DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 8/1889 str. 38     <-- 38 -->        PDF

— 368 — .
tfpaljivanje drva ima da prestane, ako se na opredieljeni dan 1., 4. i 10.
srpnja pod večer jači vjetar pojavljuje, nu u tom slučaju imaju se kupovi upaljivati
drugi dan.


6. Obćinski lugari, panduri, serežani, odbornici upravnih imov. obćina imaju
skrbiti, da do rečenog roka po njihovom odredjenju svaki pojedinac na njemu opredieljeno
mjesto drva izveze i postavi, a svaki onaj tko to učinio ne bi, ima se upisati i prijaviti
kot. šumaru, koji če o tom prijavu radi kaznenog postupka dalje predati.
7. Obciinski lugari imaju 2 dana prije, nego stanju stvari najbolje ustmeno izvjestiti, a o učinjenom će se šumar i sam osvjedočiti,
u koliko bude njemu vrieme dopustilo.
8. Ova naredba dostavlja se svim pol. i imov. obeinam, privatnim šum. posjednikom,
župnim uredima i pučkim učiteljem, da svaki na obću dobrobit seljaka
uputi na važnost iste, a osobit) se pako obć. poglavarstva odgovornim čine za svestranu
uputu i strogo izveđenje te naredbe, a o samom izvedenju dati če se kotarska
oblast izvjestiti.
Odredba kr. županij. oblasti u Ogulinu od 30. prosincea 1888. broj
4894. glede uredjenja pašarinske pristojbe, izdana na kot. oblast u Deluicah glasi:
U riešenje tamošnjeg izvješća od dne 13. srpnja t. g. broj 542. ob utoku zastupstva
obćine Delnice, Skrad i Brod, proti tamošnjoj odluci od 19. svibnja t. g. broj


542. u pogledu uredjenja pašarinske pristojbe i neobhodno nužđne za toli važno uredjenje
žalostnih šumsko-gospodarstvenih odnošaja šumsko-upravnog kotara đelničkoga, obnašla
je ova kr. županijska oblast napadnutu odluku odputom utoka odobriti i potvrditi sa
sliedećih razloga:
Dvostranim odpisom od dne 5. studenoga 1887. broj 7530. određjeno bje sastavljanje
toli nuždne šumsko-gospođarstvene osnove za šunsko-upravni kotar delnički;
nu posjedovni odnošaji područnih imovnih obćina u takovom su lošom stanju, da se
istim nezna medja dokuda se taj posjed i-azprostire prema posjedu bivše gospoštije;
nadalje je znatan dio obć. vlastničtva usurpiran po pojedincih.


Obzirom na iztaknuto nije dosele bilo mogude započeti sa šumsko-uredjajučimi
rađnjami, kojim je prvi i najglavniji temeljni posao, da se posjed točno omedji.
1´aj rad zahtieva znatnoga troška, kojeg područne imovne obdine, obzirom na
njihovo slabo finaucijalno stanje, na jedan put namiriti ne mogu.
Nuždno je dakle, da se u tu svrhu prihod urbarskog posjeda povisi i tako malo
po malo osiguraju potrebita sredstva za ustrojenje posebne naklade.


Nu povišenje prihoda je polag postojećih okolnosti jedino moguće, uredjenjem
pašarinske pristojbe, koja tamo jošte ne postoji, prem da je ista posve opravdana, i
kako se iz sliedećeg uviditi može, posve pravedna.


U smislu ustanova § 46. naredbe visoke zemaljske vlade od dne 4. ožujka 1871.
br. 2.144. dužni su urbarski ovlaštenici nositi sve troškove šumskog gospodarstva kao
i šumskog poreza po razmjeru njihovih prava na šumu.


Budući da su iz mnogih tamošnjih urbarskih kućnih brojeva djelitbom nastala
2, 3 i 4 nova, to se nošenje tih troškova analogno razdielenju prava, razđieljiije na
toliko dielova, koliko je iz jednog starog novih brojeva nastalo.


Dakle plaćaju 2, 3, 4 posebnika toliko, koliko jedan urbarialac, komu obitelj
nije tako narasla, da bi se morao posjed u toliko dielova razdieliti.


Nu ti razđielnici imaju popriečno uzeti toliko blaga, koliko ga je u prijašnjih
godinah imao jedan urbarialac, jer kako je to dobro poznato, tamo područno žiteljstvo
uzgaja uvjek mnogo više blaga, nego mu je za kućnu porabu potrebito, jer nemajući
poljskog priroda, rabi dotično blago za trgovinu.


Tim načinom upotrebljava dakle dotični na 2, 3, 4 nova broja razđieljeni broj.
2, 3, 4 puta više pašnjaka i šume, nego jedan nerazdieljeni.