) da se putem „Šumarskoga lista" posebnim pozivom članovi družtva pozovu na sudjelovanje kod te izložbe; 2) da i družtvo ´amo polag mogućnosti tamo sudjeluje i .S) doznačio je odbor, u predmjevi, da će slavna skupština naum taj naknadno odobriti, rečenomu odboru na račun prištednja od g. 1888. svotu od 100 for. u svrhu dionog- pokrića tr.´škova oko priredbe šumarske skupine te izložbe i 4)., imenovalo posebnog izaslanika, u osobi šumarnika M. Prokića, koji je družtvo, prigodom na dno 20. kolovoza t. g. obavljenog svečanog otvorenja izložbe, zastupao 9. Temeljem poziva magjarskog zemaljskog gospodarskog druUva, da sudjelujemo kod priredjenja hrvatsko-ugarskog odjela na šumarsko-gospodarskoj izložbi, koja će se g. 1890. obdržavati u gradu Beču, podnio je odbor na osnovu zaključka od 13. srpnja t. g. visokoj vladi posebnu predstavku, molbom za subvenciju. Visoka vlada, neimajući razpoloživih u tu svrhu sredstva, nije mogla molbi toj udov(djiti, i stoga je odbor zaključio kod radnja gori spommute izložbe nesudjelovati, i napokon 10. Izahrav mjestnim poslovodjom zu ovogodišnju glavnu skupštinu kr. žup. nadšumara J. Smidingera, ure lio i proveo je upravni odbor sve predradnje i poslove odnosrće se na obdržavanje te glavne skupštine a uz to riešio je i više inih, manje više važnih administrativnih predmeta družtvene uprave. Ovdje nam nai)okon preostaje još iztaknuti i onaj zaključak prošlo-godišnje glavne skupštine, prema kojemu seje visoka kr, zemalj. vlada imala ponovno zamoliti, „da sazove enquentno povjerenstvo" u svrhu ustanovljenja crnih glavnih načela, po kojih bi se imala provesti organizacija šumarstva u zemlji u obće" i to ga spominjemo s toga, jer nam je izvjestiti, da upravni odbor zaključak taj nije do sada proveo, a to ponajpače s razloga, jer mu je s dobro upućene strani javljeno, da je Njegova Preuzvišenost g. Ban već i sam poprimio inicijativu u tom predmetu, odrediv i/.radbu nacrta te organizacije, te što je odbor po tom držao, da će i visoka vlada sama onda, kad taj nacrt jednom izradjen bude, zadovoljiti možda i zamolnici družtva, glede sazova gori spomenute enkete. Prelazeć sada na opis imovinskog stanja družtva iztaknuti nam je sliedeće: |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1889 str. 13 <-- 13 --> PDF |
— 391 — Družtvena imovina povećala se je, hvala obstojnostim i tečajem prošl§ godine opet dosta liepo. Tako je prije svega dmžtveno pokućtvo svrsi shodno popunjeno njekojimi vrlo potrebitimi predmeti, a to: novog ormara za knjižnicu, velikom svjetiljkom, košarom za papir i faustmanovim visomjerom, u ukupnoj vriednosti od 46 for. 60 novč. nasuprot pako stavljeni su opet njeki predmeti u odpadak, u ukupno´ vriednosti od 11 for. tako, da današnju ukupnu vriednosi družtvenog pokućtva s okruglo 356 for. ocieniti možemo. Isto se tako za to vrieme i družtvena knjižnica pomnožala sa više važnih strukovnih djela, od kojih nam je navlastito spomenuti početak i nastavak djela: R. v. Dombrovski, „Encjclopiidie der gesammten Forst- und Jagwissenschaften" — zatim G. Hempel i K. Wilhelm „die Baume und Straucher des "VValdes" — Dr. Altum „Die Waldbeschađigungen đuch Thiere" — Dr. Zierbarth „Das Forstrecht" — Dr. F. Graner ,Die Forstbetriebseinrichtung". — i H. Fiirst „Die Pflanzenzucht im "VValde" te napokon skupne publikacije kr. zemalj. statističkog ureda, uz sliedeće strukovne časopise za god. 1888.: „Oesterreihische Forst- Zeitung" — „Tharander Forstliches Jahrbuch" — „Zentralblatt f. d. g. Forstwesen´´ — Bauer „Forstwissenschaftliches Zentralblatt" — „Mittheilungen des krainisch-kiistenlandischen Forstvereines" — „Haj" — „Erdeszeti lapok" — „Vereinsschrift des b(5hmischen Forstvereines" — „Frieks liundschau" — „Sylvan" — „Lesnoj Žurnal" — Allgemeine Forst- uud Jagdzeitung" — „Gospodarski poučnik" — „Težak" i „Gospodarski list" osim toga dobiva pako uredničtvo „Šumarskoga lista" u zamjenu za družtveni organ još i više domaćih dnevnih listova. Da se pako današnje stanje družtvene knjižnice i vanjskim članovom družtva u cielosti prikaže, urediti će predsjednićtvo vpć skorim, novi katalog, te će ga u „Šumarskom listu" objelodaniti. U pogledu osobnih promjena u družtvu, iztaknuti nam je prije svega, da se je i ove godine broj đružtvenih članova dosta znatno pomnožao. Tako su pristupih za članove utemeljitelje družtva; slavna I. hrvatska štedionica u Zagrebu, te veletržac g. Dragutin Schlesinger, takođjer iz Zagreba; pravih članova prvoga razreda pako pristupilo je ove godine 19, drugoga razreda 37 njih. Pregledamo li raedjutim imenik tih naših članova, to ćemo žalibože uvjek još vidjeti, da nam u istom sveudilj manjkaju, ne samo preranoga imena naših šumo-posjednika i vehkaša, no ne manje i ona, mnogih stručara šumara a po gotovo još čitavo čislo državnih kao i imovnih lugara, pa baš s toga se i ovom prilikom i opet obraćamo na vas gospodo, da uvažujuć interese družtva, svaki u svom krugu nastojite, da nam družtvo u čim širjih krugovih uhvati snažan korjen, pristupom svijuh onih faktora u našu zajednicu, kojih interese družtvo naše štititi i unapredjivati imade. Napokon nam je pako ovdje i dužnost, da se još jednom sjetimo i onih naših sudrugova i sučlanova, koje nam tečajem prošle godine nemila sudbina smrti otela, jesu to pako u prvom redu; bivši umirovljeni c kr. šumarnik i začastni član družtva Franjo Kadić, te bivši vla |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1889 str. 14 <-- 14 --> PDF |
— 392 — stelinski proviđiiik Dragutin Stech — Slava im! Odbijemo li sve, koncem prošle kao i tečajem ove godine, iztupivše i umrvše, kao i na novo družtvu pristupivše članove, to družtvo naše današnjim danom broji: 6 zaćastnih članova, prema lanjskih 7 dakle manje za 1 34 utemeljiteljna člana „ „ 32 , više , 2 28 podu[)irajućih „ „ „ 29 „ manje „ 1 232 pravih član. I. razr. „ „ 224 „ više „ 8 440 „ „ II. „ „ „ 418 , „ „22 ili ukupno 740 članova, odnosno prema lanjskim 710, ukupno za 30 više. Prispodobimo pako i ovom prilikom opet broj članova za posliednjih sedam godina, to vidimo, da je družtvo brojilo: godine 1883 ukupno 334 člana. 