DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 8/1889 str. 39 <-- 39 --> PDF |
— 369 — Budući da pak svaki od prvih plada samo ´,´2, ^jn. V4 onoga što drugi, to je jasna nepravednost kod razđieljenja tereta. Nadalje trgovinom donekle su se pomogli mnogi urbarialei, dočim su mnogi postali (osobito dielitbom) siromašniji. Rečeni imuc´niji žitelji imaju, usljed povoljnijih materialnih odnošaja, za kućna porabu i za trgovinu mnogo više blaga nego siromašniji, dočim pladaju kao urbarialei u glavnom isto toliko, koliko i oni siromašniji Dakle jedan upotriebljuje urbarsku imovinu sa 7, 8. 10 i više komada blaga, doSim to drugi uz iste terete Sini samo sa 2, 3 komada. Tako nastaje nepravednost, da imućniji posjednici uživaju zajednički obd. posjed mnogo izdašnije i više nego siromašniji, dapače na štetu siromašnijega. Isto tako postoji tamo običaj, da i neurbarialci pasu svoje blago po urb. posjedu, nemajući na to prava takova i bez svake odštete, i bez, da su obćine do sada što proti tomu uvele. Uvođenjem pašarinske pristojbe postignut će urbarialne imovne obćine prihod, koji će se dielomice upotriebiti, kako je jur gore iztaknuto, za uređjenje žalostnih tamošnjih šumsko - gospodarstvenih odnošaja, dielomice pak za uzgajanje opustošenog šumskog zemljišta. Obzirom pak na okolnost, da u mnogih predjelih urbarialne šume koriste najviše uporabom paše, bit će u smislu gore navedenog razđieljenja dotičnih troškova međju pravoužitnike mnogo pravednije, nego je to jednostavnim razporezom nameta. Razlozi utoka obd. zastupstva proti uveđenju pašarinske pristojbe, odnosno prot tamošnjoj odluci od 19. svibnja t. g. broj 542. su malo ne isti, naime tobožnje pomanjkanje pašnjaka. U tom pogledu pak stvar stoji posve drugačije, nego je u utocih opisana, dapače i u obdini delničkoj, koja glede pašnjaka daleko zaostaje za drugimi obćinami. U utoku obdine Delnice naveden predjel ,.Resnjak" s površinom od 175 rali nije sav zagajen, nego je najmanje 100 rali pače otvoreno, dočim je tlo za pašu izvrstno, te žiteljsto i u zagajene predjele uzprkos svim zabranam i kaznam blago na pašu tjera. Isto tako u predjelih „Rebar, Zarebar i Gmajna-´ ima oko 150 rali nezagajene površine. Nadalj e „Jagrovi dolci" blizu Delnicah sa 25 rali površine, kao i u utoku toli zlo opisani pašnjak „Pođi", daju dosta dobru pašu, osobito kad bi se osim nekojih lošijih mjesta očistili od brinja i šikare, što de se prigodom vodjenja pašarine i učiniti. Ostaje jošte šumski predjel „Petehovac" sa 151 ral, od kojih je 45 rali zagajeno. dočim ostaje za pašu otvoreno 106 rali. Ukupno ima dakle samo mjesto Delnice za pašu 490 rali otvorenih, dočim je ostala površina od 592 rala za uzgoj šume zagajena. Pošto u obćini Delnice ima vrlo mnogo privatnih pašnjaka (786 rali), tako, da na obdinskih pašnjaeih pase svoje blago većinom samo siromašnije žiteljstvo. Uzeto je obzira na okolnost, te su u „Naputku" o pašarini za obćinu Delnice ustanovljene posebne snižene pašarinske pristojbe. Utok obćine Brod sastoji iz posve krivih činjenica, što se ozbiljno pokuditi mora, jer po njem ne bi obćina posjedovala upravo nikakove šume ni pašnjaka, dočim u istinu posjeduje po katastralnom operatu 3800 rali 834 Q " šume i pašnjaka. Budući da je od toga samo oko 40 rali visoke jelove šume, koja je zagajena, nadalje budući da je usljed vrlo slabe dotacije za šumske kulture samo oko 300 rali šume kao „kultura" u zabranu stavljeno, ostaje za užitak paše preko 3400 rali površine; od koje nije ni njekoliko rali krša. Upravo s toga, što ima, kako je u utoku iztaknuto, vrlo malo visoke šume, jesu te površine kao pašnjaci i znatna šuma, koja najviše paše daje, tim više za pašu uporabive. |