DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8/1889 str. 43 <-- 43 --> PDF |
— 373 — Sitnice. Materialno stanje lugara kod državne uprave. 1. veljače o. g. stupilo je u kriepost novo preustrojstvo lugarske službe i imenovani su lugari u pođruCju kr šumskog ureda u Otofeu, što je takodjer i u šum. listu za mjesec ožujak o. g. priobeeno. Ovim se pako uslobodjujem u našem cienjenom šumarskom listu odnošaje života lugara nižih razreda u kratko opisati. Lugari najnižeg razreda imađu godišnjih 200 for. plaće, i druga odmjerena im beriva, na koja (beriva) još mnogi po okolnosti i nadoplaćuju. Od svoje pristojbe imađe on na dan oko 55 novč., te tim uzdržava sebe i svaki skoro svoju mnogobrojnu obitelj, nabavlja odjeću, oružje i ine potrebode. Od tih dakle 55 n. na dan nije mu nikako dosta danomice za svoju samu osobu živeža nabaviti, što u šumii nositi mora, jei-bo prevali neprekidno, osobito u revirima, navali i kradji izvrženim, svakim danom brda i doline, i tukuć ga nemilost od razpuštena pučanstva i svakovrstne nepogode zločesta vremena, malaksat ie mu fizične sile, pak će najzad od slabode negdje zaglaviti ako se nekrepi, a s čim onda da uzdržava obitelj. U području kr. šumskog ureda otočkog imade takodjer lugara, koji neposjedujo nikakvog imetka, niti dapače brazde zemlje; namješten gdje u zabitnom mjestu, djeca dorasla za školu, te čame gdje u kakovom zakutku na selu, isto u stanu skupa s obitelju, (jerbo se separatni stanovi ovdje nemogu dobiti) bez škole i crkve, dakle lišena svake nauke, a s čim poslati ih dalje? Kakova dakle budućnost čeka siromašnog službenika i njegovu kukavnu obitelj, lahko je pogoditi, a koliko ih je već svoje revno službovanje glavom platilo. Mi imademo i dosta naobraženlh lugara, koji su njekoliko razreda realke ili gymnazije, militarsku školu, domaću ratarnicu u Križevcih i t. d. proučili, a koji su se sudbinom svojom posvetili šumsko-čuvarskoj službi, dakle su takodjer i u mladosti dobro odgojeni; a kako taj na toli maloj plaći čami, netreba dalje pitati. Ovdje možemo punim pravom rabiti poslovicu „Homo sine pecunia imago mortis" a padne li čovjek u ovakav položaj, podvojiti je, da će svojoj dužnosti odgovarati moći. Onaj pako, koji se po naravi neđa svladati i nemože priviknuti na oskudicu, zna se što radi, pravi dugove, te će nemoguć vjerovnike izplaćivati, od istih biti i najnuždnijih predmeta lišen, a djeca će mu bojati se najvećom sirotinjom postati. Ovo njekoliko redaka iznosim braći lugarom, koliko da ih utješim, toliko neka čamo do boljega, a drugo nepreostaje nego „strecke đich naeh đer Dečke". U ostalom molimo boga svi skupa, da nam uzdrži našeg predstojnika kralj, ravnatelja šuma gosp. M. Dursta zdrava i živa, koji će nas svojom obće poznatom pravednošću i očinskom brigom češćim promaknućem usrećiti; a mi ćemo takodjer i za našega sadanjeg upravitelja kr. šuraarnika gosp. Franju Pischbaoha boga moliti, koji će svojom strogošću, bistrim umom i oštrim okom po zasluzi pojedinca jur predložiti znati, bog ga dakle uzdržao kao šefa kr. šumskog ureda u Otočcu mnogo godina. Dakle braćo pokažimo se vjerni i odani i našim službovanjem zaslužni njihove osobite milosti, te ćemo prije doći do žudjenog cilja. . . . ć. Njeke viesti iz požežke okolice. Javiti nam je, da jo cvietaaje i zametak pio Ja već dovršen na svih vrstih drveća izim kestenika, te akoprem se je resanje pokazalo veoma povoljnim, to se ipak usljed česte i jake kiše samo srednjem prirodu ovogodišnje žirovine nadati možemo. Ostane li liepo i povoljno vrieme, biti će šumski plod krupan a prirast na drvu osobito dobar. Jesenske i prolietne šumske kulture od žira, kestena i orahi u istra lati će po svoj prilici od miševa, osobito one, koje blizu bukvika leže. Na poljih, pašnjacih i u hrasticih neima miševa, ali u bukvić h sve vrvi od toga glodavca. Ako ga neutamani hladna kiša, preseliti će se taj nemili gost iz bukvika |