1884 r 430 1885 V 519 1886 B 623 1887 V 716 1888 n 711 1889 740 5 a k tomu dolazi i ove godine još i 25 predbrojnika na družtveni organ Uredničtvo „Šumarskoga lista", rukovodio je i ove godine na ime upravIjajućega odbora p. n. g. kr. zemalj. šumarski nadzornik Mijo Vrbanić. Obseg lista ostao je isti, dočlm je sama naklada povišena na 850 odtisaka po svezak. Kao što prijašnjih godina, tako je visoka kr. zemalj. vlada i ove godine obnašla uvaženjem djelatnosti i važnosti našega družtva, istomu visokim odpisom od 4. veljače t. g. br. 3132. dopitati iz zemaljskih sredstva podporu, u iznosu od 400 for., na kojoj joj podpori budi ovim izrečena naša najsmjernija zahvala. U smislu družtvenih pravila, podnaša se pođjedno slavnoj toj skupštini i zaključni račun o blagajničkom rukovanju predsjedničtva družtva za upravnu godinu 1888. Predllažuć upitni račun slavnoistoj na uvid i odobrenje, iztaknuti nam je, da je uzprkos dosta velikih izdataka, koje družtvo naše imade ipak i ove godine, nakon odbitka svijuh izdataka prigodom zaključka istih računa, na dne 24. veljače o. g. ostao saldo od 478 for. U novč., od koje svote medjutim, kako to već i prije spomenusmo, upravni odbor u predmjevi, da će slavna ta skupština učin taj naknadno odobriti, svotu od 100 for. priposlao slavnom eksekutivnom odboru za priredjenje regionalne izložbe u Osieku, tim naročitim dodatkom, da se svota t:i imade upotrebiti za diono pokriće troškova kod priredjenja šumarskog odjela te izložbe. Osim toga pako valja gori spomenutom ostatku pribrojiti još i medjutimne kamate za vrieme do 30. lipnja t. g. sa 5 for. 57 novč., tako da se prema tomu pri zaključku tih računa na dne 31. kolovoza t. g. ukazao ukupni ostatak od 383 for. 68 novč., od koje je svote iznos od 189 for. 01 novč., odpadajući |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1889 str. 15 <-- 15 --> PDF |
- 393 — na račun prihoda prošlogodišnjih kamata utemeljiteljne glavnice, ostao nedignut u štedioničk´j knjižici br. 50061; i^nos od 234 for. 67 novč. pako uložen je u posebnoj štedioničkoj knjižici br. G2749. Napokon pako preostalo bi tu još nadalje spomenut´, da je preostali koncem veljače t. g. dug neuplaćenih članarina za g. 1888. proma dosadanjem običaju, u koliko je utjeriv i do sada uplaćen, u prihod tekuće godine 1889. stavljen. Što se napokon samoga razpoloženja sa gori spomenutim viškom tiče, biti će stvar slavne te skupštine o tom zaključiti. Uz taj zaključni račun za g. 1888. predlaže se slavnoj toj skupštini takodjer i proračun za g. 1890. na blagovoljni pretres. Pridržajući si prigodom same razprave tog proračuna prema potrebi slavnoj skupštini u pogledu pojedinih u njemu sadržanih stavka potrebita razjašnjenja podati, spomenuti ćemo samo na kratko, da se je odbor kod sastavka istoga u glavnom držao načela, sadržanih u proračunu za g. 1889. te se hitnije promjene nalaze jedino kod stavke članarine i troškovi oko promicanja struke. Stanarina morala se je, obzirom na to, da se danas družtvena pisarna, prema želji odbora, nalazi u najskupljem djelu grada t. j . tik Zrinjevca, te da je uz to i mnogo veća nego li to bijaše do sada, povisiti od 150 for. na 180 for. Stavka 18 pako razni troškovi za promicanje struke i družtva povišena je od 100 for. na 150 for. s razloga, što će družtvo u slučaju, da ipak dodje do priredjenja obće zemaljske gospodarsko- šnmarske izložbe u Zagrebu, kako se to za g. 1891. smjera, imati pri tora vrlo važnu zadaću a po tom i izdataka, za koje se u proračunu predviditi moralo. Kao što su stavke razhoda na najnuždniju potrebu ograničene, isto tako su i stavke prihoda stegnute, te je vazda samo onoliko u prihod stavljeno, na koliko se je za svaki slučaj sigurnošću računati moglo, te s toga razloga, akoprem ove godine prema gori rečenomu broj ćlanova prvoga razreda 232 iznaša, stavljena je u prihod samo članarina od njih 225 a isto tako i kod članova II. razreda u mjesto njih 440 samo 400, a to ponajpače s razloga, što mnogi od gospode članova^ žalibože vrlo neuredno zadovoljavaju svojoj dužnosti glede uplaćivanja članarine, a navlastito zavladaše kod članova drugoga razreda u tom pogledu velike neurednosti, i to moramo priznati ne toliko krivnjom samog lugarskog osoblja, koliko baš krivnjom uprave nadležnih jim šumskih ureda, kojim je kako poznato, u interesu družtva ubiranje te članarine kao i vodjenje evidencije vrhu tih članova povjereno. Tako n. pr. njeki tih ureda primahu kroz cielu godinu, onoliko „Šumarskih listova" koliko odgovara broju prijavljenih članova lugara prema stanju na početku godine, a kad pređsjedničtvo napokon koncem godine energičnije potjera uplatu dužne članarine, tad se na jednom javlja, da je toliko i toliko lugara me ljutim iztupilo, odpušteno, umrlo i t. d., a družtvo nemarom tim gubi ne samo odnosnu članarinu, već se toga radi, neda nigda točno ustanoviti ni naklada „Šumarskoga lista" a slično je i kod njekih članova prvoga razreda, od kojih se njeki bezbrojno puta urgirati |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1889 str. 16 <-- 16 --> PDF |
— 394 — dadu, dok teda negda svojoj dužnosti zadovolje, a tuže li se napokon, ono su tobož još i uvriedjeni, a ne misle pri totn, koliko tim svojim postupkom štete i nepotrebitog posla nanašaju družtvu. Nadajmo se medjutim, da će rieči te naići na željeni odziv, te da toga bar u buduće već nebudemo trebali izticati. Govoreći pako već o družtvenom prihodu, budi nam slobodno i ovom pri likom opet prispodobiti zbiljni prihod družtva, za posliednjih pet godina, i tuj vidimo, da je isti iznašao: Godine 1884 2341 for. 90 novč. 1885 2676 „ 88 „ 1886. . . . 3089 „ 68 „ „ 1887 3219 „ 07 n 1888 3200 „ 98 ili za posliednjih pet godina ukupno 14528 for. 51 novč., dakle godimice po prečno 2905 for. 70 novč. Konačno prelazimo još i na izvješće o današnjem stanju družtvene goto vine i zaklada, i tuj nam je spomenuti sliedeće: Da vriednost družtvenoga pokučtva danas 356 for. 60 novč. iznaša, iztaknuli smo jur prije, — vriednost družtvene knjižnice pako, možemo ocieniti s 1384 for. u okruglom, iliti ukupno knjižnicu i pokućtvo sa 1740 for. u okruglom. Utemeljiteljna glavnica broji ukupno polag stanja od 30. lipnja t. g., odbiv kamate od 149 for. 01 novč., odpadajuće na još razpoloživi ostatak od g. 1888, 4016 for. 60 novč., od kojega iznosa je svota od 3016 for. 66 novč. koristonosno uložena u I. hrvatskoj štedionici u Zagrebu (knjižice br. 50061) ostatak od 1000 for. pako u papirih nagradnih obveznica c. kr. austrijskog zemljovjeresijskog zavoda u Beču. Pripomoćna zaklada broji prema stanju od 1. srpnja t. g. ukupnu glavnicu od 2592 for. 87 novč. i jednu obveznicu družtva „kola" na 25 for. Uzprkos svijuh nastojanja družtvene uprave, kao i same plemenite svrhe, kojoj glavnica ta služiti imađe, to je broj članova te zaklade i danas još vrlo neznatan.* U smislu ustanova §. 