DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 8/1889 str. 45 <-- 45 --> PDF |
— 375 — povjerenstva dolaze. Iz ovog opetovanoga slučaja može se razabrati, kakav veoma težak položaj imaju ovdje lugari u svojoj službi. I. A. Gusjenice u šumah petrovarađinske imovne obćine. Boraveć mjeseca svibnja t. g. u Zagrebu, opazio sam po okolišnim šumama silne gusjenice gubara (Ocneria dispar), nješto hrastovog savijai5a (Tortrix viriđiana) a i čctnjaka (Gastropaclia proccssioiiea). Na njekojim mjestima vidjahu se i posliedice njihove proždrljivosti, no ipak ne u tolikoj mjeri, da bi se moralo drveće uslied nestašice lišća osušiti. l´utujuć iz Zagreba u Mitrovicu željeznicom kroz južnu Ugarsku, opažao sam već na početku puta po drveću množinu bielog leptira (Pieris erataegi) i to ponajviše na voćkama (osobito šljivama), koje izgledahu posve gole, po svoj prilici uslied žderanja gusjenice istoga leptira. Oko sredine puta — prije Vilanja — bielio se je isti leptir na njekojim mjestima po zraku kao kad pada zimi snieg. — Ova množina nije mogla naći dovoljno mjesta na voćkama, te se je preselila i na šumsko drveće, jer sam ga opažao i u šumi. — Na prugi izmeđju Vilanja i Osieka motrio sam liepe oko 25 god. stare branjevine, te sam se začudio, ne mogav vidjeti u cieloj šumi, koliko sam god mogao pregledati, a ma baš niti listića. Bijaše to vrlo žalostna slika mlade šume u mjesecu svibnju. Starije šume (oko 80 god.) a i mješovite nisu toliko stradale, jer su se na polovicu zelenile. Pomišljao sam odmah, da nije ista sreća zadesila i naše šume petrovarađinske imovne obćine, a nisam se u misli niti prevario. Došav u Mitrovicu, pozva me jodnog dana šum. procjenitelj Barišić, te mi pokaže nekoliko gusjenica od gubara, četnjaka i hrastovog savijača, što ih je doneo od morovićke šumarije iz luga Klještevice. — Koliko je on opazio u šumi Klještevici i Panovaoi, imađe gubara naprama četnjaku znatno više od prilike u omjeru kao 5:1 . — Ovo družtvo obrstilo je ove dvie mlade šume (30 — 60 god.) skoro posvema, jer je samo drveće izpođ 30 godina starosti ostalo netaknuto. U starijim sastojinama iniade takodjer gusjenica, no šteta nije vidljiva jer se posve zelene. — Tako obrstiše u istoj šumariji površiim od 500 jut. Polag izviešća šumarije klenačke hara tamo najviše gubar, a hrastov savijač u manjoj množini. Sigurno će biti četnjak i tu pomješan, ali valjda u manjoj množini, te nije niti opažen. Posve su obrstili lugave: Maletića lug i Senajsko bare I. i II. dio; mjestimično pako lugove: Lošince, Baradince I. i II., Karakušu, Grabovačko ostrovo, Vukoder i Dobreč tako, da možemo na štetu odračunati ´JC/o te uzeti ukupnu površinu za onu šumariju 4000 jut. Ove šume stare su od 40 do 80 god. Čudnovato je, da u kupinsku šumariju nije još došao u velikoj množini, akoprem su šume u savezu. Opaža se gusjenica dosta i tamo, ali nema opustošenih mjesta. Poznato nam je, da je list za život biline neobhodno potrebit, jer joj obavlja dvie najvažnije funkcije — asimilaciju i disanje. Kada ostane bez lista, nestane joj ovoga uvjeta za život, — te bi se uslied ovoga mogli nadati, da bi se po koje stablo moglo i osušiti. — No ipak mogu nas tješiti opažanja; jer kako je gusjenica rano list pojela (u svibnju) potjeruje list na novo. Pri svemu tomu mora šuma na ovo godišnjem prirastu znatnu masu izgubiti. Sada nastaje veliko pitanje, čemu se imademo nadati do godine? Ako ih pri roda neutamani, šuma će se još manje zeleniti, jer drugoga radikalnoga sredstva nema proti njima. Zatim bi se mogli najviše pouzdati u ptice, no znamo, da gusjenicu četnjakovu ne mari ni jedna a isto tako i gubarovu. Razprostiranje ne može čovjek zapriečiti, jer je množtvo veliko a uloženi trud i trošak daleko bi nadmašio korist, koju bi tim postigao. Ako nam se četnjak do godine umnoži, čeka nas još veća strahota. Poznate su nam otrovne dlake njegove gusjenice, koje ne samo da su otrovne, kada gusjenica dodje direktno na kožu, nego se ove kada |