| ŠUMARSKI LIST 8/1889 str. 44 <-- 44 --> PDF |
— 374 — na polja, sigurno u velikom broju, pak de ratari doista znatno štetovati, pređpostavljajud naime, ako miševa i u ostalih bukovih šumah ima toliko, koliko u ovdješnjih gorah. Glede prepriečenja ove pošasti morali bi naši gospodari što učiniti. Primjerice navesti nam je ovdje, da su holandezi prije tri godine potrošili za očuvati svoja polja znatne svote za trovanje miševa sa strihninom, Nebi li se to sredstvo dalo i kod nas uporaviti ? Nemogu ovdje prešutiti okolnost, da je trovanje grabežljivaca, naime lisica, mačakfi, i lasica, u požežkoj županiji baš u prilog došlo razplodjenju miševa. U istinu težko nam je tajne naravi odkriti, da uspiešno sačuvamo naše šume i polja od pogibelji, koja jim prieti od vise neprijatelja. Šta je na pr. još u prirodi sakriveno, da naše vinograde od veoma škodljivo filoksere sačuvamo? Baš to sredstvo možebiti je sasvim jednostavno, nu čovječji um, koji oriaškim korakom napred ide, nije još nanj nadošao. iMudrujmo dakle i nadalje na uhar naš i blagostanje domovine. M. E. Nove žrtve svojega zvanja. Dolazim opet u neugodan položaj, da javim krvav sukob, nastavSi međju vlastelinskim lugarima i žiteljima, koji se je dne 17. lipnja t. g. kraj Vočiua dogodio. Čitav taj slučaj desio se na sliedeei način : Nađšumar vlastelinstva grofa Jankovic´a u Vočinu P, Mehes poslao je dne 16. ist. mj. u 9 satih na večer oveću noćnu patrolu u vlasteliusku šumu kod sela Popovca polit, obćine Vočin, da možebiti zatečenu marvu u zabranjenoj šumi zaplieniti i njemu predati imadu. Ista patrola sastojala se je iz 4 vlast, lugara i 2 gonida. Oko polnoei, došavši u gore navedenu šumu, naidje patrola i sbilja na 12 kom. rogate rnarve, koju su tri pastira čuvala. Patrola htjede marvu ugoniti, al dakako proti tome bijahu pastiri, koji na oto silnu buku i viku digoše, koja se prometnu u pi-avi boj i svrši s tim, da je jednom vlastel. lugaru sa sjekirom ruka u pregibu do kosti nasječena, koji težko ranjen leži, dočim je jednom od seljaka takodjer ruka u pregibu sa puškoliitcem prebita, drugi od seljaka težko iztučen ostao je na mjestu ležati, dočim je treći u selo pobjegao, da ostale svoje žitelje na obranu volova pozove. Napomenut mi je, da se taj čin dogodio oko polnoći, te je bio prvi sukob, kod kojeg je patrola 3 vola u ovom metežu izgubila, te samo devet, ne u Vočin već u prvo selo Maciite, koje postrance leži, gonila iz uzroka, da svoj trag zametnu i ondje d;in dočekaju, te laglje zapljenjenu marvu u Vočin tjerati uzmognu. Nesluteo ništa zla i da jim ugon tim sigurniji bude, povedoše iz sela Macute još jednog vlastelinskog lugara sa 2 Ličana, te se sada čitava patrola sastojala iz 5 vlast, lugara i 4 goniča, koji su, kad je sunce izlazilo ovih 9 volova prama Vočinu tjerali, ne glavnom cestom već su prešli potok Vočinsku te obćinskim putem u Vočin krenuli. Kad oni do blizu Vočina dođjoše, skočiše na jednom na patrolu iz raži do 30 sa sjekirami oboružanih seljaka, koji ondje u zasjedi na volove čekahu, te zahtievaše volove. Patrolu vodeći nadlugar upozorio je te oružane ljude, neka se mirno razidju, da oni nesmiju volove izdati, buduć imadu zapovjed, da iste ugoniti moraju, već da vlastnik istih s njima ide, te će im se uz propisanu odštetu u vlastelinskom dvorcu marva predati. Kad seljaci neprestađoše mirovati, izpali nadlugar hitac u zrak, na ovo se počeše seljaci njemu smijati i razne