24. naših družtvenih pravila bo postaje dionikom te zadruge, tek onaj član našega družtva, ,koji je počam od prvoga pristupa u družtvo, bio stalno i barem pet godina član istoga družtva, a kao takov da je udovoljio svojim obveznostim, i u tu zakladu jedan za sve pute uplatio iznos od 5 for. u ime pristupnine". Tomu pako udovoljilo je od 740 članova * Članovi ti jesu : Antoš Ivan, Auseh Josip, Brosig Slavoljub, Barić Gjuro, Belja Pravđomil, Banić Joso, Benak Vinko, Durst Milan, Derjanović Andrija, Dujmović Fran, Furlan Jakob, Giirtler Antun, Ghyzy pl. Milan, Grba Sime, Hajek Bogoslav, Jareš Gjuro, Juriškovič Antun, Kesterčanek Franjo, Kor63kenyi Vjekoslav, Kor6škenyi Aleksanđer, Kovačina Matija, Krišković Mijo, Kovačevid Fran, Kolar Bolto, Koča Gjuro, Lajtmanović Matija, Ljubobratović Mile, Matanović Stjepan, Magjaiević Ivan, Mai´as Nikola, Matid Živko, Masid Mladen, Ničić Paskal, Orešković Tomo, Pere Sanđor, Radošević Mijo, Rakonić Antun, Rukavina Filip, Ružička August, Stiasny Demeter, Stary Vjenceslav, Sarkotid Filip, Slavkovid Ivan, Stojanović Niko, Skakavac Lazo, Trcanid Andrija, VVeiss Aleksanđer i Vrbanid Mijo, |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1889 str. 17 <-- 17 --> PDF |
— 395 — do sada samo njih 48, pa ipak nam sve to više ućestajuće molbe za podporu ponajbolje dokazuju opravdanost kao i potrebu te zaklade. Ove rieči pako neka budu poljediio opomena onoj gospodi članova, koji još sveudilj nisu dionici te zadruge, da čim prije uplatom pristupnine od 5 for. jedanput za svagda, svoju obitelj učine dionicom iste. Zaklada literarna broji danas zajedno sa kamatiraa do 30. lipnja t. g. 434 for., svota ta uložena je na štedionićku knjižicu br. 58.050 Prema tomu dakle razpolaže naše družtvo danas glavnicami od ukupno 7420 for. u okruglom. Zakljućujuć pako time to izvješće, molim slavnu skupštinu, da ga uzme blagovoljno na znanje, uvjerenjem, da su predsjedničtvo kao upravni odbor družtva polag mogućnosti ter odgovarajuć postojećim prilikam, od svoje strane vazda sve učinili, da iuterese družtva unapriede i štite, u koliko nam to pako možda i nije u onoj mjeri pošlo za rukom, kako bi to ran gi bio želio, ono tomu sigurno nije bila krivnja naša. Izvješće to uzeto bje po skupštini jednoglasno s odobrenjem na znanje, na što tajnik podnese skupštini izvješće odbora ad hoc, izabranog po lanjskoj glavnoj skupštini u svrhu ocjene literarnih radnja, prispjelih predsjedničtvu družtva, na temelju natječaja razpisanoga u br, XI. Šumarskoga lista od godine 1887., predlažuć skupštini na ime rečenoga odbora, za nagradjenje rukopis kr. umir, katastralnog šumarskog nadzornika g. Josipa Ettingera „0 šumskom drveću i grmlju u Hrvatskoj i Slavoniji" Na koji predlog Skupština, nakon kratke debate, usvoji predlog g. nadšumara Dragutina Laksara, da se rukopis g, Ettingera iz družtvene literarne zaklade nagradi iznosom od 300 for., ostatak gotovine rečene zaklade pako od 134 for., da se i nadalje u istu svrhu, do dalnje odluke družtva kamatouosno uloži, dok ista na toliki iznos naraste, da se nova nagrada bude razpisati mogla. Zatim pročita tajnik obnaštaj gg. nadšumara V. Benaka i J. Kuzme od 24. veljače 1889., koji su bili po 12. glavnoj skupštini izabrani u pododbor za pregledanje i preizpitanje družtvenih računa za g. J887., glasom kojega izvješća su rečeni računi pronadjeni u redu, te je u tom smislu i blagajnički dnevnik klauzuliran, te koje izvješće skupština uze na znanje. \ Kod razprave sliedeće točke dnevnoga reda, naime ustanovljenja pi-oračuha za sbedeću g. 1890. pnhvati skupština jednoglasno i bez promjene sliedeći, po upravnom odboru predloženi joj proračun, te predje zatim na razpravu o razpoložbi sa po odboru izkazanim ostatkom, preostalim iza zaključka družtvenih računa za godinu 1888., te bude prihvaćen predlog upravnog odbora, idući zatim, da od u zaključnom računu izkazanoga ostatka sa 383 for. 68 novč. prije svega izluči iznos od 149 for. 1 novč. odpadajući na račun još nedignutih kamata utemeljiteljne glavnice za g. 1888. time, da se iznos taj pribije utemeljiteljnoj glavnici, preostali pako iznos od 234 fur. 67 nč., da se ostavi na razpolaganje predsjedničtvu družtva, u svrhu ])okrića eventualnih troškova oko priredjenja šumarskog odjela prigodom obdržanja obće šumarsko-gospodarske izložbe god. 1891. u Zagrebu. Nebi li pako došlo do obdržanja te izložbe, imati će buduća glavna skupština o dalnjoj razpoložbi s tom svotom zaključiti. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1889 str. 18 <-- 18 --> PDF |
396 — 0 potrebi i pokridu potrebe hrv.-slav. šumarskoga đružtva za upravnu g. 1890., Predmet tu Potreba: (Razhod). 1 Stanarina i podvorba ... . 2 Ogriev i razsvieta družtv. pisarne 3 Nagrada tajniku družtva . . . 4 Tajniku paušal za pisara. . . 5 Nagrada uredniku Šum. lista . i 6 Uredniku paušal za korektora . 7 Uredniku paušal poštovni . . 8 Nagrade suradnikom „Šum. lista" 9 Štampanje „Šumarskoga lista" . 10 Vez i octprema „Šum. lista". . 11 Časopisi za uredničtvo . . . 12 Troškovi oko knjižnice (nabava, 13 Pisaće potrebe predsjedničtva . 14 Biijegi i poštarina predsjedničtva 15 16 Troškovi oko glavne skupštine . ´l7 Listonoše, sluznici i t. d. . . 18 Razni troškovi za promicanje 19 Vanredni troškovi (nadgrobni vienci, pokućtvo i t. d.) . . 20 Ukupno . . . =1^ OJ O co (3 1-^ OJ for. 180 12 200 100 200 100 20 300 1250 180 45 60 15 40 40 100 18 150 40 80 3130 -^0 3 for. 150 30 200 100 200 100 20 300 1250 180 50 80 20 40 90 100 40 100 30 60 3100 o 2 1"! cđ for. 1 168.— 200.— 100.— 200.— 100.— 20. 223.16 1195.59 170.27 43.80 61.12 6.— 35.74 35.50 36.08 15.32 136.85 40 27 30.10 2817.30 kralj, i slob. Opazka 05 ´a > ´~3 SD O ´S to ^. š 1 a "" o ^^ ta ^ cs ´aib C 3 "^ => 0 00 L 00 3 00 -^ 03 a -5 0 3 03 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1889 str. 19 <-- 19 --> PDF |
— 397 — r a, c -U. n predložen Xni. glavnoj skupštini, obđržavanoj dne 4. rujna 1889. god. u ffradu Osieku. r´´ IH 3 J3 Predme t For. Opazka. Pokriće. (Prihod.) 1 Kamati od utemeljiteljne glavnice 4100 for. po 4"/o 150 2 470 oO Podpora visoke kr. zemaljske vlade iz zemalj. sredstva 400 4 Članarina od 225 članova I. razreda 1125 5 800 6 Predbrojnina na „Šum. list" od 25 predbrojnika . . 125 7 Vanredni prihod (pristupnina, diplome, dugovine i t. d.) 60 Ukupno . . 3130 Dano iz odborske sjednice držane u Zagrebu 13. srpnja 1889. Predsjednik: Tajnik: M. D U r s t. F. Ž. Kest erča nek. 27 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1889 str. 20 <-- 20 --> PDF |
