DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 8/1889 str. 45     <-- 45 -->        PDF

— 375 —


povjerenstva dolaze. Iz ovog opetovanoga slučaja može se razabrati, kakav veoma težak
položaj imaju ovdje lugari u svojoj službi. I. A.


Gusjenice u šumah petrovarađinske imovne obćine. Boraveć mjeseca
svibnja t. g. u Zagrebu, opazio sam po okolišnim šumama silne gusjenice gubara
(Ocneria dispar), nješto hrastovog savijai5a (Tortrix viriđiana) a i čctnjaka (Gastropaclia
proccssioiiea). Na njekojim mjestima vidjahu se i posliedice njihove proždrljivosti, no
ipak ne u tolikoj mjeri, da bi se moralo drveće uslied nestašice lišća osušiti.


l´utujuć iz Zagreba u Mitrovicu željeznicom kroz južnu Ugarsku, opažao sam već
na početku puta po drveću množinu bielog leptira (Pieris erataegi) i to ponajviše na
voćkama (osobito šljivama), koje izgledahu posve gole, po svoj prilici uslied žderanja
gusjenice istoga leptira. Oko sredine puta — prije Vilanja — bielio se je isti leptir
na njekojim mjestima po zraku kao kad pada zimi snieg. — Ova množina nije mogla
naći dovoljno mjesta na voćkama, te se je preselila i na šumsko drveće, jer sam ga
opažao i u šumi. — Na prugi izmeđju Vilanja i Osieka motrio sam liepe oko 25 god.
stare branjevine, te sam se začudio, ne mogav vidjeti u cieloj šumi, koliko sam god
mogao pregledati, a ma baš niti listića. Bijaše to vrlo žalostna slika mlade šume u
mjesecu svibnju. Starije šume (oko 80 god.) a i mješovite nisu toliko stradale, jer su
se na polovicu zelenile.


Pomišljao sam odmah, da nije ista sreća zadesila i naše šume petrovarađinske
imovne obćine, a nisam se u misli niti prevario.


Došav u Mitrovicu, pozva me jodnog dana šum. procjenitelj Barišić, te mi pokaže
nekoliko gusjenica od gubara, četnjaka i hrastovog savijača, što ih je doneo od morovićke
šumarije iz luga Klještevice. — Koliko je on opazio u šumi Klještevici i Panovaoi,
imađe gubara naprama četnjaku znatno više od prilike u omjeru kao 5:1 . — Ovo
družtvo obrstilo je ove dvie mlade šume (30 — 60 god.) skoro posvema, jer je samo
drveće izpođ 30 godina starosti ostalo netaknuto. U starijim sastojinama iniade takodjer
gusjenica, no šteta nije vidljiva jer se posve zelene. — Tako obrstiše u istoj šumariji
površiim od 500 jut.


Polag izviešća šumarije klenačke hara tamo najviše gubar, a hrastov savijač u
manjoj množini. Sigurno će biti četnjak i tu pomješan, ali valjda u manjoj množini, te
nije niti opažen. Posve su obrstili lugave: Maletića lug i Senajsko bare I. i II. dio;
mjestimično pako lugove: Lošince, Baradince I. i II., Karakušu, Grabovačko ostrovo,
Vukoder i Dobreč tako, da možemo na štetu odračunati ´JC/o te uzeti ukupnu površinu
za onu šumariju 4000 jut.


Ove šume stare su od 40 do 80 god.


Čudnovato je, da u kupinsku šumariju nije još došao u velikoj množini, akoprem


su šume u savezu. Opaža se gusjenica dosta i tamo, ali nema opustošenih mjesta.


Poznato nam je, da je list za život biline neobhodno potrebit, jer joj obavlja


dvie najvažnije funkcije — asimilaciju i disanje. Kada ostane bez lista, nestane joj


ovoga uvjeta za život, — te bi se uslied ovoga mogli nadati, da bi se po koje stablo


moglo i osušiti. — No ipak mogu nas tješiti opažanja; jer kako je gusjenica rano


list pojela (u svibnju) potjeruje list na novo. Pri svemu tomu mora šuma na ovo


godišnjem prirastu znatnu masu izgubiti.


Sada nastaje veliko pitanje, čemu se imademo nadati do godine? Ako ih pri


roda neutamani, šuma će se još manje zeleniti, jer drugoga radikalnoga sredstva nema


proti njima. Zatim bi se mogli najviše pouzdati u ptice, no znamo, da gusjenicu


četnjakovu ne mari ni jedna a isto tako i gubarovu.


Razprostiranje ne može čovjek zapriečiti, jer je množtvo veliko a uloženi trud i
trošak daleko bi nadmašio korist, koju bi tim postigao. Ako nam se četnjak do godine
umnoži, čeka nas još veća strahota. Poznate su nam otrovne dlake njegove gusjenice,
koje ne samo da su otrovne, kada gusjenica dodje direktno na kožu, nego se ove kada