porugljive rieči nabacivati. Tako se započe drugi krvavi sukob, koji se u još veći boj zametnu te završi time, da su na mjestu ostala 4 mrtva i 5 što težko što lahko ranjenih, izmedju prvih takodjer i patrolu vodeći nadlugar, i to od smrtonosnog udarca, koji je isti sa sjekirom u glavu zadobio, te ostavlja mladu udovicu sa četvero nejake dječice, a od drugih jedan lugar težko ranjen, dočim ostali svi seljačkom stališu spadaju. Volove au seljaci svojim kucam otjerali. Sudbeno liečničko povjerenstvo ide 19. lipnja t g. na lice mjesta iz uzroka, jer iz Osieka njeki članovi |
| ŠUMARSKI LIST 8/1889 str. 45 <-- 45 --> PDF |
— 375 — povjerenstva dolaze. Iz ovog opetovanoga slučaja može se razabrati, kakav veoma težak položaj imaju ovdje lugari u svojoj službi. I. A. Gusjenice u šumah petrovarađinske imovne obćine. Boraveć mjeseca svibnja t. g. u Zagrebu, opazio sam po okolišnim šumama silne gusjenice gubara (Ocneria dispar), nješto hrastovog savijai5a (Tortrix viriđiana) a i čctnjaka (Gastropaclia proccssioiiea). Na njekojim mjestima vidjahu se i posliedice njihove proždrljivosti, no ipak ne u tolikoj mjeri, da bi se moralo drveće uslied nestašice lišća osušiti. l´utujuć iz Zagreba u Mitrovicu željeznicom kroz južnu Ugarsku, opažao sam već na početku puta po drveću množinu bielog leptira (Pieris erataegi) i to ponajviše na voćkama (osobito šljivama), koje izgledahu posve gole, po svoj prilici uslied žderanja gusjenice istoga leptira. Oko sredine puta — prije Vilanja — bielio se je isti leptir na njekojim mjestima po zraku kao kad pada zimi snieg. — Ova množina nije mogla naći dovoljno mjesta na voćkama, te se je preselila i na šumsko drveće, jer sam ga opažao i u šumi. — Na prugi izmeđju Vilanja i Osieka motrio sam liepe oko 25 god. stare branjevine, te sam se začudio, ne mogav vidjeti u cieloj šumi, koliko sam god mogao pregledati, a ma baš niti listića. Bijaše to vrlo žalostna slika mlade šume u mjesecu svibnju. Starije šume (oko 80 god.) a i mješovite nisu toliko stradale, jer su se na polovicu zelenile. Pomišljao sam odmah, da nije ista sreća zadesila i naše šume petrovarađinske imovne obćine, a nisam se u misli niti prevario. Došav u Mitrovicu, pozva me jodnog dana šum. procjenitelj Barišić, te mi pokaže nekoliko gusjenica od gubara, četnjaka i hrastovog savijača, što ih je doneo od morovićke šumarije iz luga Klještevice. — Koliko je on opazio u šumi Klještevici i Panovaoi, imađe gubara naprama četnjaku znatno više od prilike u omjeru kao 5:1 . — Ovo družtvo obrstilo je ove dvie mlade šume (30 — 60 god.) skoro posvema, jer je samo drveće izpođ 30 godina starosti ostalo netaknuto. U starijim sastojinama iniade takodjer gusjenica, no šteta nije vidljiva jer se posve zelene. — Tako obrstiše u istoj šumariji površiim od 500 jut. Polag izviešća šumarije klenačke hara tamo najviše gubar, a hrastov savijač u manjoj množini. Sigurno će biti četnjak i tu pomješan, ali valjda u manjoj množini, te nije niti opažen. Posve su obrstili lugave: Maletića lug i Senajsko bare I. i II. dio; mjestimično pako lugove: Lošince, Baradince I. i II., Karakušu, Grabovačko ostrovo, Vukoder i Dobreč tako, da možemo na štetu odračunati ´JC/o te uzeti ukupnu površinu za onu šumariju 4000 jut. Ove šume stare su od 40 do 80 god. Čudnovato je, da u kupinsku šumariju nije još došao u velikoj množini, akoprem su šume u savezu. Opaža se gusjenica dosta i tamo, ali nema opustošenih mjesta. Poznato nam je, da je list za život biline neobhodno potrebit, jer joj obavlja dvie najvažnije funkcije — asimilaciju i disanje. Kada ostane bez lista, nestane joj ovoga uvjeta za život, — te bi se uslied ovoga mogli nadati, da bi se po