— 398 — ]Zia,l!:lj-a.čiii 0 blagajničkom rukovanju hrvatsko-slavonskoga šumarskoga družtva dne 4. rujna I. B, a z h o d. Bilo je U istinu prelimi o Poimenc e nirano izdano Opazka H for. for. nč 1 Stanarina i podvorba 168 } 150 2 Ogriev i razvieta družt. pisarne 3 Nagrada tajniku družtva 200 200 4 Tajniku paušal za pisara 100 100 5 Nagrada uredniku „Šumar, lista" 200 200 6 Uredniku paušal za korektora 100 100 7 Uredniku paušal poštovni 20 20 8 Nagrade suradnikom „Šumar, lista" ... . 350 223 16 9 Štampanje „Šumar, lista" 1200 1195 59 10 Vez i odprema „Šum. lista" 200 170 27 11 časopisi za uredničtvo . 50 43 80 12 Knjižica (vez i novo nabava knjiga). . . . 100 61 12 13 Pisače potrebe predsjedničtva 6 14 Biljeg! i poštarina 190 35 74 15 Razne tiskanice 35 50 16 Troškovi oko glavne skupštine 100 36 08 17 Listonoše, sluznici i t. d 40 15 32 18 Troškovi za promicanje struke i družtva u obće 100 136 35 19 Razni vanredni troškovi (pokućtvo, selenje i t. d.) 40 27 20 Podpore 70 30 10 Ukupno 3170 2817 30 Dano iz odborske sjednice upravljajućega odbora brv.-slav. Predsjednik: M. D u r s t. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1889 str. 21 <-- 21 --> PDF |
1889. u Osieku. II. Prihod. 3 Poimence 1 Kamati utemeljiteljne glavnice 2 Prinosi podupirajućih članova 3 Prinos pravih članova I. razreda 4 Prinosi pravih članova II. razreda ... . 5 Predplata predbrojnika na Šum. list. . . . 6 Podpora zemlje 7 Razno (pristupnina, diplome i t. d.) .. . Ukupno. . Odbiv odtuda razhod sa. . Ostaje . . K tomu medjutimni kamati do 30. lipnja 1889. sa Ostaje razpoloživo . . — 399 — ra.c-u.33. za upravnu godinu 1888., predložen XIII. glavnoj skupštini, držanoj U istinu primljeno Bilo je preliminirano for. 150 490 1150 836 125 400 19 3170 for. 149 481 1022 913 125 400 104 3195 2817 378 5 383 nč. 01 — 50 — — 90 41 30 11 57 68 Opazka o g 0) > -1^ vi .2« ´3´" 2 > K (33 =´0 ´—i 0 cS — *-i 3 ft S; > :s- bc 1 šumarskoga đružtva držane u Zagrebu, dne 13. srpnja 1889. Tajnik: F. Ž. Kest erčan ek. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1889 str. 22 <-- 22 --> PDF |
— 400 - Preizpitanje samog zaključnog računa pako bude povjereno gg. nadšumarom G. Krausu i D. Laksaru, koji će imati o tom svojedobnom uredovanju podnieti sliedećoj glavnoj skupštini, svoj obnalaz i izvješće. Prelazeć time skupština na razpravu ,o predlogu šumarnika M. Prokića, tičućeg se namaknuća sredstva, potrebitih za gradnju družtvenoga doma u Zagrebu", pozva prije svega predsjednik predlagatelja, da svoj predlog obrazloži, kojemu se pozivu isti u poduljem svestrano obrazloženom govoru odazva, davši tim podjedno povod poduljoj živahnoj debati većine prisutnih članova, na temelju koje skupština napokon usvojiv u načelu predlog gosp. šumarnika Prokića, na predlog g. šumara D. Nanicinija zaključi, da se upravni odbor družtva pozove, da do sliedeće glavne skupštine svestrano izpita, kako bi se taj naum družtva najbržje i najsgodnije dao oživotvoriti, a prema tomu, da i opet sliedećoj glavnoj skupštini svrsi shodne konkretne predloge na pretres predloži.* Prešav zatim skupština na razpravu 10. točke, dnevnoga reda t. j . na ustanovljenje mjesta kao i predmeta stručne razprave za dogodišnju glavnu skupštinu ^družtva, objavi predsjednik, da su družtvu stigla dva poziva u pogledu dogodišnjeg sastanka, i to poziv družtvenog člana i drvotržca gosp. Felixa Neubergera iz Rieke, kojim isti pozivlje družtvo, da dogodišnju skupštinu obdržaje u Ogulinu, odnosno Jasenku, a zatim stavi prisutni gosp. nadšumar V. Benak sliedeći predlog: „Uvažujuć, da su se do sada naše družtvene skupštine obdržavale u raznih krajevin naše domovine osim banovine, na koju još sveudilj red došao nije, te uvažujuć blagotvorne posljedice tih naših skupština po bolju budućnost šumsko-gospodarstvenih prilika u našoj domovini, kao i tu okolnost, da je naročito u banovini nuždno, da se šumsko-gospodarstvene prilike na bolje okrenu, jer ne bude li toga što prije, odaljivati ćemo se sve dalje od cilja našega i narodno će blagostanje tamo propasti, slobodan sam slavnoj toj skupštini u ime imovnih obćina prve i druge banske kao i slob. i kr. grada Petrinje, na temelju podieljene mi povlasti, staviti predlog, da se naša dogodišnja glavna * 0 p a z k a. Za kratkog odmora, koji je predsjednik u to vrieme, u svrhu omogućenja sporazumka prisutnih, u tom predmetu dosta raznolikog mnienja, bio urekao, pozove g. D. Nanicini prisutne gg. članove, da odmah sami dobrim primjerom pokažu na6in, kojim će se moći najlasnije đo namaknuća za gradnju družtvenoga doma potrebite glavnice dođi, zapisom stanovitih dobrovoljnih prinosa, koji je poziv imao posljedicu, da se obvezaš e u tu svrhu družtvenoj upravi dogodice uplatiti: p. gg. Drag. Nanicini 50 for., Koloman Bunjik 50 for., Mijo Vrbanić 100 for., Ivan Odžić 50 for., Ivan Antoš 100 for., Lazar Petrović 100 for., Ivan Stojanović 50 for., Vinko Benak 100 for., Dušan Ilijć 50 for., Šandor Pere 60 for., Mijo Radosevid 200 for., Prokop Agjić 50 for., Guiđo ŠuUer 100 for., Gašo Vac 50 for., Antun Navara 50 for., Bozo Kranjc 50 for., Milan Škorić 50 for., Obrad Peičid 50 for., Šmidinger Eikard 50 for., Mirko Puk 50 for., Josip Šmidinger 100 for., Velimir Stankovid 50 for., Makso Prokić 100 for., Gjorgje Koča 50 for. i Julio Anderka 50 for. ili ukupno 1860 for.! Nadamo se, da će primjer taj, čim prije i kod ostalih drugova i prijatelja našega družtva, naići na željeni odziv, da nam naum bude doista mogao i čim skorije postati činom ! |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1889 str. 23 <-- 23 --> PDF |
— 401 — skupština obdržaje u gradu Petrinji, u savezu sa ekskurzijom u šume gori rečenih šumovlastnika. Što se pako samog pi´edmeta stručne razprave tiče, predlažem razpravu pitanja: Kojim bi se načinom dalo šumarstvo uBanovini podići?" Predlog taj bude po skupštini usvojen tim, da se skupština imade po običaju koncem kolovoza ili početkom rujna sazvati. Pošto bje tim dnevni red plenarne skupštine izcrpljen, zaključi predsjednik sjednicu, urekav nastavak glavne skupštine za dne 5. rujna u 9 satih prije podne. Na što se družtvo odputi do gradske streljane tik izložbenih ptostorija, da sprovede večer u prijateljskoj zabavi i razgovoru. IV, Obdržavaiije glavne skupštine. Primjereno programu, nastavi družtvo dne 5. rujna svoja viećanja, i to prije svega saslušanjem vrlo zanimivog i svestrano izcrpljenog izvješća kr. žup. nadšumšra J. Šmidingera „o šumah i šumskom gospodarstvu urbarnih imovnih obćina područja županije virovitičke s osobitim obzirom na dne 2. i 3. rujna t. g. obavljen izlet", iz kojega izvješća nam je sliedeće važnije točke spomenuti : Ukupna