koje stablo moglo i osušiti. — No ipak mogu nas tješiti opažanja; jer kako je gusjenica rano list pojela (u svibnju) potjeruje list na novo. Pri svemu tomu mora šuma na ovo godišnjem prirastu znatnu masu izgubiti. Sada nastaje veliko pitanje, čemu se imademo nadati do godine? Ako ih pri roda neutamani, šuma će se još manje zeleniti, jer drugoga radikalnoga sredstva nema proti njima. Zatim bi se mogli najviše pouzdati u ptice, no znamo, da gusjenicu četnjakovu ne mari ni jedna a isto tako i gubarovu. Razprostiranje ne može čovjek zapriečiti, jer je množtvo veliko a uloženi trud i trošak daleko bi nadmašio korist, koju bi tim postigao. Ako nam se četnjak do godine umnoži, čeka nas još veća strahota. Poznate su nam otrovne dlake njegove gusjenice, koje ne samo da su otrovne, kada gusjenica dodje direktno na kožu, nego se ove kada |
| ŠUMARSKI LIST 8/1889 str. 46 <-- 46 --> PDF |
— 376 — se gusjenica presvuSe, razprostfiu po zraku, koje vjetar na daljna mjesta nosi, te i ondje ostavljaju posljedice svojega otrova. Ovim načinom trpi ne samo šuma, nego čovjek i životinje. Sve do lanjske gc dine bijahu naše šume posve čiste od ove gamadi, a iste godine u srpnju posjetio ih je gubar iznenada u tolikoj množini, da nebijaše stabla, gdje nije na stotinu mjestah ostavio svoja jaja. Ne možemo prorokovati, ali po ovom možemo se ipak nadati do godine i četnjaku u večoj množini, pa pošto bi proti njemu, kao što sam već spomenuo, bila borba uzaludna da šumu sačuvamo, moramo nastojati, ako ga bude, očuvati ljude i životinje. Političke oblasti imale bi svestrano oglasiti to strašilo, te uputiti ljude, da ne idu u šumu, a ugon marve morao bi se posve zabraniti. Možda ćemo tom prilikom imati manje brojeva u kaznenom zapisniku. One, koji bi morali ići u šumu, moramo upozoriti na škodljivost ove gusjenice, a pošto smo obično daleko od liečničke pomoći, neće biti s gorega, ako spomenemo obično sredstvo proti njihovom otrovu, što ga preporučuje dr. Ratzeburg. Dielove tiela, što su izvrženi zraku, treba uljem ili mašćom namazati, jer ovo štiti proti prašini od gusjeničjih dlaka. Ako gusjenica koga oprlja, tada nastane samo varjska upala kože. Opasnije je ako ovaj prah ili dlake dodju u gušu, pluća ili u obće u nutarnjost tiela. Kod vanjske upale možemo upotriebiti obično sredstvo. Raztopi se kuhinjske soli u vodi te se ozledjena mjesta time taru, — Isto tako može poslužiti mokraća ili rakija. Više puta je dostatno, ako se dotična mjesta nataru s uljem ili vrhnjem. Kod unutarnje upale pomaže ulje, vrhnje i mlieko, jer kada se ovo pije, ublažuje se tim unutarnja razdražljivost. Bude li pri tom mučno, mora se uzeti što za povraćanje, za što će biti dovoljno, ako se pije vruće vode pomješane sa raztopljenim maslacem ili sa tejora od titricc (Camillenthee). Ako je jaka bol u plući ili u nutarnjosti tiela a nema blizu liečničke pomoći, postavi se na dotična mjesta 10—"20 pijavica, a kada ove odpaduu, to se ista mjesta izpiraju vrućom vodom, da krv više ođtiče. Ovo je dobro i za same životinje, a ako mnoge obole, možemo im slobodno iz koje žile pustiti krv. Ovako je kuda sam prošao te i kod nas, a sigurno biti će svuda po našoj domovini, zanimalo bi nas svakako da saznamo, kako i u koliko ? J. S. Lugarkoj udovici podieljena milostinja. Prošle godine umro je kod otočke imovne obćine lugar Nikola Jerbić usljed dobljene boljetice u službi, dočim je služio punih osam godina, nakon jednogodišnjega đopustnoga stanja, ostaviv iza sebe udovu s petero neobskrbljene điece. Unatoč tomu, što kod pomenute imovne obćine postoji mirovinska zaklada za lugarsko i pomoćno osoblje; to se udovi rečenoga lugara ipak nije mogla dopitati po statutih zaklade mirovina, jer joj muž nije služio punih 10 gođinit. Zastupstvo otočke imovne obćine da ublaži veliku bibdu ove sirotinje, a uzev u obzir hvalevriedno i u istinu požrtvovno službovanje pokojnoga lugara Jerbića, zaključi jednoglasno, te votira ostavšoj udovi stalnu milostinju od godišnjih 60 for. Odnosni zaključak odobrila je i kr. zemalj. vlada obzirom na zbilja važne razloge, koji u prilog stajaše istomu zaključku. Ovo javljamo imenito s toga, da se uvidi, kako se zasluge službenika i po smrti na ostavšoj porodici nagradjuju, a u ovom konkretnom slučaju zaslužuje zastupstvo otočke imavne obćine osobito priznanje. Ustrojenje novih šumarija. Već odavna pokazala se je nužda, da se kod otočke imovne obćine ustroje još dvie pomoćne šumarije. Korenička šumarija na pr. ima obseg od preko 45.000 rali, što je ogromni komplex i reprezentira u drugih zeraljah šumsko ravnateljstvo s podpunim upravnim aparatom. Kosinjska i otočka šumarija pako prostiru se tako obsežno, da nije usljed najbolje volje šumarom moguće |
| ŠUMARSKI LIST 8/1889 str. 47 <-- 47 --> PDF |
— 377 — svojim dužnostima savjestno i točno uđovoljivati. Na predstavku gospodarstvenog uredu i odnosni zaključak zastupstva rečene imovne obe´iae đozvoljili je vis. kr. zeinalj vlada, odjel za unutarnje poslove, da se šume koreničke šumarije razdiele razmjerno na dvie šumarije i to sa sjedištem u Korenici i u Zavalju. Nadalje da se šume kosinjske i otočke šumarije razmjerno podiele na tri šumarije, naime sa sjedištem u Perušiću, Otočcu i Krasnu. Novo ustrojene šumarije u Zavalju i Krasnu biti de kao pomodne šumarije, a nakon već sljedivšega natječaja popunjena su upitna mjesta na predlog gospodarstv. odbora i ureda rečene imovne obdiiie. Škvrlj kriješvar, Pastor roseus, L. = Rosenstaar. Ta se krasna ptica drži Azije i jugo-iztočne Evrope, a gotovo se svake godine pokazuju na dobijem Dunavu s jedne strane, i u Dalmaciji s druge strane. Nu riedko dodje do Hrvatske i SLivonije, još riedje prelazi naše granice, osim kad dodje jatomice, kao što to bješe god. 1875., kad su u velikom broju prolazile našom domovinom, a odavle došle do Austrije, Njemačke, Švicarski i Italije. (Vidi: V. Ritter v. Tscbusi zu Schmidhofen. Der Zag des Rosenstaars đurch Oesterreich und Ungarn und die angranzenden Lander im Jahre 1875 ; u : Verliandl. der k. k. zool.-bot Gesell. in Wien. Jahrg. 1877.) -- Gospodin je Karmelo pl. Zajc 3. lipnja o. g. iz jata od preko 100 individua ubio u Karlobigu 5 eksemplara spomenute vrste, — „koja nije dosele vidjena u onom kraju", — te ih je poslao na dar nar. zoološkomu muzeju. Sva je dakle prilika, da su i ove godine te ptice provalile; zato upozorujemo sve prijatelje domade faune i lova, neka pomno zabilježe prolaz škvrlja kriješvara, t. j . kolilio ih je od prilike gdje vidjeno, odkud su došle, koliko su se gdje zadržale, kada je to bilo i t. d. Te de se bilježke u ime dotičnoga motritelja priobditi internacionalnomu odboru za motrenje pticaselica, te de udi i u ovaj „Glasnik" ; bit će pak najbolje poslati sabrane bilježke podpisanomu, t. j . ravnateljstvu nar. zooložkoga muzeja u Zagrebu. Škvrlj kriješvar stasa je rodjaka mu šarezoga čvrljka ili škvorca = Sturnus vulgaris, L. Staar; na glavi ima podugačku crnu ćubu, koja je u ženke dakako nianja. Vrat, krila i rep sasvim su crni, — u ostalom je ptica prekrasne ružičaste masti, te ju je po tom vrlo lako razpoznati od svake druge vrste domadih ptica. S. Brusina. O Stanju šuma u sjevero-ameriekih sjedinjenih đrživah. imamo po inozemnih glasilih upravo žalostne viesti ovdje priobditi 0 kakovom umnom gospodarenju, a još manje o nadzoru šuma neima ondje niti govora. To se tiče imenito država Indiana, Ohio, Michigan, zapadna Virginija i Kentucky. Sume se tu samo nemilice sjeku, a nekultivira se ništa. 