šumska povšina županije virovitičke obsiže danas 322.941 kat. rali, od toga dolazi na briežnate predjele 193.764 rah, a ostatak od 129.177 rali pako odpada na šume u ravnici. Polag vrsti drveća odpada na šume hrastove 116.828 rah, bukove 105.383 rali, kestenike 70 rali, crnogoricu 1.940 rali, a 98.710 rali na mješovite šume. U pogledu vrsti uzgoja pako odpada: na visoke šume 234.658 rali, na srednje šume 22.058 rali, na sitne šume 17.438 rah, na šikare 33.524 rali, a 15.263 rali na močvare i čistine šumske. Gledom na posjed nadalje dolazi 300.883 rali na vlastelinske šume, a 22.058 rali pripada urbarnim imovnim obćinam, kojih danas ukupno 184 imade. — U šumsko - gospodarstvenom pogledu, podpadaju te obćinske šume pod nadzor 6 kot. obćinskih šumara, sa 800 do 900 for. godišnje plaće, te 126 šumskih čuvara odnosno lugara. Što se obsega pojedinih tih šumarija tiče, to odpada; na šumariju valpovačku 2323 rali obćinske šuuie miholjačku 2245 našičku 2848 djakovačku 8969 slatinsku 3272 virovitičku 2401 u novije se doba pako kani za kotar djakovački ustrojiti još i druga obćinska šumarija i Semeljcih. Prodajom sječi doraslog hrašća iz spomenutih obćinskih šuma, putem predhvata, unišlo je do sada sveukupno 2,360.729 lor., koji je novac većim dielom, na ime nepotrošive šumske glavnice, uložen u državnih vriednostnih |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1889 str. 24 <-- 24 --> PDF |
— 402 — papirih kod kr. zemalj. blagajne u Zagrebu, do6im se kamati za podmirenje redovitih godišnjih izdataka dotičnih imovnih obćina upotrebljuju. Počam od g. 1877. do danas pomlađjeno je od spomenutog šumskog površja, dielomice naravnim a dielomice i umjetnim načinom, ukupno 49G9 rali šumišta, i to u urbarnih obćinah Retfalu, Josipovac, Petrijevci, Vinogradci, Veliškovci, Hrastina, Suhopolje i Lukač, te su nižja poplavi izvržena mjesta zasadjena jalšom i topolom, ostala pako čistom hrastovinom. Način uzgoja osniva se na medjutomnom poljskom uživanju odnosnih sječina kroz 3 godine, a jeseni treće godine posije se onda međju redove žir, te su iste branjevine uz to još i valjano ogradjene ili obšancane. Konačno neka bude tuj još i to iztaknuto, da su i političke oblasti tamošnjeg područja, shvaćajući podpunoma stavljeni im zadatak u pogledu šumsko-upravnom, do sada vazda intencije šumarske uprave svim mogućim načinom podpomagale i pospješivale, ter tako omogućile doista liep uspjeh rada tih organa, činjenica koja se u nas inače — žalibože — tek hvalevriednom iznimkom označiti može. Skupština uzevši spomenuto izvješće nadšumara Šmidingera odobrenjem na znanje, predje zatim na razpravu još preostalog predmeta dnevnoga reda, naime na pretres po kr. žup. nadšumaru F. Kesterčanku predloženih, te još godine 1887. u „Šumarskom listu" strana 293. do 307.) objelodanjenih »nacrta zakonskih osnova „ob uredjenju šumarske službe pohtičke uprave, kao i osnove zakona o uredjenju šumskog gospodarstva i uprave obćinskih šuma staroga provincijala". Nakon što je izvjestitelj svestrano ocrtao potrebu uredjenja šumarske službe političke uprave u našoj domovini, kao i s ovom u savezu stojeće uredjenje šumskog gospodarenja kod obćina u starom provincijalu, razjasniv podjedno u glavnih crtah i sadržaj kao i opravdanost spomenutih nacrta, zaključi skupština, takove u cielosti prihvatiti za podlogu specijalne debate. Neupuštajući se pako ovdje u samo opisivanje prigodom specialne debate razvitih mnienja i razprava, pri kojih je velik dio prisutnih članova velikim interesom sudjelovalo, saobćujemo u sliedećem same odnosne osnove, kako što je iste skupština konačno jednoglasno prihvatila i odobrila tim, da se takove imadu po upravnom odboru družtva, čim prije zajedno s odnosnim obrazloženjem, podastrieti preuzvišenomu g. Banu, odnosno i visokoj kr. zemaljskoj vladi na dalnje blagovoljno uredovanje. Nacrti ti glase: A. Nacrt osnove zakona o uredjenju šumarske službe političke uprave u Hrvatskoj i Slavoniji. I. Obćenite ustanove. § 1Provadjanje šumsko-redarstvenih propisa, spadajućih u djelokrug zemaljskih političkih upravnih oblasti, pripada istim oblastim na temelju ovoga zakona dodieljeuom šumarsko-tehničkom osoblju. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1889 str. 25 <-- 25 --> PDF |
— 403 — Imade se dakle tim šumskim tehnikom u svih poslovih, odnosećih se na službeni njihov djelokrug, pružiti zgoda, da svoje strukovno stanovište označiti mogu. § 2. Zadaća šumarsko-tehničkog osoblja, političke uprave jest: 1. Pomagati političke oblasti kod vršenja i provadjanja šumarstva tičućih se zakona i naredaba u obće, a naročito i strukovnjačkim savjetom, bezprestanim motrenjem i uočivanjem šumarskih odnošaja, ter prijavljivanjem pri tom opaženih protupravnosti. 2. Pospješivanje šumskog uzgoja, poukom takovih šumovlastnika, kojim je takova poduka i uputa potrebita, te proučavanjem onih mjera i napremica, koje bi mogle služiti za podignuće šumarstva i šumskih odnošaja. 3. U slučajevih §. 5. o. z. rukovoditi ili upravljati šumami stanovite vrsti. 4. Izpunjavati sve one zadatke, koji se tom osoblju budu u buduće posebnim! zakoni ili naredbami naročito dopitali. 5. Šumarsko-tehničkom osoblju može se po političkih oblastih povjeriti takodjer i samostalno vodjenje povjerenstvenih mjestnih iztraživanja u poslovih, tičućih se njihovog službovnog djelokruga. 6. Političke upravne oblasti dužne su, dodieljenim jim šumarskim tehnikom, dostavljati na strukovno izvješće odnosno riešenje, sve šumarstva i šumskog redarstva kao i na upravu i gospodarenje šumsko-imovnih obćina tičuće se podneske i spise. Potanje naputke u pogledu načina i slučajeva, po kojih bude šumarskotehničko osoblje političke uprave, toli u administrativnom, koli tehničkom pogledu, kod izpunjivanja svojih dužnosti postupati imalo, izdati će kr. zemalj. vlada naredbenim putem. § 3. Političke oblasti, nisu vlastne dodieljeno im šumarsko - tehničko osoblje upotrebljivati u druge svrhe, van u svrhe § 2. o. z. spomenutih službovanja, odnosno u poslovih i razpravah, koji sa šumarstvom i s onimi u § 2. točka 4. spomenutimi dužnostmi u savezu stoje. § 4. Dodieljivanje zvaničnih šumarskih tehnika političkim oblastim biva u smislu ustanova dodatka o. z uz pridržanje onih svojevremenih promjena, kojih se potreba možebit kasnije uzpostavila bude, ter koje će kr. zemalj. vlada onda upravnim putem odrediti. § 5. Šumarskim tehnikom-političke uprave, može se prema potrebi ureda radi povjeriti takodjer neposredna uprava i nadzor nad obćinskimi i privatnimi šumami unutar podčinjenoga jim kotara, u koliko odnosni šumoposjednik nebi sam mogao ili htio šumskim zakonom propisano upravno osoblje u ustanov |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1889 str. 26 <-- 26 --> PDF |