1886. god. u Indianiji sasjeklo se 193 000, a 1887. god. 499.204 jutra šumišta; sada ima u toj državi još 4,000.606 jutara ili 18´5 "/Q od cielokupne površine sii šumom i šikarjem obrašteno. Indiania imadjaše njekoč najliepše i najgušće sklopljene šume, a sada upravo najlošije stoji sa šumama. Orahovine i topolovine nedeš skoro nigdje nadi, a i hrastovine sve to manje biva. U državi Obio obsižu sada šume površinu od 4,258,767 jutara ili IS^fl^/^ cielokupnog areala. 1887, god. sasjeklo se ništa manje nego 241.223 jutra divnih šuma. Tečajem zadujili petnajst godina umanjilo se šumište za 21´52"|u, đočim se u isto doba povedala pustoš, gdje baš ma nijedno drvo neraste za ´H´^U´ Država Michiga n ima 14,000.000 jutara šumišta; u sredini i na sjeveru ove države nalaze se prostrane pjcšdare, gdje neima nijednoga drvca. U južnih predjelih iznašaju oranice OO^/o ukupne površine, a iz orK) malo šuma, koje se još ondje nalaze, nije mogude ni mjestne potrebštine ondješnjega žiteljstva na drvu u obde pokriti. U zapadnoj Virgi n ij i nalazi se šuma 9,000.000 jutara ili 57"^^, od areala ciele ove države. Šume ležede u sredini i na jugu su skoro do sada netaknute ostale, što je najviše tomu pripisati, jer onamo moderna kultura još doprla nije. Nu uz rieke ponestaje po malo šuma, jer je na istih i transport laglji; u obde kamo ljudi dopiru i s njima drvarsku trgovina, ondje se nemilice šume sjeku. koja okolno.st sve to više |
| ŠUMARSKI LIST 8/1889 str. 48 <-- 48 --> PDF |
— 378 — na zator šuma upliva, čim dalje željeznički putevi prodiru, što će i u Virginiji malo po malo nastupiti. Kcntuck y država ima 12,800.000 jutara šumišta, a po prilici polovica površine ove države je šumom obraštena. U predielu gorja visočiiio Cumberland nalazi se još veoma liepili šuma, koje su do sada od sjekire sačuvane ostale, što je u ostalom samo toj okolnosti pripisati, jer ima u tom predielu dubokih dolina, prekidanih od nepristupnili gudura i japaga, kamo još čovječja ruka usljed nepovoljnoga terraina do sada segnuti nije mogla. U sredini ove države nalaze se plodne ravnine, te ondje se u glavnom bave stanovnici s poljodjelstvom i stočarstvom. Piscu članka: „Bilježke s izložbe". U šumarskom listu, organu hrv. slav. šumarskoga društva za mjesec srpanj o. g., taknuo se je pisac, navadjajuć izložene šumske predmete na budimpeštanskoj izložbi godine 1885, i šumskoga kabineta i pred meta, koji su na tu izložbu odaslani od kralj, gospod. i šumarskoga učilišta u Kri ževcih. Istini za volju mora se piscu spomenutih bilježaka, sa đvio tri odgovoriti. Od budimpeštanske izložbe godine 1885, pa do danas prošle su četiri godine, pa moguće da pisac nije pravio točnih bilježaka, ili da se dobro več nesjeća vrsti i broja izloženih predmeta kr. gosp. i šumarskoga učilišta u Križevcih, jer inače nebi bio onako pisao Pisac hvali predmete, što ih je izložila šumarska akademija u Stavnici, nu dodaje, kako se je kod promatranja istih s bolom u duši sjetio onoga siromaštva, koje je u šumarskom kabinetu našega zavoda za vrieme njegova naukovanja vladalo. Tješi se medjutim, da je tomu poodavna, i da danas ljepši i podiiuniji kabinet postoji. Za umirenje tješim ovime i ja pisca veleč mu, da se je nakon 16 godina od kako je on križevačko učilište svršio, a više se nikada ovamo navratio nije, broj učev nih predmeta u svih sbirkah, a tako i u šumarskom kabinetu tako pomnožao, da ih više niti poznao nebi. Sada imade u šumarskom kabinetu 1330 kom predmeta u vriednosti od 3300 fr. ; mnogi predmeti u