— 404 — Ijenom mu po kr. žup. oblasti roku namjestiti, nu kod privatnika treba tomu dozvola kr. zemalj. vlade. § 6. Šumarsko-tehničko osoblje političke uprave imenuje ban, na predlog zemaljskog šumarskog nadzoi-ničtva. Imenovanju tom imade u pravilu predhoditi razpis natječaja. § 7. Uredovnu zakletvu, polažu šumarski tehnici dodieljeni kr. županijskim oblastim, u ruke kr. velikog župana, oni dodieljeni kr. kotarskim oblastim pako, u ruke kr. kot. predstojnika. § 8. Počamši od 1. siečnja 1891. morati će se svi oni, koji će htjeti zadobiti službu činovnika šumarsko-tehničkog kod političke uprave, izkazati se, da su rodjeni u Hrvatskoj i Slavoniji i da su osposopljenje za šumarsko - tehničku službu stekli položenjem višeg šumarskog državnog izpita u tuzemstvu. Šumarski činovnici, koji su već sada u kraljevinah Hrvatskoj i Slavoniji u javnoj šumarskoj službi stalno namješteni — riešeni su — u koliko to kvalifikacije neimaju — gori spomenutih ustanova. §9. Šumarsko-tehničko osoblje političke uprave, sačinjava sa osobljem kr. šum. nadzorničtva zem. vlade, jedan status, te uživa ondje, gdje je usta vijena plaća u dva stupnja, polovica tih urednika vazda višju a polovica manju plaću. Za uzdržavanje za službenu porabu služećih konja, te obavljenje službenih putovanja, pripada šum. osoblju godišnji paušal ustanovljen u dodatku o. z. U svrhe namaknuća zaklade za podmirenje mirovina zvaničnih šum.tehnika, valjaju propisi postojeći u tom pogledu za zemaljske činovnike u obće. Kod popunjivanja pojedinih službovnih mjesta imade se u pravilu vazda razpisati natječaj za mjesto najnižjeg dnevnog razreda. Šumarsko tehničko osoblje političke uprave ravno je u svemu ostalim činovnikom zemalj. polit, uprave. Prelazom iz zemaljske šumarsko tehničke službe političke uprave — u gradsku, urbar, obćinsku ili krajiško imovno ob ćinsku službu ili obratno neprekida se službovno doba. § 10. Troškovi potrebiti za podmirenje plaće i inih beriva šumarsko-tehničkog osoblja političke uprave, imadu se podmiriti; a) iz stalnog prinosa koga u tu svrhu doprinaša´zemlja iz zemalj. sredstva. b) iz prinosa koje u ime nadzora i uprave imadu plaćati pojedine urbarne i ine imovne obćine i privatnici, koji nejmaju posebnih svojih šumarah, u razmerju pripadajućeg jim šumskog posjeda (u sm.islu ustanova § 5. o. z.), koji prinos ipak polovicu sveukupnih troškova nadmašiti nesmije. Kojim će načinom i po |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1889 str. 27 <-- 27 --> PDF |
— 405 — kojem ključu pojedini interesenti doprinašati za namirenja tih troškova, ustanoviti će kr. zemalj. vlada naredbom. § 11 Zvanični šumarski tehnici političke uprave podčinjeni su toli u službovnom koli i disciplinarnom pogledu neposredno predstojniku one političke oblasti, u čiji status osoblja spadaju, a u posljednjem redu kr. zemalj. vladi. § 12. Kod popunjivanja mjestah političkim oblastim dodieljenih zvaničnih šumarskih tehnika, imade se osobiti obzir uzeti, na jur stalno kod urb. imovnih obćina namješteno šumarsko upravno osoblje. Dosadanje službovanje imade im se uračunati. II. Naposebne ustanove. § 13. Šumarsko tehničko osoblje, političke uprave sastoji: 1. Od zvaničnih šumarskih tehnika političke uprave, polag statusa spomenutog u dodatku o. z. 2. Od onih šumarskih tehnika državne šumarske uprave i imovno-obćinske uprave, kojim će se, u sporazumljenju sa kr. državnom šumskom upravom, kod pohtičkih oblastih I. molbe u području bivše vojne Krajine, povjeriti na temelju dragovoljnog preuzeća najmanje § 2. o. z. toč. 1. i 2. spomenuta poslovanja u začastnom svojstvu, te koji će vršenje te službe po najboljem zvanju i savjesti obećati. Ovi se služe, prigodom svojih funkcija u šumarsko-tehničkoj službi kod političke uprave, naslovom kr. delegirani šumsko-nadzorni povjerenik, dobivajući za sa tim poslovanjem skopčane izdatke, stanovitu razmjerno povjerenom jim nadzornom okružju i ostalim mjerodavnim odnošajem, ustanovljenu paušalnu nagradu. § 14. Šumarski tehnici, dodieljeni kr. žup. oblastim, zastupaju kao strukovni izvjestitelji te oblasti, na temelju istim oblastim zakonom od ij. veljače 1886. ob ustroju političke uprave dodieljenoga jim djelokruga, na ime kr. zemalj. vlade, interese zakonitog gospodarenja sumarni u obće, napose pako pripada jim još i neposredni nadzor nad obćinskimi šumami i kotarsko-obćinskimi šumari, preizpitivanje šumsko-gospodarskih osnova, kao i nadziranje provadjanja u istih sadržanih ustanova, oni obavljaju od slučaja do slučaja potrebna nadzorna putovanja, sastavljaju glavno šumarsko izvješće .županije, te obavljaju u kratko sve poslove i zasjecajuće u obseg šumske uprave i šumarstva u obće. § 15. Zvanični šumarski tehnici dodieljeni kr. kotarskim oblastim, jesu strukovni organi kot. oblasti, za sve šumarstva se tičuće poslove, spadajuće u |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1889 str. 28 <-- 28 --> PDF |
— 406 — djelokrug kot. oblasti, a pripada im pako napose još i vodjenje sveukupne uprave i gospodarenja onih urbarno-občinskih i inih šuma, koje će se u smislu ustanova § 5. o. z. njima povjeriti, zatim sastavljanje odnosno preizpitivanje procjena 0 šumskih kvarovih, zavjeravanje lugarskog i lovačkog osoblja, rukovodjenje obćinskih hajka na grabežljivu zvjerad, ter podnašanje prijava vrhu svih opaženih prekršaja protiva postojećim šumarskim i lovnim zakonom i naredbami. Dodatak. Šumarsko-tehničko osoblje političke uprave sastoji: 1. Četiri kr. žup. šum. nadzornika VIII. dnevnog razreda, sa 1.400 for. plaće, 250 for. stanarine i 600 for. putnog paušala. 2. Četiri kr. žup. šum. nadzornika VIII. dnevnog razreda sa 1.200 for. plaće, 250 for. stanarine i 600 for. paušala. 3. Dvanajst kr. kotarkih uadšumara sa IX. dnevnim razredom, i to šest sa 1000 for., a šest sa 900 for. plaće, 200 for. stanbine i 350 for. paušala za konja 4. Trideset i dva kr. kot. šumara X. dnevnog razreda, i to šestnajst sa 800 for. plaće, 150 for. stanarine i 350 for. paušala, te še.stnajst sa 700 for. plaće. 150 for. stanarine i 350 for. paušala za konja. 5. Osam kr. šum. vježbenika sa 500 for. adjutuma. 