našastaru kao jedan komad označeni, tvore za se sami u ormarih podpunu sbirku. Sva učevna sredstva višjega učilišta predstavljaju vrieđnost od — 39.000 for. Sve najvažnije u šum. nauku i struku zasjecajude, može se danas slušateljem iz šum. kabineta izložcima demonstrativno predočiti. Tu dakle prije svega danas u šum. kabinetu neima siromaštva, a ravnateljstvo zavoda bilo bi veoma zahvalno svršenim slušateljem, da se sgodnom prilikom sjete učilišta, i da mu iz svoje prakse pripošalju po koji zanimivi šumski proizvod, kojim bi se sbirke jošte povedale. To bi bilo svakako mnogo koristnije, nego da ma što o zavodu pišu, koga ved mnogo godina vidjeli nisu. Na taj način umnažaju se sbirke inih šum. učilišta, veoma zanimivirai šum. proizvodi, pa če tako biti i na šumarskoj akademiji u Stavnici, koja kano mnogo stariji učevni zavod od našega učilišta, razpolagajuć drugimi sredstvi, imajud podpore sa svih strana u zemlji, može si laglje upodpuniti svoje sbirke, i više doprinieti za izložbu nego mi. Sto pako pisac navadja glede izloženih predmeta kr. gosp. i šum. učilišta u Križevcih, na budimpeštanskoj izložbi, tako je kratko i nepodpuno spomenuo, da u tom neima prave istine. Pisac kaže, da mu je prvo bilo kad je stupio u hrvatsko-slavonski paviljon, da potraži izložke križevačkoga zavoda. U sbirci koju je naš šumski zavod izložio da nebijaše što vidjeti, da je na njega učinila veoma nepovoljan utisak, te da je posumnjao o podpunosti šum. kabineta. Nismo nikada vikli hvaliti se sami, nu neosnovane prigovore, po kojih nas mogu drugi krivo suditi odbijamo svetčano. |
| ŠUMARSKI LIST 8/1889 str. 49 <-- 49 --> PDF |
— 379 — Kr. gosp. i šum. ufiilište u Križevcih, ođaslalo je na budimpeštansku izložbu vlastitih proizvoda, radnja i vriednih izložaka, iz svojih kabineta. Analiza hrasta iz zavodske šume sa raznimi nacrti, proračuni prirasta, i naravno izloženim! odrezci hrastova debla, kano jedna radnja, bila je jedina svoje vrsti na svoj budimpeštanskoj izložbi. Odrezci sviuh domaćih vrstih drvec´a n spodobi i veličini knjiga, sustavi raznih promjerka za mjerenje debala njih 12 komada sbirka šešai-ka, sbirka šum. oruđja za šume guljevaše, iz lovstva: razne lovne spreme za grabežljivu zvjerad — to sve moralo je strukovnjaka sigurno zanimati. Akoprem pisac govori samo o šumarskih prodmetih budimpeštanske izložbe, to ipak nije za vriedno našao, da izložene predmete inih kabineta, zatim ratarske i poljske proizvode našega učilišta ma samo riečicom spomene, prem i sam kaže, da mu je prvo bilo potražiti izložke križevačkoga zavoda. Ta izloženi predmeti našega učilišta sačinjavali su kolektivnu sbirku (en miniature) naših gospodarskili i šnuuu-skih grana. Pa tako se nije čuditi, ako bi strani sviet na temelja takovih nepođpunih izvještaja i bilježaka koje kako o nami sudio. Više predmeta nemogosmo odaslati na budimpešt.nisku izložbu iz naših kabineta, jer nam bijaše to stvar nemoguiia obzirom na razpoloživa novčana sredstva za uredjenje i transport predmeta. Da eienjeni pisac pako nesumnja o podpunosti šumarskoga kabineta našega učilišta, neka izvoli ovamo doći, da predmete vidi, da ih rukom opipa, pa da dođje do uvjerenja, da se slušaoci neinoraju mučiti sa predstavljanjem svega toga, što im se tumači, več im se to demonstrajivno pokazat može. Kiseljak . Oglas dražbe. Na temeljti zaključka gradskog zastupstva od 13. travnja 1889. točka 62, i dozvole kr. hrv. slav. dalm. zemaljske vlade \i Zagrebu od 12. lipnja "889., odj. za unutarnje poslove broj 19845, prodavati će se dne 12. rujna 1889. ul i satih prije podne kod gradskog poglavarstva u Požegi putem javne dražbe niže izka zana hrastova i cerova stabla. broj Šumski hrahrpe predjel stovakomad1. Eosulje 17512. Glavica 8058Ukupno 9809 cerova — 78 78 Drvna gromađa, Procienbena sposobna za vriednost tehn. za ogriev m´ for. 4017 3642 17017 16202 16891 92514 20219 20533 109046 Opazka Od Požege 4 kilometara ođaljeno, izvoz vrlo povoljan. Obći dražbeni uvjeti. 