6. Dvadeset kr. delegiranih šumsko-nađzornih povjerenika, uz nagradu od 100—240 for. na godinu. Paušal kot. šumarah i kot. šum. pristavah imade služiti za uzdržavanje konja s tom obvezom, da dotičnik odnosne konje ili konja i doista držati mora. Od ove obveze za uzdržavanje konja, može se odrešiti samo u slučaju osobito važnih razloga i posebnom vladinom dozvolom. U ovih iznimnih slučajevih slobodno je dotičnomu šumaru poslužiti se najmljenirai koli ili konji, a eventualno i pješki put prevaliti. Osim toga ovlašteni su šumarski činovnici zaračunati si paušalnu dnevnicu za sve zbilja učinjene putne dane, i to: kod IX dnevnog razreda od for. 3.00 „ X. „ ,, „ „ 2.50 Oni činovnici, koji su od obveze za uzdrvažanje konja odrešeni, imaju pravo samo na 70% gore rečenoga paušala. U pogledu zaraćunavanja dnevnica za žup. šumarske nadzornike, valjaju propisi postojeći za zemalj. činovničke osoblje u obće. B. Nacrt osnove zakona o nredjenju gospodarenja i šumske uprave obćinskih šuma u području starog provincijala. § ! Šume na temelju ustanovah c. kr. patenta od 17. svibnja 1857. prigodom provedenja segregacije odciepljene od šumah gospoštijskih, u korist bivših podložnikah, sačinjavaju „obćinsku šumu". |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1889 str. 29 <-- 29 --> PDF |
— 407 — § 2. Ovlaštenici i sela uživajuća i posjedujuća zajednički takove u § 1. o. z. spomenute obćinske šume, sačinjavaju jednu t. z. urbarnu šumsko-imovnu obćinu. § 3. Ove urbarne šumsko-imovne obćine nose uz ovaj naslov i ime onih selah iz kojih se ustrojavaju. § 4. Ove zajedničke urb. obćinske šume, lugovi i zemljišta kao i šume plemićkih, gradskih, trgovištnih i selskih obćina, imadu se pod nadzorom političkih oblastib obradjivati po šumskih zakonih i šumarskih službovnicih, koji jur postoje ili koje će kr. zemaljska vlada, u tu svrhu i u smislu ovoga zakona naročito izdati. U svih tih šumah imade se zavesti potrajno šumarenje. § 5. Oni obćinski pašnici, koji su, dok ovaj zakon u kriepost stupi, obrašteni šikarom ili drvljem, imadu se takodjer smatrati sastavnim dielom odnosne imovno-obćinske šume. §6. U pravilu nije slobodno ni dieliti. ni prodavati obćinsku šumu, ni pašnik. Sve pravde, koje proiztiću iz ovakove đalnje diobe zajedničkih šuma, ili iz učestvovanja pri užitku, imaju riešavat političke oblasti, a samo ako nadležnost ovih nebi zato bila dostatna, redoviti sudovi po ustanovah obćega gradjanskoga zakonika. § 7Krčenje ili razdiobu obćinskih šumah ili pašnikah i upotrebljenje takovih zemljišta na ine svrhe, može žup. upravni odbor samo uz odobrenje kr. zemalj. vlade dozvoliti. § 8. , Gospodarenje i uživanje obćinskih šumah sliedi na temelju, za svaku takovu šumu po načelih umnoga gospodarstva i šumarske znanosti sastavljene odnosno sastaviti se imajuće šumsko-gospodarstvene osnove. §9 Za vrieme, dok se u § 8. o. z spomenute gospodarske osnove uglave i odobre, imadu šumari sastaviti, obći nacrt šumske radnje, a na temelju istoga sastaviti početkom svake godine nacrt o sječbi drva i o težanju; u kojem se nacrtu ima uzeti valjan obzir na podmirenje ovlašteničkih služnostih. Preizpitanje i odobrenje tih nacrta i radnjah, pripada šumskim izvjestiteljem kr. županijskih oblastih. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1889 str. 30 <-- 30 --> PDF |
— 408 — § 10. Obćinske šume predstavljaju zajednički posjed ovlaštenikah dotične imovne obćine, a kod urbarnih obćina napose, posjed svih onih stanovnikah obćine, koji imadu urbarialni selištni posjed ili koji su prigodom dieljenja šume kao žiljeri računani bili, zatim eventualno mjestnoga župnika, bilježnika i učitelja. Za svaku šumsko imovnu obćinu imade se u dva primjerka sastaviti t. z, temeljna knjiga ovlaštenikah, od koje jedan primjerak ostaje u pohrani kod poglavarstva obćine, drugi pako, kod nadležne kr. kotarske oblasti. U ovu se temeljnu knjigu imadu unjeti svi ovlaštenici po naslovu i pravnom razmerju. § 11 Šumski použitci dopušteni su u obćinskih šumah samo u toliko, na koliko neprieče valjano plodjenje i gojenje šume, a naročito je slobodno u obćinske šume goniti marvu na pašu i žirovinu, samo pod stegami u § 10. šumskog zakona propisanimi. Žirovina i sabiranje šiške, imade se u pravilu uviek putem javne dražbe prodati u korist imovne obćine, kod onih obćinah ipak, koje imadu šumske glavnice, ter kojih je u obće financijalno stanje povoljno, mogu se u žirovinu upustiti svinje ovlaštenikah i uz sniženu pristojbu. Bezplatno se u pravilu ni paša nesmije uživati. § 12. Kod onih imovnih obćina, kod kojih kamate postojećih šumskih glavnicah dosižu, bar za podmirenje polovine sveukupnih redovitih troškovah imovne obćine, može se svake godine prije zaključka računah, u koliko se to slaže sa ustanovami § 24. 0. z. dobiveni u istoj godini novac za žirovinu, šišku, i ostale šumske plodove, kao i u ime naknadah za šumske kvarove, na ovlaštenike u razmerju njihovih pravah na šumske koristi razdieliti, ali se pri tom, imadu svakako prije svega namiriti i zadržati one svote, koje pojedini k namirenju šumskoga poreza, upravnih i pričuvnih šumskih troškovah doprinašati imadu, u koliko jih nebi već podmirili bili. § 13. Šumsko-imovne obćine kojih šumski posjed veči od 800 hektarah, vlastne su postaviti si u svrhu uprave svojih šumah posebnoga obćinskoga šumara, sa potrebnim lugarskim osobljem. Sve ostale imovne obćine pako, podpadaju u šumsko-gospodarskom i šumskoupravnom pogledu, pod nadzor i upravu šumarsko - tehničkog osoblja nadležne kr. kot. i žup. oblasti, te su u svrhu dionog podmirenja troškova te uprave dužne plaćati po razmjerju pripadajućeg jim šumišta u zemaljsku blagajnu posebne tangentialne odštete. Ove se tangentialne odštete, imadu od obćinah, odnosno ovlaštenikah zajedno sa poreznimi danci utjerivati, odnosno pobirati, ter putem kr. kot. oblastih kr. zemalj. blagajni dostavljati. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1889 str. 31 <-- 31 --> PDF |