1. Svaka hrpa prodavati će se posebno. Ako tko želi kupiti obje hrpe, to mora za svaku hrpu posebnu ponudu staviti ili pako u jednoj te istoj ponudi za svaku hrpu posebno onu svotu naznačiti, koju za dotičnu hrpu nudja. 2. Dražba obavili će se jedino na temelju pismenih ponuda, a đa uvažene budu, moraju biti: a) sa 50 novć. biljegovane, sa 5´´/|, žaobinom procjenbene vrieđnosti dotične hrpe proviđjene, razgovietno i propisno sastavljene, ter dobro zapečaćene na dan dražbe do 11 sati prije podne u uručbenom zapisniku gr. poglavarstva predane ; b) mora u ponudi izrično navedeno biti, da su nuđiocu kupoprodajni i dražbeni uvjeti dobro poznati i da na iste bezuvjetno pristaje. |
| ŠUMARSKI LIST 8/1889 str. 50 <-- 50 --> PDF |
— 380 — 3. Eok izradbe i izvoza ustanovljuje se za hrpu broj 1. do konca ožujka 1890., a za hrpu broj 2 do konca prosinca 1891. i. Uplata kupovnine ima se obaviti prije početka izvoza izrađjene robe iz šume najkašnje za hrpu broj 1 do konca studena 1889., za hrpu broj 2 do konca veljače 1890. 5. Dostalcu dozvoljeno je kupljena stabla izraditi na njemu povoljne svrhe. 6. Uvjetna ponuda na jednu te istu hrpu, zatim naknadno podnesene ponude, brzojavne ponude i ponude izpod procjene glaseće neće se uvažiti. 7. Dražba, odnosno dotični zaključak gradskog zastupstva, kojim se ista odobrava, podpada odobrenju visoke kr. hrv. slav. dalm. zemaljske vlade u Zagrebu. 8. Ostali uvjeti mogu se kod gradskog poglavarstva svakim danom za vreme trajanja običnih uredovnih sati uviditi. Gradsko poglavarstvo U Požegi, dne 15. srpnja 1889. Gradonačelnik: Ciraki, Osiečka okružna izložba. Zakjučkom eksekutivnoga odbora ođgodjeno je otvorenje osiečke okružne izložbe od 18. na 20. kolovoza, dočim je trajanje iste od 15. do 22. rujna produženo. Šumarski pristav, hrvatskom ili kojem drugom slavjanskom, nadalje i njemaSkom jeziku vješt, prima se u službu 1. listopad a t. g. s placom godišnjih 600 for., 12 prostor, met. hrastovih drva za ogriev i jednom sobom s pokudtvom za stanovanje. Uvjeti primanja su slieđeći: Natjecatelj mora da je svršio šumarsko učilište i da dokaže potrebito znanje u mjeračkoj i raSuuarskoj struci, nadalje zahtieva se, da je dotičnik tjelesno zdrav i kriepak. Služba je s prva na godinu dana pokusna. Molbenice valja obložiti sa svjedočbami u prepisu, koje se nepovradaju, ter do 20. kolovoza t. g. upraviti na „šumarski urcd preuzvlšene gospodje Stephanie 31ailatll-Szekhely" u Doljnem Miholjcu u Slavoniji. (Pretisak se nede nagraditi.) Dopisnica uredničtva. P. n. gg. Š. P. i A. pl. H. u Otočcu, M. pl. B. u Ogulinu, V. St. u Petrinji, J. S. u Mifrovici, J. E. i I. K. u Zagrebu, I. A. u Slatini, V. K. u Križevcih, 1. St. u Trnjanih, M. E u Kutjevu^te P. St. u Uljaniku: Priposlane nam članke i sitnice primismo; hvala Vam usrdna, što skrbite za naš družtveni list, nemojte i u buduće na nas zaboraviti. L. p. Sz. u Petrinji. Vaše sitnice primismo, nu nismo mogli iste za sada uvrstiti, priobdit dc se naknadno; hvala Vam, nastojte i u buduće nam slična šta priposlati, doći de nam vazda dobro. Podjedno molimo, da se p. n, gg. članovi u budude glede odpremanja i inih na administraciju našega lista odnosedih se pitanja izvole obratiti neposredno na gospodina družtvenoga tajnika Frana Kesterčanka. Uredničtvo. Uređničtvo i naklada hrv.-slav. šumarskoga družtva. — Tisak C. Albrechta. |