— 409 — Potanji propisi u pogledu samog zarafiunavanja tih tangenta sliediti će putem naredbenim. § 14. Imenovanje i namještenje u § 13. o. z. spomenutog obćinsko - šumarskog osoblja, može bivati samo pod istimi uvjeti, što su propisani za naimenovanje činovnikah zemaljske šumske uprave. Izabrani se imadu vazda predložiti na potvrdu kr. zemalj. vladi. Plaće i mirovine u § 13. spomenutih obćinskih šumarskih činovnikah i službenika ustanovljuje obćine. §15. U § 13. alineja prva spomenute šumsko-imovne obćine, imati će najdulje u roku od godinu dana, iza kako ovaj zakon u kriepost stupi, u § 14. o. z. spomenute svoje obćinsko šumarsko osoblje namjestiti, jer će se po izmaknuću toga roka smatrati, da su se toga svoga prava odrekle, te će se poput inih imovnih obćinah staviti pod upravu kr. kot. šum. osoblja. § 16. Za one obćine, kojih šumski posjed manji od 60 hektara, ter koje stoga nebi mogle ili htjele namjestiti za lugare onakove osobe, koje imadu tomu u šumskom zakonu propisano osposobljenje, postaviti će na predlog odnosnih kr. kotarskih šumarskih izvjestiteljah to osoblje nadležne kr. kotarske oblasti, ustanovivši prije u svrhe zajedničkog podmirenja troškova, potrebne šumsko čuvarske kotare odnosno lugarije. Troškove potrebne za pokriće plaće i inih berivah takovog zajedničkog lugarskog osoblja, imadu nositi odnosni šumoposjednici po razmerju pripada jućeg jim šumskog posjeda. § 17. Imovnu obćinu predstavlja izabrani u tu svrhu upravljajući šumski odbor. Ovaj je odbor dužan šumarsko osoblje u službi svojski podupirati, interese imovne obćine štititi, a naročito i račune vrhu prijetka i izdatka odnosećih se na šumsko gospodarstvo, upravu i dohodke voditi, odnosno nadzirati. Šumskim odbornikom pripada tamo, gdje to sredstva imovne obćine do puštaju za službovanje njihovo primjerena godišnja nagrada, koju glavna skup ština ovlaštenikah ustanovljuje. Za one imovne obćine ipak, gdje nebi bilo spo sobnoga čovjeka za obnašanje časti šumskog odbornika i sudca, kao i one imovne obćine kojih je gospodarsko stanje pasivno — pripada kr. kot. oblastim da ureda radi za njih imenuju sekvestra. § 18. Izbor šumskog odbora imade se obaviti javno iz sredine svijuh ovlaštenikah, a rukovodi taj izbor nadležno obćinsko poglavarstvo. Svaki ovlaštenik, koji bude izabran odbornikom, dužan je tu čast obnašati bar kroz dvie godine, a može se samo disciplinarnim putem po kr. kot. oblasti odpustiti. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1889 str. 32 <-- 32 --> PDF |
— 410 — Izborni se zapisnik imade odmah putem obćinskog poglavarstva podnieti nadležnoj kr. kot. oblasti na odobrenje. § 19Upravljajući šumski odbor sastoji: Iz tri redovita člana i jednoga zamjenika, biranih u smislu § 18. o. z. odbor bira iz svoje sredine predsjednika ili sudca. U mjesto odstupivših, odpuštenih ili inaSe manjkajućih odbornika, imadu se u roku od mjesec dana drugi izabrati. Izabrani se šumski odbornici zavjeruju po kr. kotarskoj oblasti. Odbor je odgovoran imovnoj obćini za svoja djela i popuštaje, po ustanovah obćega gradjanskoga zakonika. Šumarskom osoblju političke uprave pripada svako doba osvedočiti se, o točnom i propisnom vodjenju imovinskih računa i stanju imovine. § 20. Odbor dužan je svake godine držati bar četiri redovite sjednice. Obdržanje tih sjednica ima se vazda prijaviti nadležnomu obćinskomu poglavarstvu. Sjeddnicam tim imade prisustvovati kao povjerenik polit, oblasti obćinski načelnik ili njegov zamjenik. Bez njegove se prisutnosti nesmiju sjednice držati, inače stvoreni zaključci nevaljaju. Sjednice se te imadu držati u uredu obćinskog poglavarstva. Perovodne poslove imade obavljati koji organ političke obćine, ako to nebi mogao činiti sam koji članovah imovnog odbora. Osim odborskih sjednica, imade predsjednik odbora, putem obćinskog poglavarstva jeseni svake godine sazvati glavnu skupštinu svih ovlaštenika imovne obćine, u svrhu sastavka konačnog računa prediduće, ter proračuna za sliedeću godinu. Zaključci svih sjednica imadu se bilježiti u zapisnik koji imadu svi članovi podpisati. Prepis sjedničkog zapisnika imade se po obćinskom poglavarstvu podnieti kr. kot. oblasti. § 21. U § 20. spomenutim zastupstvom odnosno odborom pojedinih šumskoimovnih občinah, pripada uprava i rukovanje posalah odnosećih se na novčani promet, a obćinsko poglavarstvo dužno je, u to ime obavljati sve pismene poslove. Računi o prijetaka i izdataka odnoseći se na šumsko gospodarstvo upravu i dohodke, imadu se točno obloženi koncem svake godine nadležnom obćinskom zastupstvu, zajedno sa proračunom za sliedeću godinu, na dalnje propisno uredovanje podnieti. § 22. Troškove državnoga poreza, šumske uprave i čuvanja šuma, u koliko ih u smislu ovoga zakona nose obćine, dužni su namiriti dotični ovlaštenici po razmjerju pripadajućih im prava na šumske koristi. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1889 str. 33 <-- 33 --> PDF |
— 411 — 23. Imovna je obćina medju granicami potvrđjenoga godišnjega proračuna, u koliko se ovaj na redovitu upravu i upotriebljenje redovitih prihodali odnosi samosvojna. Radi li se pako o porabah i troškovih, za koje nije skrbljeno u godišnjem proračunu, ili pako o trošenju same glavnice, ili o dražbi i diobi glavnice zajedničkoga imetka ili jednoga djela njegova, sve ako su u proračunu i uneseni, mora se, da se ti poslovi obave, vazda prije izhoditi dozvola kr. zem. vlade, a uz to kod važnih promjena dražbe, ili diobe, naknadno i odobrenje žup. upr. odbora, da se provesti mogu. § 24. Dobitak od drva i od inih šumskih proizvoda imovno-obćinskih šuma imade se u prvom redu upotriebiti za pokriće vlastite kućne potrebe ovlaštenikah imovne obćine. Svaki preko te potriebe preostavši suvišak redovitog dobitka imade se u korist imovne obćine prodati. Takovom prodajom dobiveni novac imade se ponajprije na podmirenje poreza, nameta i drugih danka propisanih od posjeda imovne obćine,´ onda troškova gospodarstva i zagajivanja šumah upotriebiti, a tek iza toga možda preostavši dohodci, u kohko imovna obćina već dovoljnu t. z. nepotrošivu temeljnu šumsku glavnicu imade, obratiti na druge slične cieloj imovnoj obćini probitačne svrhe. Ako li pako dohodak iz prihodnih suvišaka za podmirenje poreza, gospodarstvenih izdataka i troškova ošumljenja nedosiže, ili pako ako nikakvih prihodnih suvišaka nepreostane, tad su članovi imovne obćine obvezani pripomagati u svrhu podmirenja novčanih potreba, plaćanjem razmjerne šumske pristojbe za užitke, što ih oni u naravi dobivaju. § 2.5. U svrhe promicanja šumsko gojitbenih radnja u šumah vrlo siromašnih urbarnih imovnih obćinah, ustrojiti će se ili subvencijom ili pako sasma na račun zemaljske kulturielne zaklade, na sgodnih mjestih biljevišta, od kuda će spomenute obćine moći dobivati bezplatno biljke za pošumljenje sječina, plešinah i goljetih. § 26. Kr. zemaljska vlada, izdati će odmah čim ovaj zakon u kriepost stupi, u smislu ovdje sadržanih ustanovah k tomu spadajuće službovne naputke i to: a) naputak za uredjenje zajedničkoga uživanja i gospodarenja obćinskih šumah i zemalja u obće; b) naputak za službovanje i gospodarenje, upravnih odborah tih imovnih obćina. c) naputak o službovanju šumarsko tehničkog osoblja pohtičke uprave u obće. Svi zakoni i naredbe, koje i u kohko stoje u oprieci s ovim zakonom stavljaju se izvan krieposti. |